Magazin
NOVE MOGUĆNOSTI ZA INVESTICIJE U “ZELENE” PROJEKTE

Energetske igre bez granica: Štednja plina i povratak nuklearki
Objavljeno 30. srpnja, 2022.
EUROPSKA KOMISIJA: PRIRODNI PLIN INUKLEARNA ENERGIJA EKOLOŠKI SU PRIHVATLJIVI...

Dok se zapadna i južna Europa posljednjih tjedana muče kako se zaštititi od toplinskih valova, energetska kriza bez obzira na paklene vrućine i dalje je top-tema Europske unije. Naime, ljeto će brzo proći, pa će toplinske valove zamijeniti hladne ciklone zbog kojih će sezona grijanja postati noćna mora za mnoge zemlje EU-a. Zato ne čudi da Europska komisija povlači neke poteze koji bi godinu unatrag bili nemogući. Energetska kriza, naime, prisilila je EK da predstavi plan "Štedi plin za sigurnu zimu", koji predviđa smanjenje potrošnje plina za 15 posto u razdoblju od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka 2023.



To je zapravo jedna strane dramatične priče u energetici u sjeni ukrajinskog rata i sankcija prema Rusiji i obratno, sankcija Rusije prema EU-u, napose u sektoru plina i nafte. Igre su to bez granica, političke i ekonomske, s neizvjesnim ishodom za obje strane suprotstavljenih interesa i malo toga zajedničkoga koje bi bacilo svjetlo na zasad mračne nagovještaje zimske sezone 2022./2023. u Europskoj uniji. Drugim riječima, mjere štednje koje je bila predlažila Europska komisija jedno su od mogućih kratkoročnih rješenja s kojim se, međutim, u startu nisu slagale pojedine članice EU-a (Mađarska, Španjolska, Portugal...) pa je onda u utorak usvojena konačna, ublažena verzija hitnog plana za smanjenje potrošnje plina nakon niza kompromisa te izuzeća za pojedine članice i u očekivanju dodatnih redukcija u isporuci tog energenta iz Rusije.

S druge, pak, strane, u igru se na tragu takvih energetskih sporazuma i nesporazuma iznova uključuje jedan važan i snažan igrač - nuklearna energija! Naravno da je i o tom osjetljivom pitanju puno dvojbi, pa i histerije, osobito među ekologistima, više ili manje zelenima, koji na sam spomen nuklearki gube tlo pod nogama i bijesno se okomljuju na sve koji ne misle kao oni. Nuklearke su, dakle, ponovno aktualne, sviđalo se to ili ne zabrinutim ekološkim fundamentalistima, koje, usput rečeno, nije briga hoće li se i kako Europa grijati iduće zime, za njih je samo bitno da energiju ne daju atomi!

ŠTEDNJA PLINA


No vratimo se na onu stranu priče koja govori da bismo svi trebali početi štedjeti plin, ali i druge oblike energije poput električne, a o štednji na benzinu i dizelu, pa i pitkoj vodi, da i ne govorimo. Dakle, ponovimo već stoti put - Europska unija suočena je s opasnošću daljnjeg smanjenje dotoka plina iz Rusije, koji Kremlj koristi kao oružje, a gotovo polovina država članica već je pogođena smanjenim isporukama plina iz Rusije.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen s tim u vezi ponavlja kako je "potpuni prekid isporuke ruskog plina vjerojatni scenarij" te dodaje: "Rusija nas ucjenjuje, koristi energiju kao oružje. Stoga mi u svakom slučaju moramo biti spremni bilo za djelomičan, nešto veći ili potpuni prekid isporuke."

Upravo zbog takve krajnje dramatične i posve izvjesne situacije, Komisija upozorava da treba djelovati na vrijeme, poduzeti korake odmah sada, kako bi se znatno smanjio rizik i trošak za Europu u slučaju daljnjih poremećaja u isporuci plina. Komisija procjenjuje da bi potpuni prekid isporuke ruskog plina u Europu u kombinaciji s hladnom zimom mogao smanjiti prosječni BDP do 1,5 posto ako se države članice ne pripreme unaprijed za sve scenarije. Potpuni prekid isporuke u kombinaciji s prosječnom zimom smanjio bi BDP za do jedan posto.

