Novosti
PRIJETI LI HRVATSKOJ RECESIJA?

Situacija je drukčija nego 2008., ova je kriza puno ozbiljnija i šira
Objavljeno 1. srpnja, 2022.
Čak i da nema rata u Ukrajini, trebalo bi vremena za prilagodbu novim okolnostima, kaže Domagoj Sajter

Vlada recesiju u procjenama za 2022. "ne vidi", s obzirom i na turističku sezonu, razinu građevinskih aktivnosti, kao i druge pokazatelje, no ministar financija Zdravko Marić istaknuo je ovih dana kako se određena upozorenja na nju vrlo ozbiljno shvaćaju.



Fantazmagorična bajka


Recesija nastupa kada je gospodarstvo dva uzastopna kvartala "u minusu". Na pitanje kolika je prijetnja od recesije u Hrvatskoj, redoviti profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku Domagoj Sajter kaže kako nije samo rat u Ukrajini povijesna prekretnica. Naime, nakon gotovo 15-godišnjeg razdoblja nezapamćeno niskih kamatnih stopa i jeftinog zaduživanja, vodeći svjetski financijaši tvrde da se globalna financijska tržišta nalaze na početku fundamentalnih promjena sljedećih godina, dodaje. "Na nedavnoj financijskoj konferenciji glavni direktor banke JPMorgan Chase u dvorani prepunoj analitičara i investitora je rekao: ‘Bolje vam je da se pripremite, jer dolazi uragan.‘ Kad to kaže glavni direktor najveće američke banke, a bankari su inače uvijek suzdržani, onda se treba zapitati koje bi to promjene mogle iskrsnuti", kaže Sajter. Dodaje kako su znakovi tih promjena prva veća i snažnija inflacija u 40-ak godina, prvi veći rat nakon 80 godina, prva pandemija nakon 100 godina i očite klimatske promjene. Završava "fantazmagorična bajka" negativnih kamatnih stopa, zaključuje.

"Zašto ‘fantazmagorična bajka‘? Zato što kredit s kamatnom stopom od 1 %, uz inflaciju od 1 %, praktično znači da je novac besplatan. To je u izravnoj suprotnosti sa suštinskim temeljem koncepta novca, jer je novac po definiciji oskudan, i ne može ga se stjecati bez troška i napora. To je elementarni ne samo ekonomski nego i društveni postulat. Novac koji raste na grani nije novac - to je izmišljotina koja uništava normalno poimanje novca. No svako malo pojavi se neki novi ‘genij‘ koji blebeće kako je internet promijenio sve i kako je ovaj put sve drukčije. Istina je da se sve mijenja, ali postulati nisu slučajno temelji društva; oni su filtrirani i učvršćeni kroz tisuće godina povijesti. Razarati ih znači razarati temelje civilizacije. Zato je dobro da negativne i preniske kamatne stope nestaju, iako se doima da je baš ‘zgodno‘ plaćati ultranisku cijenu kredita. Ali sve to ima cijenu", kaže Sajter.

Pojašnjava da je situacija bitno drukčija nego u vrijeme krize iz 2008. Ta kriza nastala je iz financijskog sektora, iz tržišta nekretnina, a ovo je puno ozbiljnija i šira priča, s pipcima koji sežu od opskrbnih lanaca, tržišta energetike do globalnih geostrateških i političkih pitanja, dodaje. Sajter kaže da bi se, kratkoročno, ako se gospodarski rast zadrži i inflacija primiri, financijska tržišta trebala stabilizirati te bi ekonomski sustav mogao biti u (gotovo) idealnom stanju: ni "pregrijan", ni "smrznut" - nit‘ će znatnije rasti, nit‘ znatnije padati. No, s obzirom na globalni utjecaj ruske invazije na Ukrajinu i rat koji se vjerojatno neće tako skoro završiti, taj "roza" scenarij manje je izgledan. "Zabrinutost zbog inflacije i recesije teško će se sama od sebe razriješiti. Posljednjih 15 godina ultraniskih kamatnih stopa neće se rasplesti i stabilizirati u kratkom roku. Čak i da nema rata u Ukrajini, i da svjetska ekonomija nije pod pritiskom klimatskih promjena - i dalje bi trebalo vremena za prilagodbu novim okolnostima", ističe Sajter.

Nova situacija


Makroekonomist Velimir Srića podsjeća kako se nadamo dobroj turističkoj sezoni, no ako se epidemija pojača usred ljeta, to bi mogao biti problem. Međutim, kaže i da je naše gospodarstvo malo "živnulo", posebno neki dijelovi od kojih se to nije očekivalo, prvenstveno zato što je u vrijeme pandemije sve bilo dosta nisko, pa su sada stope rasta prilične. Sve je ljepše kada se krene s niske baze, dodaje. O najvjerojatnijem gospodarskom scenariju za Hrvatsku kaže da je ovo situacija bez presedana, istovremeno imate i izlazak iz pandemije koji nije izvjestan, prilično gadan rat u Europi i globalno jačanje "hladnog rata". Blokovske podjele i interesi prije su bili jednostavniji, kaže.

