Magazin
TEMA TJEDNA: KONKURENTNOST U HRVATSKOJ

Do boljeg sutra ne dolazi se razmišljajući o jučer
Objavljeno 25. lipnja, 2022.
USPON NA SVJETSKOJ LJESTVICI: VISOKO 46. MJESTO POTVRDA JE DOBROG UPRAVLJANJA EKONOMIJOM, GOSPODARSTVOM I FINANCIJAMA...

U široj javnosti vjerojatno je slabo poznata činjenica da u Hrvatskoj postoji Nacionalno vijeće za konkurentnost, čiji su ciljevi, kako piše na web-stranici konkurentnost.hr, jednostavni, fokusirani i neposredni. Također se dodaje kako je zadaća Vijeća djelovati na povećanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva i učiniti Hrvatsku jednim od 40 najkonkurentnijih gospodarstava svijeta.



Za tako ambiciozan plan, odnosno za postizanje tih ciljeva, Vijeće djeluje u nekoliko smjerova: poticanjem politika reformi, preporukama i kreiranjem smjernica razvojnih politika, izgradnjom koalicija sa stakeholderima koji podržavaju reformske procese, povećanjem javnog razumijevanja i podrške reformama, poticanjem dijaloga privatnog i javnog sektora, podizanjem i širenjem razine svijesti i znanja o važnosti konkurentnosti te praćenjem i ocjenjivanjem provedbenih reformi.

O svemu netom navedenom vodi računa i Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner i spomenuto hrvatsko Nacionalno vijeće za konkurentnost. Upravo je IMD, inače poznat po svakogodišnjim objavama niza ljestvica svjetske konkurentnosti, koje obuhvaćaju mnoge sektore društva, uključujući i onaj ekonomski, posebno važan svim zemljama, kako onima razvijenima tako i onima u razvoju, nedavno obznanio za Republiku Hrvatske vijest godine! Radi se o izvješću koje "crno na bijelo" navodi kako je RH napravila rekordan skok na svjetskoj ljestvici konkurentnosti i sada je na 46. mjestu od 63 analizirane zemlje, ostvarivši tako pomak za čak 13 mjesta, uz napredak prema svim čimbenicima konkurentnosti. Inače, ljestvica konkurentnosti švicarskog Instituta za razvoj poslovnog upravljanja mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi četiri faktora konkurentnosti, i to: gospodarskih rezultata, efikasnosti javnog sektora, efikasnosti poslovnog sektora i infrastrukture - koristeći se pritom s 20 indikatora, pet za svako područje.

KONKURENTNOST DRŽAVE


Premijer Andrej Plenković osvrnuo se na izvješće IMD-a i Vijeća za konkurentnost naglasivši da je to potvrda razvoja u devet godina nakon članstva u EU-u i nakon niza iskoraka koje je Vlada napravila u pripremi za ulazak u europodručje. "Tu mislim prije svega na borbu protiv korupcije i stvaranje bolje poslovne klime, bolje upravljanje na svim razinama, sprječavanje pranja novca te manje administrativnih barijera, što nas je dovelo u poziciju da smo i prema ovoj ljestvici bolji nego što smo bili prije", kazao je hrvatski premijer.

Ako bismo pokušali suvislo odgovoriti na pitanje što se "krije" iza rekordnog skoka Hrvatske na svjetskoj ljestvici konkurentnosti (WCR), odnosno što jednostavnije i širokom pučanstvu što razumljivije protumačiti što konkretno znači da je RH napravila impresivni skok na ljestvici globalne konkurentnosti, sve bi se moglo svesti na nekoliko osnovnih i relevantnih zaključaka. Kao prvo, izvješće IMD-a o konkuretnosti za Republiku Hrvatsku iznimno je važan dokument, koji prije svega potvrđuje razinu određenog stupnja konkurentnosti na kojem je trenutačno RH, a koji nas definira kao sve uređeniju, transparentniju i za investitore podatniju državu, više nego ikada u posljednjih desetak i više godina, ponajviše naravno u ekonomskom kontekstu, napose otkako smo članica Europske unije. Kao drugo, konkretnije i u praksi dokazivije, IMD-ovo izvješće potvrđuje visoku razinu kvalitetnog upravljanja aktualne vlade premijera Plenkovića ekonomijom, gospodarstvom i financijama u kriznim vremenima posljednje dvije i pol godine. To je nepobitno, ma što o tome mislili dežurni populisti i demagozi, kojekakvi prodavači magle i zagovornici niza propalih inicijativa (referenduma, recimo), kao i svi oni čija je temeljna politička djelatnost non-stop prozivanje Vlade prema otrcanoj formuli da u državi nište ne valja, da je sve crno i beznadno, da RH nazaduje umjesto da napreduje itd., itd.