Zato plan EK-a za smanjenje potrošnje plina predviđa da na dobrovoljnoj osnovi svi potrošači, kućanstva, javna uprava, vlasnici javnih zgrada, proizvođači energije i industrija poduzme mjere u tom smislu. Komisija predlaže novu uredbu o koordiniranom smanjenju potražnje za plinom, u kojoj će se zacrtati ciljevi za sve države članice da smanje potražnju za plinom za 15 posto od 1. kolovoza ove do 31. ožujka sljedeće godine u odnosu prema prosječnoj potrošnji u posljednjih pet godina u istom razdoblju. Prijedlog uredbe daje Komisiji mogućnost da nakon konzultacija s državama članicama proglasi izvanredno stanje na razini Unije, čime bi se nametnulo obvezujuće smanjenje potrošnje plina za sve države članice. Takvo izvanredno stanje moglo bi se proglasiti u slučaju velike opasnosti od nestašice plina ili iznimno velike potražnje za plinom. Komisija je također pozvala države članice da pokrenu javnu kampanju za podizanje svijesti o potrebi smanjenja grijanja i hlađenja.

Sukladno odluikama EK-a, Vlada RH je u četvrtak prihvatila smjernice za uštedu energije u Hrvatskoj za razdoblje od početka kolovoza do kraja ožujka iduće godine, kojima se uz ostalo predlaže grijanje prostorija na najviše 21 stupanj, hlađenje na 25 stupnjeva, veća uporaba LED rasvjete i javnog prijevoza, te jeftinije tarife struje. "Poanta je da se malim promjenama u ponašanju mogu postići uštede", rekao je ministar Davor Filipović.

Osim toga, države članice trebaju do kraja rujna ažurirati svoje nacionalne planove za izvanredne situacije i pokazati na koji način namjeravaju postići ciljeve smanjenje potrošnje te bi o tome trebale izvještavati Komisiju svaka dva mjeseca. Države članice koje zatraže isporuku plina iz solidarnosti morat će pokazati koje su mjere poduzele da smanje potrošnju.

Komisijin plan predviđa da zaštićeni potrošači poput kućanstava, bolnica ili industrije koja proizvodi ključne proizvode ili usluge za gospodarstvo i dalje ostanu zaštićeni. Tu je naglasak na zamjeni plina drugim gorivima i na štednji u svim sektorima. Zamjena plina drugim gorivima trebala bi biti gdjegod je to moguće među obnovljivim izvorima energije, ali se ne isključuje ni ugljen, nafta ili nuklearna energija kao privremena zamjena.

Komisija procjenjuje da EU na taj način, uštedama, može smanjiti potrošnju plina za oko 45 milijardi kubičnih metara, nešto je manje od trećine količine uvezene iz Rusije 2020. godine. Primjerice, samo od smanjenja grijanja i hlađenja zgrada za nekoliko stupnjeva moglo bi se uštedjeti oko 11 milijardi kubičnih metara plina, navodi Komisija.

No da bi predložena uredba stupila na snagu, mora dobiti kvalificiranu većinu država članica. A vidimo da tu ima i te kako velikih problema. Španjolska neće narediti potrošačima da ograniče potrošnju plina, najavljuju iz Madrida. Lisabon također kaže da neće podržati plan EU-a o smanjenju potrošnje plina za 15 posto, a slično razmišlja i Budimpešta... Na redu su teški pregovori za postizanje kompromisa, ako već ne i obvezujuće uredbe.

USKRSNUĆE ATOMA


Uzimajući u obzir širi krizni energetski kontekst, dolazimo sad do one druge strane problema ili rješenja - nuklearne energije! A tu priča ide također ne baš utabanim stazama, više po trnju. Podsjetimo kako su se početkom srpnja ministri nadležni za energetiku 10 država članica EU-a, među kojima i hrvatski, suglasili da je uključivanje nuklearne energije u taksonomiju EU-a ključno za borbu protiv klimatskih promjena i povećanje energetske neovisnosti.

