Magazin
SANKCIJE TRAJU, PROBLEMI OSTAJU: IPAK DJELUJU, PREMDA TO NEKI NEGIRAJU

Nitko ne zna što
donosi jesen i zima
Objavljeno 6. kolovoza, 2022.

Do kraja kolovoza bit će šest mjeseci kako je Rusija 24. veljače izvršila invaziju na Ukrajinu i započela krvavi rat koji ne prestaje, niti se može pretpostaviti kad će završiti. Jednako je tako i sa sankcijama koje su Rusiji nametnute zbog rata, napose od strane EU-a, SAD-a, Velike Britanije i još nekih zemlja svijeta, za koje se također ne zna dokle će trajati, i s kakvim sve posljedicama ne samo za Rusiju, nego i za Zapad, koji je sankcije uveo i još ih uvodi, u okolnostima koje skori dolazak jeseni i nešto kasnije zime dodatno dramatizira i stavlja "pod povećalo".



Hrvatska, kao revna i odgovorna članica EU-a, sa sankcijama zasad, srećom, nema nekih posebno velikih problema. Doduše, hrvatski izvoznici u Rusiju navode da su im sankcije poremetile poslovanje, a ponešto zamjerki na sankcije imaju i u turističkom sektoru, iako u ukupnoj bilanci ruskih turista i prije sankcija proteklih sezona i nije bilo više od nekoliko postotaka. Hrvatska nema zasad ni većih problema sa sankcijama koje se odnose na ruski plin i naftu (EU prema Rusiji i obratno, Rusija prema EU), dio ruskog plina i dalje teče prema našoj zemlji, a LNG terminal na Krku užurbano se puni zalihama, što osigurava mirnu i toplu zimu. Pritom je važno spomenuti i da je Vlada RH nedavno donijela (neobvezujuće) preporuke o štednji energije, u državnom sektoru, ali i kućanstvima. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da je poenta tih vladinih smjernica u tome da građani malim promjenama u ponašanju mogu postići značajne uštede energije. Smjernice su u skladu s preporukama EK-a, premda prijedlog Europske komisije o preventivnom smanjenju potražnje (štednje) plina za 15 posto u idućih osam mjesec nije usuglašen sa svim članicama, i tražit će se kompromis s Mađarskom, Španjolskom i Portugalom, koji na štednju ne gledaju s odobravanjem.

U međuvremenu, kako je EU uvodio niz novih sankcija protiv Rusije, kojima se dopunjuju već postojeće mjere koje su uvedene protiv Moskve i Putina, nakon što je 2014. Rusija na nezakonit način pripojila Krim i nije provela sporazume iz Minska, počela su i propitivanja koliko su mjere učinkovite i što dalje sa sankcijama. Na stranici consilium.europa.eu možete pronaći odgovore na sva pitanja vezana uz sankcije.

SPECIJALNI IZVJEŠTAJ


Uglavnom, naglasniji je po pitanju provođenja sankcija i dalje Viktor Orban. "Europska unija pogriješila je kada je uvela sankcije protiv Rusije zbog rata u Ukrajini", rekao je nedavno mađarski premijer, pozivajući čelnike EU-a da izmijene svoju politiku na tom polju. "Na početku sam mislio da smo jednostavno ispalili metak sebi u noge, ali europska ekonomija dobila je metak u pluća i ugušila se", kazao je Orban u govoru na nacionalnom radiju te još dodao: "Bruxelles mora priznati da je to bila pogreška, da (sankcije) nisu postigle svoj cilj i da su čak imale i suprotni učinak". Orban se inače žestoko protivio embargu na uvoz ruske nafte početkom lipnja, koji je bio dio šestog paketa sankcija EU-a protiv Rusije. "Bruxelles je mislio da će politika sankcija kazniti Rusiju, ali mi smo kažnjeni još jače", dramatizirao je šef mađarske vlade. Mađarska, koja se oslanja na uvoz za 65 posto ukupnih potreba za naftom i 80 posto za plinom, objavila je prije desetak dana izvanredno stanje zbog energetske krize. "Moramo plaćati višu cijenu, jer inače sustav više nije održiv", istaknuo je Orban na radiju.

Očekivano, Ukrajina je kritizirala Orbanov stav, naglašavajući da su sankcije proglašene kao odgovor na rusku agresiju. Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko rekao je da ne ubijaju europsku ekonomiju sankcije nego hibridni rat koji vodi Rusija.

Oglasio se i ruski Gazprom te objavio da ne može garantirati dobro funkcioniranje plinovoda Sjeverni tok, koji doprema Europi plin i koji je zaustavljen, pozivajući se na činjenicu da je nemoguće potvrditi da će dobiti natrag njemačku turbinu koja je bila na popravku u Kanadi.

