Ekonomija
VLADO ČONDIĆ GALINIČIĆ , PREDSJEDNIK UDRUŽENJA POLJOPRIVREDE HGK

Teret krize ne podnose svi jednako u lancima opskrbljivanja hranom
Objavljeno 3. kolovoza, 2022.
Primarni proizvođači hrane zadržavaju oko 25 % ukupno generirane dodane vrijednosti, slično kao i prerađivači, a sektor trgovine s ugostiteljstvom zadržava oko 50 % dodane vrijednosti u hrani, i to u normalnim okolnostima

Globalna svjetska situacija preslikava se na Europsku uniju (EU) i u konačnici na naše mikrotržište, tako da nismo i ne možemo biti pošteđeni rasta cijena hrane, energije, energenata i svega drugoga. Tržišna smo ekonomija i dio jedinstvenog tržišta EU-a. Država uopće nema, ili ima jako malo prostora za intervencije, kao što je nekoliko puta privremeno intervenirala za cijenu goriva i podijelila vaučere zbog povećane cijene plina za socijalno najugroženije građane. Protežiranje domaćeg proizvoda u odnosu na uvozni nije dopušteno. Opće je poznato kako je lanac opskrbe hranom osjetljiv u smislu da primarni proizvođači hrane zadržavaju tek oko 25 posto ukupno generirane dodane vrijednosti, slično kao i prerađivači, a sektor trgovine s ugostiteljstvom zadržava oko 50 posto dodane vrijednosti u hrani, i to u normalnim okolnostima. Ovi omjeri sada su još nepovoljniji i napregnutiji jer cijene inputa rastu, dohodak u primarnoj proizvodnji i preradi je manji, a zarada se ne raspodjeljuje ravnomjerno. Teret krize, nažalost, ne podnose svi jednako u lancu opskrbe hranom. Porast cijena inputa u proizvodnji hrane, i primarnoj i preradi, posebice energije, energenata, sirovina zasad je veći nego porast proizvođačkih i konačno potrošačkih cijena. Kretanja cijena su asimetrična i u pravilu idu na štetu proizvođača koji ostvaruju manju dobit, ili čak posluju s gubitkom. Ovdje možemo reći da je veći udar na prerađivačku industriju prije svega zbog rasta cijena energenata, i to ih dovodi u jako tešku situaciju i prijeti im gašenjem proizvodnje. Moraju se naći načini kako sačuvati prerađivačku industriju kroz osiguravanje jeftinije energije, državne potpore, korištenje sredstava EU fondova za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (primjerice postavljanje fotonaponskih ćelija). Potrebno je preispitati i zakonodavni okvir kako industrija ne bi plaćala tako skupu el. energiju u odnosu na građanstvo. FAO kompozitni indeks cijena hrane, koji prati cijene mesa, mliječnih proizvoda, žitarica, ulja i šećera, bilježi u 2022. (podaci za 6 mjeseci), rast od 54 posto u odnosu na 2020., pri čemu cijene ulja rastu za čak 120,9 posto. Samo u prva tri mjeseca 2022. prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj (primarna proizvodnja), u usporedbi s istim razdobljem 2021., porasle su za 11,4 posto. Cijene dobara i usluga za tekuću uporabu (inputi) u prvom tromjesečju 2022., a u usporedbi s istim tromjesečjem 2021., veće su za čak 40,2 posto. U lipnju 2022. bilježi se povećanje proizvođačkih cijena industrije u odnosu na lipanj 2021. Proizvodnja prehrambenih proizvoda bilježi rast cijena od 12,7 posto, a pića 7,6 posto. Uvođenje eura ne bi trebalo potaknuti značajnije povećanje opće razine cijena. Ne vjerujem da će trgovci i pružatelji usluga loviti u mutnom i podići neopravdano cijene, što bi moglo imati za posljedicu daljnji rast inflacije. Uvijek je pravo vrijeme ulaska u eurozonu, naročito za malu i otvorenu zemlju kao što je Hrvatska, s već raširenom praksom korištenja eura. Glavni trgovački partneri i emitivna turistička tržišta Hrvatske su Njemačka, Italija, Austrija i Slovenija koje već koriste euro. Do sada je 19 zemalja članica EU-a u eurozoni. To su najrazvijenija gospodarstva Europske unije, što samo po sebi govori da trebamo pripadati tom klubu. Do sada nitko nije požalio što je ušao u eurozonu. Prednosti uvođenja eura su uklanjanje valutnog rizika u gospodarstvu, smanjenje troškova zaduživanja, rizika od valutne i bankovne krize te niži transakcijski troškovi, što je vrlo važno, jer smo visoko euroizirana zemlja. Uvođenje eura u Hrvatsku bit će poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima. Cjelokupna situacija ići će na ruku izvoznicima čiji je problem bila visoko vrijedna kuna koja nam je stvarala smanjenje konkurentnosti na eurotržištu. Što se poljoprivrednog sektora tiče, tu neće biti velikih promjena s obzirom na to da već i sad cijene diktira tržište burze koje svoje vrijednosti iskazuju u euru.

Zdenka Rupčić
Očekuje nas daljnji rast cijena hrane
Ono što sa sigurnošću možemo reći je to da nas očekuje daljnji rast cijena hrane. Premda se u 2022. u EU-u očekuje manja proizvodnja žitarica u smislu nižih prinosa zbog suše, uz postojeće zalihe žita, domaće potrebe bit će zadovoljene. Stočarski sektor suočen je s vlastitim izazovima - bolesti stoke i enormno visoke cijene stočne hrane. EU 27 samodostatna je u svim važnijim proizvodima osim u kukuruzu, uljaricama i proteinskim usjevima. Što se tiče domaće proizvodnje, redovne potpore u obliku izravnih plaćanja te dobro ciljanje ad-hoc državne potpore trebale bi osigurati preživljavanje sektora proizvodnje hrane i sigurnu opskrbu domaćeg tržišta.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TURIZAM, UMJESTO IZVOZNE, UVOZNA GRANA

U ponudi nekih hotela na Jadranu nijednog hrvatskog proizvoda

2

SMANJEN PRILJEV NOVIH NARUDŽBI

Povećan pad aktivnosti u sektoru graditeljstva

3

NAJVIŠE NOĆENJA ZABILJEŽENO JE U HOTELIMA

U Opatiji i Rijeci uspješna turistička sezona