Konkretno, ministri nadležni za energetiku iz Bugarske, Hrvatske, Češke, Finske, Francuske, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije pozivali su Europsku komisiju da proširi svoje djelovanje i kao jedan od sljedećih koraka ažurira Ogledni nuklearni program (PINC), u skladu s člankom 40. Ugovora o Euratomu, koji daje pregled ciljeva i ulaganja potrebnih tijekom cijelog životnog ciklusa nuklearnih elektrana.

Ruska vojna agresija u Ukrajini, navodi se u priopćenju ministara, dovela je do preispitivanja energetske stabilnosti u Europi, stoga EU jača ambicije u borbi protiv klimatskih promjena radi postizanja strateške i energetske autonomije. Zbog nezakonitog djelovanja Rusije, građani i industrija Europske unije već osjećaju teške posljedice visokih i nestabilnih cijena energije. Stoga, ako Europska unija želi zadržati smjer dekarbonizacije i istodobno jamčiti sigurnost opskrbe, potrebna je promjena stava prema nuklearnoj energiji, ističe se.

Bez obzira na to što o tome mislili ekstremni ekološki aktivisti, nuklearna energija, kao niskougljični izvor energije, može imati ključnu ulogu u energetskom miksu bez značajnog pribjegavanja uvoznoj energiji te je dokazano da bi dostizanje ciljeva klimatske neutralnosti i sigurnosti opskrbe zahtijevalo ulaganje od 500 milijardi eura u nova postrojenja za nuklearnu energiju do 2050. godine. Kako bi se odgovorilo na taj izazov, nuklearna energija mora biti uključena u Europski zeleni plan i plan REPowerEU, gdje je jasno navedeno da, zajedno s obnovljivim izvorima energije, nuklearna energija ima potencijal postati okosnicom europskog energetskog sustava bez emisija ugljika, ističe se u priopćenju ministara.

I još je nešto u tom kontekstu važno naglasiti. Europi je potrebna realna strategija za proizvodnju vodika i ne bi se trebala u velikoj mjeri oslanjati na uvoz, stoga Europa mora povećati kapacitete za proizvodnju dekarboniziranog vodika i uspostaviti odgovarajući okvir za proizvodnju vodika korištenjem nuklearne energije. Prvi korak predstavljaju i tehnički kriteriji definirani dopunskim delegiranim aktom o taksonomiji, zaključuje se u priopćenje spomenute skupine ministara.

Nakon ministara nadležnih za energetiku pojedinih članica EU-a, koji dan poslije oglasio se i Europski parlament koji je u Strasbourgu prihvatio uvrštavanje plina i nuklearne energije u ekološki prihvatljive izvore energije unatoč upozorenjima udruga i znanstvenika da plin generira goleme emisije, a nuklearna energija stvara visokoradioaktivni otpad s kojim se još uvijek ne znamo nositi.

I ZELENO I NUKLEARNO


Podsjetimo i na ove činjenice: Europska je komisija u veljači predložila uvrštavanje plina i nuklearne energije u ekološki prihvatljive izvore energije čemu su se snažno usprotivile udruge za zaštitu prirode zatraživši od Europskog parlamenta i Vijeća da taj akt odbace. Eurozastupnici su ipak odbili prijedlog za ulaganje prigovora na uvrštenje djelatnosti povezanih s nuklearnom energijom i plinom na popis okolišno održivih gospodarskih aktivnosti. Europski je parlament u priopćenju objavljenom u lipnju poručio da se zastupnici protive Komisijinu planu o uključivanju plina i nuklearne energije u klimatski održive djelatnosti, no unatoč tome sada je podržao Komisijin prijedlog, iako vrlo tijesno: od 639 zastupnika, koliko ih je glasovalo, njih 278 glasalo je protiv, a njih 328 za Komisijin akt, dok su 33 zastupnika ostala suzdržana. Inače su za odbacivanje novih EU pravila za "zelene" investicije bila potrebna 353 zastupnika.