“Danas je fleskibilnost puno veća. Recimo, Rusi lako nađu kupce za svoj plin i naftu, u Indiji, Kini ili bilo gdje, iako se ne mogu brzo reorganizirati. Njih će više pogoditi tehnološka i neka druga ograničenja. Zato se većina ekonomista teško složi oko toga, jer nemate vladajuću doktrinu oko inflacije, stagflacije, deflacije - ideje su se mijenjale i vidjelo se da u nekim uvjetima nešto funkcionira, a u drugim ne. Sve je manje konsenzusa što treba raditi. Meni se čini da mi kao mala zemlja imamo puno veću fleksibilnost nego neke velike, lakše nam je izbjeći nevolje ako smo pametni. Samo, ja ne vidim tu dovoljno pameti. Imali smo dosta sreće i s makroekonomskim pokazateljima, dobrim ministrom financija i političkom stabilnošću, koja je rezultat užasno loše opozicije”, zaključuje Srića.

Igor Bošnjak
prednost
HRVATSKA JE KAO MALA ZEMLJA FLEKSIBILNIJA

EUROPA SE NIJE DOVOLJNO BRZO SNAŠLA
”Mislim da cijeli svijet čeka recesija. Cijela Europa će de facto, sada i zbog inflacije, rata, problema s hranom, logistike i svega ostaloga, imati nekoliko utega oko vrata. Teško je izbjeći recesiju. SAD praktično ulazi u nešto takvo, njemačko gospodarstvo, kao najveće europsko, ne obećava baš neke dobre brojke. Pitanje je kada će rat stati, koliko još dugo Rusi to mogu izdržati. Dobivaju prilične ekonomske batine, iako su oni na to naviknuli. Dakle, teško je reći. Mislim da je recesija neizbježna, samo je pitanje koliko će biti duga i koliko će biti duboka, posebno zato što sada, recimo, SAD ima politiku jakog dolara. Mi smo imali razne ideje o tome što treba raditi - nekad je ideja bila da trebamo podići kamate da bi valuta oslabjela i da bismo bili izvozno kompetentni, a sada vlada obrnuta logika. Da trebamo jačati valutu, posebno ako je to svjetska valuta kao dolar, i prenijeti naše probleme na sve druge. SAD ima sreću što je dolar i u trgovini naftom i u pomorskoj trgovini generalno prihvaćen kao svjetska valuta”, kaže Srića. Prema njegovim riječima, Europa se nije dovoljno brzo snašla, pa misli da je to isto dokaz da Europska unija nema jedinstvenu metodu upravljanja, ni dovoljno dogovora ni snage, da nešto radi baš onako kako bi trebalo. “No to smo znali i prije - Europa nije prava zemlja, EU je neka vrsta vrlo labave konfederacije koja se sporo dogovara i teško se oko bilo čega suglasi. Ovaj rat ju je uspio, bar što se tiče odnosa prema Ukrajini, objediniti, ali u svemu drugome to teče vrlo sporo i vrlo birokratizirano”, zaključuje.

Domagoj Sajter

redoviti profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku

NEKI SEKTORI ĆE PROSPERIRATI, A DRUGI JEDVA PREŽIVLJAVATI

”Kada je riječ o vjerojatnom hrvatskom gospodarskom scenariju do kraja ove i za 2023. godinu, to naravno - ne znamo. U rujnu 2021., na jednoj ekonomskoj konferenciji, panel domaćih stručnjaka suglasio se za okruglim stolom da će se inflacija sigurno povući, odnosno da će ove godine - ispariti. S obzirom na apsolutnu sigurnost koju su imali u svoje prognoze i da nisu ostavili nimalo prostora drukčijem razvoju stvari, već tada je bilo savršeno jasno da ne mogu nego biti u krivu. I stvarno, inflacija ne samo što se nije povukla nego i raste. Stopa rasta prosječnih cijena penje se na zabrinjavajuće razine. Iako se ne zna i ne može znati što budućnost nosi, smije se govoriti o mogućnostima. Moguće je da će u srednjem roku sustav oscilirati između dva ekstrema: pregrijane ekonomije (inflacija) i smrznute ekonomije (recesija). Neki sektori će prosperirati, a drugi će jedva preživljavati”, smatra Sajter.

Velimir Srića

makroekonomist, Ekonomski fakultet u Zagrebu

CIJENE ĆE RASTI I TO ĆE ZA SVE VIŠE LJUDI BITI NEPRIHVATLJIVO

”Nama su se i uvoz i izvoz bili smanjili, platna bilanca nam se stabilizirala te smo imali natprosječno uspječne turističke sezone i u vrijeme pandemije. Sve je to na neki način prouzročilo manje problema nego što ih je moglo biti. No jača svijest da će ova inflacija pogoditi najslabije, što uvijek radi, i da će se sindikati i siromašni dio stanovništva dosjetiti da moraju izići na ulice i braniti svoje interese - od umirovljenika do javnih službi. Mislim da je to nešto što nas čeka na jesen. Sada imate jakog neprijatelja na kojeg možete upirati prstom da je kriv za sve - zato Rusija objedinjava Europu. No zapravo nije sve tako jednostavno. Ljeto je uvijek euforično doba godine i mjesec-dva teško je očekivati bilo kakvu jaču organizaciju nekih otpora onome što se događa. Ali rast cijena će nastaviti u tom smjeru i to će sve većem broju ljudi biti nepodnošljivo”, navodi Srića.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PODSJETNIK LJUBITELJIMA POPULARNOG PROMETALA

Kraj upozoravanja, od danas
kazne vozačima e-romobila

2

TRŽNICA UPOZORAVA NA KATASTROFALNE POSLJEDICE SUŠE

OPG-ovci: U zimu i proljeće teško će se dolaziti do hrane

3

PREZADUŽENO 235.000 GRAĐANA, DUGUJU 18,53 MLRD. KN

Ekonomisti: Ne radi samo tko ne želi, uz posao može vraćati dug