O takvima zapravo ne treba trošiti riječi, daleko je smislenije upozoriti na još neke elemente koji se izravno ili neizravno mogu povezati s IMD-ovim izvješćem. Tu prije svega valja naglasiti odavno poznato i u većini zrelih demokracija prepoznato pravilo, koje kaže da je konkurentnost jedan od ključnih poticajnih faktora u svih segmentima društva, ne samo ekonomskom. Zato je za zemlje poput Hrvatske, koje još vuku izvjesnu prtljagu problematičnih tranzicijskih procesa pretvorbe državnog u privatno vlasništvo, iznimno važno da konačno shvate, nauče, prihvate, kako god to označili, da bez konkuretnosti, zdravog natjecateljskog i poduzetničkog duha nema razvoja i napretka te da je krajnje vrijeme da se prestane robovati nekim starim, lošim navikama iz propalog socijalizma pod plaštom komunizma. Naime, živjeti i raditi, poslovati i razvijati se prema pravilima igre koje diktira (neo)liberalni kapitalizam, u kojem smo i sami igrači na duge staze, bez obzira na to što liberalnoj ekonomiji neki predviđaju konačni kraj, danak je ovodobnom vremenu sa svim svojim dobrim i lošim stvarima koje se događaju. Pritom izlaz prema boljem sutra, kad krizna vremena budu minula, neće biti povratak u prošlost, nego snažan iskorak prema održivoj budućnosti, u kojoj će ruku pod ruku hoditi konkurentnost i kreativnost, funkcionalno gospodarstvo, menadžment i odgovorno vođenje države, uz dakako nultu toleranciju prema korupciji i drugim društvenim anomalijama. Upravo na taj način gledajući širu sliku, možemo i moramo biti ne samo zadovoljni izvješćem IMD-a nego i biti potaknuti na novi iskorak iz mraka negativnih percepcija, realnih problema i nadrealnih medijskih opsjena i dezinformacija.

KRIZNI OPTIMIZAM


Uzimajući sve u obzir, činjenice da smo pod udarom dvoznamenkaste inflacije, da je standard velikog broja građana, uključujući i umirovljenike, u padu, da nam bez obzira na ljetnu sezonu bauk energetske krize i dalje visi nad glavom, da smo izloženi i drugim nevoljama i problemima ne smiju se smetnuti s uma niti ih bilo tko razuman može ignorirati i zaobilaziti. Ali u svijetu globalno uzdrmanom poremećajima kakvih nije bilo od kraja Drugog svjetskog rata nitko ne može živjeti sam u vlastitom kavezu, pošteđen utjecaja kriza u okruženju. To jednostavno nije moguće. Svijet doduše jest globalno selo u globalnom kaosu, kakvo je aktualno treće desetljeće 21. stoljeća, ponajviše zbog katastrofe zvane ukrajinski rat i svih posljedica koje iz njega proistječu. Zato je u tom i takvom dramatičnom kontekstu i podtekstu najvažnije od svega znati i moći, uzimajući sve u obzir, aktivno provoditi protukrizne mjere za održavanja koliko-toliko funkionalne države, odnosno njezine ekonomije, gospodarstva, financijske stabilnosti i u konačnici brinuti se za obranu temeljnih demokratskih vrijednosti, skupa s objektivno mogućim i provedivim razvojnim planovima i programima koji će državi i svim njezinim stanovnicima osigurati da prežive ove teške godine te stvaranjem pozitivog okruženje i uvjeta omogućiti što brži oporavak, napredak i rast standarda građana, poremećenog tekućom inflacijom. Zato je od ključne važnosti doneseni i u Saboru prihvaćeni Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026., koji sad, u svjetlu IMD-ova izvješća, poprima još veće i konkretnije značenje.