Spomenimo i da je Uredba o taksonomiji dio akcijskog plana Komisije za financiranje održivog rasta, a Komisija navela da joj je cilj povećati zelena ulaganja i spriječiti manipulativni zeleni marketing. "Iako se Parlament protivio Komisijinu planu, sada ga je podržao jer se situacija s energentima mijenja iz dana u dan, vidjeli ste cijene, cijelu ovu situaciju, sve je to silno utjecalo na glasovanje", rekao je za Hinu hrvatski eurozastupnik Valter Flego iz kluba liberala Renew.

Što se tiče upozorenja udruga za zaštitu okoliša i znanstvenika, Flego je istaknuo bi ovo trebalo biti samo prijelazno razdoblje te da je kompromis bio potreban radi sigurnosti opskrbe energijom. "Svjesni smo da moramo i napore i novac ulagati u zelenu energiju, ali to je proces i taj se problem neće riješiti za nekoliko mjeseci. Moramo se pomiriti s prijelaznim energentima i vjerujem da će to prijelazno razdoblje biti što kraće", istaknuo je.

U veljači je organizacija za zaštitu okoliša WWF (World Wide Fund for Nature) upozorila da je donošenjem ovoga akta Komisija radi financijskih interesa "pokleknula pod pritiskom" Francuske i brojnih drugih zemalja, među kojima su Poljska, Mađarska, Švedska, Finska, Nizozemska, Slovenija, Grčka, pa i Hrvatska, koje se zalažu za označavanje plina ili nuklearne energije (ili i jednog i drugog) ekološki prihvatljivim. "Komisija službeno klasificira fosilni plin i nuklearnu energiju kao ekološki održive unatoč tome što fosilni plin generira goleme emisije, a nuklearna energija stvara visokoradioaktivni otpad s kojim se još uvijek ne znamo nositi", poručili su tada iz WWF-a. U razgovoru za Hinu direktorica WWF-a Adrija Nataša Kalauz rekla je tada da je lobiranje žestoko te da je riječ o "političkoj igri čiji je cilj zadovoljiti kratkoročne i vrlo partikularne interese pojedinih industrija". Od WWF-a ništa novo i ništa što se već nije čulo! WWF, naime, ne želi priznati notornu istinu, napose činjenice, pa tjera po svome u katastrofičnom tonu prokazujući nuklearnu energiju kao maltene okidač za nove Černobile, što nema veze sa zdravim razumom. To što atomskim bombama svijetu prijete Lavrov, Medvedev i Putin, koga briga, samo neka se nuklearke ne grade, a one izgrađene neka se što prije zatvore, drže u WWF-u, jednako kao i u Greenpeaceu i drugim ekološkim udrugama dvojbenih interesa, uz, dakako, časne i poštene izuzetke.

Dakle, Europska komisija je odlukom da prirodni plin i nuklearnu energiju pod određenim uvjetima klasificira kao ekološki prihvatljive otvorila veće mogućnosti za velike privatne investicije u "zelene" projekte jer će projekti koji zadovoljavaju kriterije taksonomije imati povoljnije uvjete financiranja. I to je istina, premda ne cijela jer u svezi s povratkom nuklearki treba još puno toga pojasniti, izvagati, isplanirati i povezati sa sadašnjim stanjem i energetskom budućnošću koja slijedi...

Darko Jerković
SAŠA MEDAKOVIĆ: Nuklearka Krško apsolutno je sigurna, jedna od najboljih u svijetu po svim objektivnim parametrima...

ANDREJ PLENKOVIĆ: Ako Slovenija krene s gradnjom drugog bloka NE Krško, pratit ćemo ju. Krško predstavlja 15 posto električne energije koju ima Hrvatska elektroprivreda, to je za nas važno...