No, dok neki, poput Orbana, ustaju protiv sankcija Rusiji, galameći da nemaju učinka, magazin Foreign Policy tvrdi suprotno. "Daleko od toga da su neučinkovite ili razočaravajuće, kao što su mnogi tvrdili, međunarodne sankcije i dobrovoljno poslovno povlačenje izvršili su razoran učinak na rusko gospodarstvo", navodi to ugledno glasilo te dodaje kako je jedan od ključnih razloga zašto o učinkovitosti sankcija uopće postoji dvojba taj što iz Rusije ne dolazi dovoljno relevantnih ekonomskih pokazatelja. Umjesto toga, prenose se pretjerano optimistične ruske ekonomske analize, prognoze i projekcije. Riječ je o analizama koje crpe većinu, ako ne i sve, svojih temeljnih dokaza iz periodičnih ekonomskih objava same ruske vlade. One su se dosad smatrale vjerodostojnima, ali sad postoje određeni problemi - pojašnjava magazin.

Foreign Policy upozorava kako ruska vlada progresivno uskraćuje sve veći broj ključnih statističkih podataka koji su se prije rata ažurirali na mjesečnoj bazi, uključujući sve podatke o vanjskoj trgovini. Među njima su i statistike koje se odnose na izvoz i uvoz, posebno s Europom. To je posebno važno, jer se radi o podacima o mjesečnoj proizvodnji nafte i plina, ali i o podacima o količini izvezene robe, ulasku i izlasku inozemnog kapitala u Rusiji i iz Rusije, uz obvezna financijska izvješća velikih tvrtki, podacima o monetarnoj bazi središnje banke, podacima o izravnim stranim ulaganjima, potom podacima o kreditiranju i izdavanju kredita...

Čak je i Rosaviatsiya, savezna agencija za zračni promet, iznenada prestala objavljivati ​​podatke o broju putnika u zračnim prijevoznicima i zračnim lukama, navodi Foreign Policy te dodaje da su zbog svega što se događa ekonomske prognoze sve samo ne optimistične.

Spomenimo još i da je tim stručnjaka koje je okupio Foreign Policy doista respektabilan. U timu su radili Franek Sokolowski, Michal Wyrebkowski, Mateusz Kasprowicz, Michal Boron, Yash Bhansali i Ryan Vakil. Njihova stručnost i ugled jamče vjerodostojnost svih analiza koje su predstavili.

NEIZVJESNA BUDUĆNOST


Sve u svemu, sankcije su zasad ključna opcija od koje Europska unija ne odustaje, niti to može učiniti, bez obzira na Orbanovo dramatiziranje. Jednako tako, od sankcija ne kane odustati (naprotiv, kao i EU, još ih više pojačavaju), ni SAD, Velika Britanija i još niz zemalja Zapada. Kina je, naravno, izvan toga kruga, njihov ekonomski interes u odnosima s Rusijom prioritetniji je od međunarodne izolacije Rusije zbog rata koji vodi u Ukrajini, i po tom pitanju Zapad ništa ne može poduzeti i promijeniti.

Uglavnom, krajem srpnja Europska unija odlučila je obnoviti sankcije Rusiji na dodatnih šest mjeseci, odnosno do kraja siječnja 2023. godine. Odluka, formalnost koju su donijeli ministri energetike EU-a, odnosi se u najvećoj mjeri na sankcije koje su prvi put uvedene 2014. i znatno su proširene nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači ove godine.

Podsjetimo također i da je Europska unija zamrznula imovinu ruskih oligarha, drugih pojedinaca i tvrtki vrijednu 13.8 milijardi eura. Najveći dio zaplijenjen je u pet od 27 članica Unije, rekao je visoki dužnosnik (neimenovani) EU-a te pozvao ostale članice da učine više. Na "crnoj" listi EU-a trenutačno je 98 tvrtki i organizacija te gotovo 1600 pojedinaca zbog ruske uloge u Ukrajini. "Dosad smo zaplijenili imovinu oligarha i drugih entiteta vrijednu 13.8 milijardi eura, to je prilično mnogo", rekao je europski povjerenik za pravosuđe Didier Reynders.

"No, najvećim dijelom, više od 12 milijardi, zamrznuto je u pet država članica i moramo nastaviti uvjeravati druge da učine isto", izjavio je novinarima dolazeći na srpanjski sastanak ministara pravosuđa EU-a u Prag. Reynders nije naveo o kojih se pet članica radi. Prema njegovim riječima, nakon ljeta očekuje se konačni politički dogovor o novim pravnim sredstvima koja bi trebala spriječiti zaobilaženje sankcija na razini cijele Unije, što sada nije slučaj. Politika, kojoj je cilj spriječiti izbjegavanje sankcija prebacivanjem imovine na nesankcionirane članove obitelji, mogla bi stupiti na snagu najesen.

