Magazin
RAZGOVOR: DAVOR GJENERO

Hrvatskoj je iskazano golemo povjerenje kao nikada dosad
Objavljeno 9. srpnja, 2022.
DAVOR GJENERO POLITIČKI JE KOMENTATOR I ANALITIČAR S KRKA

Kad se sve uzme u obzir, koliko je ulazak RH u eurozonu i Schengen jedno od najvećih postignuća ne samo otkako smo članica EU-a nego otkako je samostalne i neovisne Republike Hrvatske? S tim u vezi, jesmo li ulaskom u Schengen i eurozonu konačno zaokružili i realizirali sve prioritete koje smo kao država postavili ulaskom u EU prije devet godina...? Na ta i neka druga važna aktualna pitanja za Magazin je govorio Davor Gjenero, politički komentator i analitičar s Krka.



- Hrvatska s početkom iduće godine postaje "unutarnjim" dijelom europske integracije. Time što smo ispunili kriterij za članstvo u dva elitna kluba, euroklubu i šengenskom klubu, postali smo dijelom, uvjetno rečeno, "Europe prve brzine". Iako koncept Europe više brzina formalno nije na stolu, činjenica da nisu svi koji su aplicirali za članstvo u ova dva kluba i zadovoljili kriterije, kako one tehničke, tako i političke, dokaz je da se taj koncept de facto provodi.

Hrvatska je mala država, visoko "eurizirana", visoko integrirana u europske procese i izrazito joj je važno da bude u "unutarnjem krugu" integracije. Zato bi 1. siječnja iduće godine morao biti jednako važan datum za Hrvatsku kao što je bio 1. srpnja 2013. Ipak, razlika u utjecaju ovih prijelomnih trenutaka mogla bi biti osjetna. Naime, nakon što su posljednjeg dana lipnja 2011. završeni pristupni pregovori, koji su angažirali veliku nacionalnu energiju u Hrvatskoj, uslijedilo je razdoblje opuštanja i zaostajanja, a Milanovićeva vlada nije iskoristila prvu godinu i pol svog mandata da pripremi Hrvatsku za članstvo. Upravo suprotno, regresija se događala na brojnim područjima, a najuočljivija je bila ona s pokušajem izigravanja obveze koja proizilazi iz Zajedničkog europskog uhidbenog naloga (slučaj Perković-Mustač, kojeg trenutačni predsjednik ponovno "stavlja na stol").

POLITIKA DVIJU VLADA


Tko je najzaslužniji što RH skupa s uvođenjem eura od iduće godine gotovo istovremeno ulazi i u zonu Schengena? Jesu li zasluge premijera Plenkovića i njegove vlade/vlada najveće u tim procesima koji završavaju do kraja godine? Plenković kaže da su ti strateški iskoraci naprijed svojevrsna ostavština dva mandata njegove vlade...

- Jedan od temelja politike dviju vlada Andreja Plenkovića je "više Europe", i sada je pred nama rezultat šest godina sustavnog, tihog, institucionalnog rada. Europska unija je organizacija reda, sitnog rada i izbjegavanja konflikata. Upravo ove vrijednosti trebalo je promovirati da bi se ispunili i tehnički i politički kriteriji za članstvo u ova dva kluba. Nakon šest godina rezultat je pred nama.

U oba pothvata odvijala su se dva paralelna procesa: u pristupanju eurozoni golem posao su napravili i Ministarstvo financija i Narodna banka. S jedne strane, tehnički su se poslovi radili tiho, a s druge strane, neuobičajeno za Hrvatsku, kreiran je ozbiljan plan pripreme države, ali i javnosti, pa i ozbiljan plan zagovaranja članstva Hrvatske u eurozoni. Ministarstvo financija i naročito Narodna banka, sustavno su gradili savezništvo s dionicima društvenih procesa, zainteresiranih za uvođenje eura, ali i s prepoznatljivim akterima u javnom životu. Unatoč nastojanju nesuvislih kvazisuverenističkih skupina da relativiziraju značenje pristupanja eurozoni, ili da ga ugroze, uspješno je stvorena dominantna klima potpore članstvu u eurozoni, i to zasnovana na znanju i razumijevanju, a ne na iracionalnom strahu što su ga poticali protivnici.