URSULA VON DER LEYEN: Rusija nas ucjenjuje, koristi energiju kao oružje. Stoga mi u svakom slučaju moramo biti spremni bilo za djelomičan, nešto veći ili potpuni prekid isporuke...

WWF: Zaustavili ekomanipulaciju
Svjetska organizacija za zaštitu prirode - WWF ocijenila je da je Europski parlament iznevjerio europske građane, ali i planet Zemlju jer je plinu i nuklearnoj energiji dao “zelenu etiketu”. Izvršna direktorica WWF-a Adrije Nataša Kalauz rekla je da prirodni plin i nuklearna energija nisu zeleni izvori energije, a njihovo označavanje takvima “očita je ekomanipulacija, odnosno greenwashing”. “Tom odlukom mogla bi se ubrzati klimatska kriza i riskirati budućnost generacija koje dolaze. Danas su lobisti prirodnog plina i nuklearne energije pobijedili, čime omogućuju oduzimanje milijardi eura od obnovljivih izvora energije nužnih za klimatsku tranziciju i njihovo preusmjeravanje u riskantne izvore energije”, ustvrdila je i dodala da su ovu bitku izgubili, ali neće odustati od borbe. Izrazila je uvjerenje da taj dopunski delegirani akt nije u skladu s Uredbom o taksonomiji EU-a, stoga će, kaže, s ostalim uredima WWF-a diljem Europe i drugim organizacijama, poput ClientEartha, istražiti sve potencijalne načine, uključujući pravne radnje, kako bi “zaustavili ekomanipulaciju i zaštitili vjerodostojnost EU taksonomije”. WWF je pozvao države članice i zastupnike u Europskom parlamentu da učine isto te financijske institucije da ne onečišćuju svoje zelene financije. (H/DJ)

BRITANIJA: Osam novih nuklearki
Britanska vlada nedavno je objavila da je projekt izgradnje nove nuklearne elektrane EPR Sizewell C, čiji je glavni partner EDF (Electricite de France), dobio zeleno svjetlo ministra energetike Kwasija Kwartenga. Projekt “uključuje izgradnju nove nuklearne elektrane koja će proizvoditi električnu energiju s niskim udjelom ugljika da bi se pomoglo zemlji u postizanju cilja ugljične neutralnosti do 2050. godine”, stoji u priopćenju za javnost. Tvornica će energijom moći opskrbljivati ​​šest milijuna domova. London je nuklearni razvoj postavio kao jedan od prioriteta svoje energetske strategije, no dio od ukupno 15 reaktora pri kraju je životnog vijeka, a jedina elektrana koja se trenutačno gradi, Hinkley point C, projekt je koji podupiru EDF i kineski CGN. Zbog naglog skoka troškova neće biti operabilna do 2027. Usred krize troškova života potaknute golemim računima za energiju i s obzirom na rat u Ukrajini koji je energetsku neovisnost ponovno stavio u središte pozornosti, Ujedinjeno Kraljevstvo želi ubrzati razvoj nuklearnih elektrana. Do 2050. planira izgraditi do osam novih reaktora u nekima od svojih osam nuklearnih lokacija. Svrha njihove izgradnje je opskrba tržišta s 25 posto potražnje za električnom energijom. Sizewell C je projekt elektrane čiju vrijednost britanski tisak procjenjuje na 20 milijardi funti... (H/DJ).

Možda ste propustili...

VELEPOSLANIKOV IZBOR

Sve nijanse švedskog mraka

IZAZOVI I RJEŠENJA: KONTROLING PROFITA I ODRŽIVI RAZVOJ

Smjer bez krivog skretanja

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ISTRAŽIVANJE: TURISTIČKA SEZONA BILJEŽI REKORDE. ŠTO KAŽU EU TURISTI?

Hrvatska je apsolutni hit!

2

ŠTEDNJA I MENTALITET

Neven Vidaković: Najvišu cijenu platit će obični građani

3

ŠTEDNJA I MENTALITET

Prilagoditi se vremenu u kakvom živimo