Jer koliko god nam sadašnje vrijeme bilo teško i krcato problemima, strah i beznađe, koliko je god to moguće, valja potisnuti do krajnjeg ruba i povratiti hrabrost za koju se čini da nam je manjka u kriznim vremenima. Ili, kako je to zborio Nelson Mandela: "Naučio sam da hrabrost nije odsutnost straha, nego da je to pobjeda nad njim. Hrabar čovjek nije onaj koji se ne osjeća uplašeno, nego onaj koji nadvlada taj strah." Charles Franklin Kettering, slavni američki izumitelj, inženjer i poslovni čovjek, kazao je početkom 20. stoljeća i ovo: "Ne možete imati bolje sutra ako cijelo vrijeme razmišljate o jučer." Mislim da je teško na bolji način završiti našu ovotjednu temu...

Darko Jerković
”Pokazalo se da inflatorni pritisci utječu na većinu proučavanih gospodarstava”, rekao je Christos Cabolis, glavni ekonomist u Svjetskom centru za konkurentnost (WCC).

Kada je riječ o gospodarskom rezultatu, RH je zauzela 32. mjesto, u odnosu prema 50. mjestu u 2021. godini. Prema efikasnosti poslovnog sektora sa 64. mjesta skočila je na 49., a glede infrastrukture sa 50. na 45.

Odlična pozicija: 46. mjesto za Hrvatsku
- Raduje nas iznimni rast Hrvatske na Svjetskoj ljestvici konkurentnosti (WCR), s 59. na 46. mjesto ove godine. Nakon dvije pandemijske godine i dva razorna potresa, ovakav rast veseli i pokazuje iznimnu otpornost hrvatskog gospodarstva. Očekivane prednosti ulaska u europodručje, schengenski prostor, ali i proces pristupanja OECD-u pridonijeli su pozitivnim promjenama u hrvatskom gospodarstvu koje je zabilježila Svjetska ljestvica konkurentnosti - istaknuo je v.d. predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivan Mišetić. Od drugih zamalja, Danska je na prvom mjestu, prvi put u 34-godišnjoj povijesti ljestvice, nakon što je 2021. godine zauzela treće mjesto. Imala je izvanredne rezultate u čimbenicima poslovne učinkovitosti te produktivnosti i učinkovitosti, a od podčimbenika u praksi upravljanja. Švicarska je pala na 2. mjesto, a Singapur se vratio na 3. mjesto (sa 5.). U prvih deset, Švedska je pala na 4. mjesto (sa 2.), a Hong Kong se popeo na 5. (sa 7.). Dok je Nizozemska izgubila dva mjesta padom na 6. mjesto (sa 4.), Tajvan je napredovao za jedno mjesto (7. sa 8.), a Finska se pridružila prvih deset prvi put od 2009. dosegnuvši 8. poziciju (s 11.). Norveška je pala sa 6. na 9., a SAD je ponovno ušao u prvih deset.

Možda ste propustili...

SANKCIJE TRAJU, PROBLEMI OSTAJU: IPAK DJELUJU, PREMDA TO NEKI NEGIRAJU

Nitko ne zna što donosi jesen i zima

IZAZOVI I RJEŠENJA: KONTROLING PROFITA I ODRŽIVI RAZVOJ

Smjer bez krivog skretanja

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ISTRAŽIVANJE: TURISTIČKA SEZONA BILJEŽI REKORDE. ŠTO KAŽU EU TURISTI?

Hrvatska je apsolutni hit!

2

ŠTEDNJA I MENTALITET (I)

Prilagoditi se vremenu
u kakvom živimo

3

DOC. DR. SC. LUCIJA MIHALJEVIĆ, HRVATSKO KATOLIČKO SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Hrvatsko društvo jako se dobro prilagođava kriznim situacijama