Slično je bilo i s pristupanjem šengenskoj zoni, pri čemu se istovremeno vodio proces ukidanja viza za hrvatske građane pri ulazu u SAD, ali i definiranja privilegiranog položaja hrvatskih državljana pri tom ulazu (kakav osim hrvatskih za sada imaju samo njemački državljani). Policijski profesionalci odradili su sjajan posao s Frontexom, pokazalo se da Hrvatska policija dosljedno štiti vanjsku granicu EU-a, Hrvatska je radila sve da ojača države na migracijskom putu, prije svega BiH u kontroli migracijskih procesa. Tim Davora Božinovića, ministra unutarnjih poslova, i državne tajnice Terezije Gras odradio je sjajan posao, sinergijom dvoje izvrsnih diplomata i relevantne skupine visoko kompetentnih profesionalaca u MUP-u.

Iduća faza bila je stvaranje povoljne klime unutar Europskog vijeća i među državama članicama, da se pristupanje oboma klubovima dovrši, i tu su dobar posao napravili i premijeri i Ministarstvo vanjskih poslova.

"LUDI RIMSKI CAREVI"


No nije sve prolazilo glatko i bez problema. Usput rečeno, kako komentirate "ulogu" koju "igra" predsjednik Milanović kod kuće i u inozemstvu oko EU-a i NATO-a, primjerice nedavno u Madridu...?

- Bilo je mnogo posijanih mina, prije svega u procesu pristupanja šengenskoj zoni. Više je država članica koje smatraju da je sloboda kretanja unutar šengenske zone u svojevrsnoj krizi, koju su izazvali migracijski valovi i COVID-19, pa da je vrijeme da se najprije provede reforma šengenske zone. Neki su čak mislili da bi sadašnju zonu trebalo reducirati, a ne širiti. Postojala je i opasnost da će Slovenija pokušati uvjetovati hrvatsko pristupanje šengenskoj zoni priznavanjem presude ad hoc sudišta o granici, u procesu koji Hrvatska smatra kompromitiranim i definitivno propalim.

Ipak, nesuvislim istupima trenutačnog predsjednika Zorana Milanovića, onog istog koji je kao premijer nesuvislim postupcima ugrozio pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, stvoren je najveći izazov. Doduše, nakon madridskog summita NATO saveza, koji je za Milanovića bio dan istine, jasno je da je njegov utjecaj ravan nuli, ali da to diplomacija nije na vrijeme dokazala našim europskim partnerima, moglo je doći do zaustavljanja procesa pristupanja Hrvatske šengenskoj zoni, jer da su Švedska i Finska, silno utjecajne države članice, ozbiljno shvatile Milanovićev napad na njihovo članstvo u NATO savezu, u kratkom bi roku bar još četiri-pet država, osim Švedske i Finske, blokiralo hrvatsko članstvo u šengenskoj zoni.

Europska unija, vidimo, djeluje i kao sredstvo za zaustavljanje "ludih rimskih careva" i s olakšanjem smo mogli gledati Milanovićevu izoliranost na summitu NATO saveza u Madridu. Ona slavna fotografija "Milanovića u središtu svjetske politike", bijesnog i izdvojenog iza leđa danske premijerke i američkog, te francuskog predsjednika, pokazuje njegovu osobnu poniženost, koja nema veze s odnosom globalne politike prema Republici Hrvatskoj.

PRINCIP POVJERENJA


Biti u Schengenu i eurozoni politička je odluka. U širem kontekstu, političkom i geostrateškom, što za RH znači biti u monetarnoj uniji EU-a i unutar područja bez granica kakav je Schengen? Kakvu poruku, da se tako izrazim, ovim činovima šalje Hrvatska Europi, ali i svijetu...?