HRVATI ZA SANKCIJE


Inače, kad se o sankcijama prema Rusiji radi, zanimljiva su istraživanja (ankete) koja pokazuju aktualne "trendove" oko tog važnog pitanja. Tako čak 82 posto ispitanika u Hrvatskoj podržava ekonomske sankcije EU-a protiv Rusije, što je veći udjel nego na razini cijelog EU-a, ali je manje od četvrtine spremno na mogući rast cijena energije i hrane zbog sankcija, proizlazi iz istraživanja Eurobarometra iz sredina srpnja.

Prema istraživanju koje je objavila Europska komisija, 80 posto građana EU-a slaže se s ekonomskim sankcijama ruskoj vladi, kompanijama i pojedincima, dok u Hrvatskoj sankcije podržava 82 posto ispitanika (što se poklapa sa spomenutim istraživanjem Eurobarometra!), priopćio je ured Europskog parlamenta.

Najmanji je broj podržavatelja sankcija u Bugarskoj (44 posto), na Cipru (54 posto) i Slovačkoj (57 posto), dok se najviše ispitanika sa sankcijama slaže u Švedskoj (95 posto) te u Portugalu, Poljskoj i Danskoj (po 94 posto). Međutim, situacija je drugačija kada se postavi pitanje spremnosti na podnošenje posljedica mogućeg rasta cijena energije i hrane zbog sankcija. Na razini EU-a 40 posto građana spremno je podnijeti rast cijena energije kao posljedicu sankcija Rusiji, a 58 posto nije.

Samo je 21 posto ispitanika u Hrvatskoj spremno podnijeti rast cijena energije, a 78 posto nije, dok ih sličan postotak (76 posto) nije spreman prihvatiti rast cijena hrane kao posljedicu sankcija. Rast cijena energenata spremna je prihvatiti većina ispitanika samo u Danskoj (85 posto), Švedskoj (79 posto), Nizozemskoj (73 posto), Finskoj (70 posto) i Luksemburgu (57 posto), a spomenute su zemlje također jedine u kojima je većina građana spremna na porast cijena hrane.

Da je članstvo u Europskoj uniji dobra stvar, napose u sadašnjoj kriznoj situaciji (pandemija, ukrajinski rat...), smatra 56 posto Hrvata, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na jesen 2021. godine. Samo u Grčkoj i Slovačkoj većina ispitanika smatra kako članstvo u EU-u nije "ni dobro ni loše".

Uzimajući sve u obzir, zaključak se nameće sam po sebi - sankcije zasad ostaju moćno mirnodopsko oružje protiv agresorskog Putinovog režima! Sankcije su, naravno, i rizik, jer imaju i kontraučinak, što Rusija zasad koristi ponajviše kroz energente, najviše kroz plin, zatvarajući ventile na Sjevernom toku 1 i 2 prema Njemačkoj i drugim EU članicama. Zato su posve razumljive (ne)obvezujuće preporuke EK-a o štednji plina i energije već sada, prije početka jesenske sezone grijanja i neizvjesne energetske zime. Hrvatska se mora tome prilagoditi i apeli Vlade za štednje ne samo da su sukladni s onim što traži EK, nego na domaćem terenu dodatno naglašavaju ozbiljnost situacije i pozivaju na odgovornost svih, i građana i poslovnih subjekata.

Darko Jerković
BLINKEN - LAVROV: Nema kompromisa, sankcije idu dalje
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov prošlog je tjedna rekao američkom državnom tajniku Antonyju Blinkenu da se Washington ne drži obećanja po pitanju izuzeća sankcija za zalihe hrane iz Rusije, objavila je Moskva. Dva visoka dužnosnika razgovarala su telefonski, prvi put od početka ruske invazije na Ukrajine 24. veljače. Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je Lavrov rekao Blinkenu da će Rusija postići sve ciljeve svoje “specijalne vojne operacije” u Ukrajini i da će pošiljke oružja zapadnih zemalja Kijevu samo produžiti sukob. Blinken je na konferenciji za novinare u Washingtonu izjavio da je Lavrovu prenio da svijet očekuje da Rusija ispuni svoje obveze prema sporazumu s Ukrajinom koji je dogovoren u Turskoj i odnosi se na izvoz žitarica i umjetnog gnojiva koji je blokiran zbog rata i produbljuje svjetsku prehrambenu krizu. Lavrov je rekao Blinkenu da globalnu prehrambenu situaciju kompliciraju američke sankcije. Američki diplomat također je upozorio Lavrova da Moskva ne nastavlja s planovima daljnje aneksije dijelova Ukrajine. “Svijet neće priznati anektirane dijelove. Uvest ćemo dodatne značajne terete Rusiji ako nastavi sa svojim planovima”, istaknuo je. Lavrov je rekao da će Rusija postići ciljeve “specijalne vojne operacije” u Ukrajini, termin koji Moskva koristi kad objašnjava invaziju na Ukrajinu, za koju tvrdi da je provedena u samoobrani. Lavrov je također rekao Blinkenu da “kontinuirano upumpavanje američkog i NATO oružja u oružane snage Ukrajine samo produžava agoniju na način da režim u Kijevu produljuje sukob i time umnaža žrtve”, prema priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova. (H/DJ)