- I šengenska i eurozona zasnovane su na istom principu – principu međusobnog povjerenja zemalja članica. Radi se o zajedničkoj monetarnoj politici, najsofisticiranijoj javnoj politici uopće, i o zajedničkoj politici zaštite vanjskih granica. Time što je Hrvatska primljena u ova dva kluba iskazano joj je golemo povjerenje, kakvo nitko nikada dosad nije iskazao hrvatskim institucijama.

Rizik za Europsku uniju koji proizlazi iz hrvatskog članstva u šengenskoj zoni potencijalno je veći od rizika u eurozoni, jer Hrvatska kao mala država teško može generirati ozbiljnu krizu zajedničke monetarne politike (kakvu je stvorila kriza u Grčkoj, na primjer), ali kao država na migracijskom putu, s dugačkom vanjskom granicom, itekako može ugroziti sigurnost zone slobode kretanja. I vezano uz zajedničku politiku zaštite slobode kretanja, čuli smo "genijalnu" protueuropsku ideju trenutačnog predsjednika, o tome da se otvori put migrantima iz BiH prema Sloveniji i na taj način izvrši pritisak na ovu državu. Riječ je o opasnom populizmu i pokušaju unošenja uvjerenja kako je levantinskim lukavstvom moguće nadomjestiti sustavan rad i odgovornost. Ako su prema nečemu unutar EU-a alergični, onda je to ta prijetvornost i dvoličnost, barbarsko lukavstvo, što ga u svojoj politici zastupa Zoran Milanović.

INTERES GRAĐANA


Koliko ulazak u Schengen, ali i u eurozonu, u kontekstu sadašnjeg sigurnosnog stanja (ukrajinski rat, nova strateška doktrina NATO-a), dobiva još veće i važnije značenje?

- Riječ je o dvama sidrima stabilnosti i o tome da je Hrvatska postala dijelom jezgre europske integracije. To je veliko sigurnosno rasterećenje za Hrvatsku.

Euroskeptici i negatori ulaska u Schengen i uvođenje eura upozoravaju na gubitak identiteta, monetarne samostalnosti, šengenski izolacionizam... Stoje li takve zamjerke?

- Glupost i neznanje, iracionalizam i pokušaj izazivanja iracionalnog straha pred manje poznatim. Sjajno je da su, kad je riječ o pristupanju eurozoni, i guverner Boris Vujčić i njegov tim, i bivši ministar financija Zdravko Marić i njegov tim, s velikim strpljenjem objašnjavali značenje stabilnosti koje donosi zajednička europska monetarna politika. Uostalom, velik dio hrvatskih građana životno je zainteresiran za uvođenje eura, a pogotovo za pristupanje šengenskoj zoni, a upravo su ti građani koji su snažno zainteresirani za to ujedno i motor razvoja Hrvatske.

Moji krčki susjedi, koji žive od turizma, vrlo dobro znaju što će za njih i njihove poslove značiti da više nema čekanja na granici na Pasjaku i Rupi, te da više nitko njihove goste neće varati nerealnim tečajem promjene eura u kunu. Obrtnici sa sjevera Hrvatske znaju koliko će im olakšati život to što više neće morati obavljati komplicirane transakcije pri plaćanjima u inozemstvo, ali i pri unošenju novca za, unutar eurozone, prodane proizvode. Svi ionako štedimo u eurima, a vrijednosti nekretnina ili automobila ionako smo uvijek "računali" u eurima, otkad više nema njemačke marke. (D.J.)
Jedan od temelja politike dviju vlada Andreja Plenkovića je "više Europe", i sada je pred nama rezultat šest godina sustavnog, tihog, institucionalnog rada...

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DMITRIJ GUDKOV RUSKI OPORBENI POLITIČAR

Nitko ne želi ratovati
za Putinove interese

2

S INOM NA KAVI: DRUGA STRANA DIPLOMACIJE

Svijet treba jaku, ali miroljubljivu Rusiju, a ne ovakvu koja napada susjede i ubija civile

3

NOVI ČINOVI U DRAMI: EUROPSKA UNIJA IZMEĐU INTERESA SAD-A I RUSIJE

Europa ne upravlja ratnim zbivanjima na vlastitom kontinentu, igra se vodi između SAD-a i Rusije