PROBLEM KALINJINGRADA: Poseban status i izuzeće od sankcija
Litva će poštivati savjet Europske komisije i omogućiti tranzit sankcionirane ruske robe željeznicom preko svog teritorija do Kalinjigradske regije, enklave odsječene od matične Rusije, priopćilo je u srijedu litavsko ministarstvo vanjskih poslova. Litva, međutim, smatra da pravila o tranzitu do Kalinjingrada mogu stvoriti “neopravdani dojam da transatlantska zajednica ublažava svoje stajalište i poziciju prema Rusiji”. Europske komisija ocijenila je da ne bi trebala postojati “nikakva zabrana” za tranzit robe željeznicom između ruske enklave Kalinjingrad i ostatka Rusije, uz izuzetak vojne opreme, pozivajući istovremeno na “ciljane i razmjerne” kontrole. Inače, Bruxelles je precizirao propise koje zemlje članice EU-a mogu primijeniti u okviru sankcija vezanih uz rat u Ukrajini. Europske smjernice potvrđuju da cestovni tranzit ruskih prijevoznika robe pod sankcijama nije dopušten, ali da ne postoji nikakva slična zabrana za željeznički transport, pojasnila je Komisija u svom priopćenju.

Važno je napomenuti da je Kalinjingradska regija, koja graniči s Litvom i Poljskom, članicama i EU-a i NATO-a, i ovisi o cestovnom i željezničkom prijevozu većine roba kroz Litvu, odsječena od matične Rusije od 17. lipnja zbog sankcija koje je uveo Bruxelles. Roba koja potpada pod humanitarnu kategoriju i robu od vitalne važnosti, poput hrane, izuzeta je iz sankcija EU-a. Europski dužnosnici, uz podršku Njemačke, krajem lipnja nastojali su postići kompromis o pitanju Kalinjingrada, no Litva je imala ozbiljne rezerve prema bilo kojem rješenju koje bi se moglo protumačiti kao popuštanje Moskvi. “Moramo se suočiti s realnošću, (Putin) ima veću prednost od nas. U našem je interesu pronaći kompromis”, rekao je zadnjeg dana lipnja jedan od izvora, dodavši da je Kalinjingrad “svetinja” za Moskvu i da će se ishod dogovora vjerojatno doimati nepoštenim.

Jedno od rješenja koje se spominjalo je bilo da se promet između Rusije i Kalinjingrada ne smatra međunarodnom trgovinom, jer je riječ o ruskom teritoriju te da se na temelju toga izuzme iz sankcija, no tada se roba ne bi smjela izvoziti, nego je koristiti isključivo u toj ruskoj eksklavi. Rusiji je, prema trenutačnim sankcijama, zabranjen prijevoz željeza, čelika i metala do Kalinjingrada kroz članice Unije, a na tom su se popisu odnedavno našli cement i alkohol, dok će se ugljen zabraniti u kolovozu i naftni proizvodi u prosincu. Stoga će u konačnoj fazi otprilike pola tereta namijenjenog za Kalinjingrad biti na popisu sankcija. (H/DJ)

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DMITRIJ GUDKOV RUSKI OPORBENI POLITIČAR

Nitko ne želi ratovati
za Putinove interese

2

S INOM NA KAVI: DRUGA STRANA DIPLOMACIJE

Svijet treba jaku, ali miroljubljivu Rusiju, a ne ovakvu koja napada susjede i ubija civile

3

NOVI ČINOVI U DRAMI: EUROPSKA UNIJA IZMEĐU INTERESA SAD-A I RUSIJE

Europa ne upravlja ratnim zbivanjima na vlastitom kontinentu, igra se vodi između SAD-a i Rusije