Novosti
NASTAVAK OPORAVKA OD KORONAKRIZE

Porasle su sve sastavnice BDP-a, od osobne i državne potrošnje do izvoza i investicija
Objavljeno 28. svibnja, 2022.
Inflacija, usporavanje rasta prometa od trgovine i pad proizvodnje pozivaju na oprez

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u prvom tromjesečju ove godine, što upozorava na daljnji oporavak od koronakrize, no rast je sporiji nego u prethodnom kvartalu.



DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u prvom kvartalu porastao za 7 posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine.

Povećan optimizam


To je sporiji rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP skočio za 9,7 posto, no to je već četvrti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize. Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) smatraju kako je snažan rast u proteklom kvartalu povezan s povećanim optimizmom u prvom dijelu godine, prije početka invazije na Ukrajinu, ali i boljom epidemiološkom situacijom uz blage mjere koje su bile na snazi, što se povoljno odrazilo i na turistička kretanja i potrošnju. Rast u prvom tromjesečju zahvaljuje se rastu svih sastavnica BDP-a, od osobne i državne potrošnje do izvoza i investicija. Potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 6,3 posto u odnosu prema istom razdoblju godinu dana prije, sporije nego u prethodnom tromjesečju. Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 29,4 posto na godišnjoj razini. Uvoz roba i usluga povećan je istodobno za 25 posto na godišnjoj razini. Brutoinvesticije u fiksni kapital porasle su, pak, u proteklom tromjesečju za 7,9 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 0,8 posto. U prvom je tromjesečju porasla i državna potrošnja, za 5,9 posto, sporije u odnosu prema prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio više od 14 posto na godišnjoj razini.

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u prvom tromjesečju poraslo za 6,7 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini ojačalo za 2,7 posto. To je brži rast u odnosu prema prosjeku u Europskoj uniji. Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a poraslo za 0,4 posto na kvartalnoj, a za 5,2 posto na godišnjoj razini. "Prema podacima Eurostata, Hrvatska je u prvom tromjesečju među predvodnicima rasta, a snažnije stope zabilježile su Slovenija (9,6 posto), Poljska (9,1 posto) i Mađarska (8 posto). Na tromjesečnoj razini snažniju stopu rasta zabilježila je samo Rumunjska (5,2 posto), što je i rezultat baznog razdoblja, budući da su upravo Hrvatska i Rumunjska u prošlom tromjesečju bile jedine zemlje u okruženju s negativnom stopom rasta", ističu analitičari RBA.

"Rast je na tragu naših očekivanja, pa čak u određenim elementima strukture i bolji, tako da tim podatkom sigurno možemo biti zadovoljni", rekao je ministar financija Zdravko Marić. Ističe doprinos trgovine, prijevoza te ugostiteljstva i turizma, konstatirajući kako to upozorava na oporavak uslužnog sektora koji je nastradao za vrijeme pandemije. Istaknuo je značajne stope rasta izvoza, ali i uvoza upozorivši da je ipak ukupni netodoprinos izvoza blago negativan, ali raduje rast investicija i osobne potrošnje. "Što se tiče dekompozicije rasta, možemo biti zadovoljni (...) uz primjedbu da još uvijek imamo dosta veliku uvoznu ovisnost", rekao je ministar. "Kada sve sumiramo, mislim da imamo dobar podatak na tragu pozitivnih vijesti s početka ovoga tjedna i u iščekivanju dodatnih dobrih vijesti idući tjedan, kada budu objavljena konvergencijska izvješća za zemlje članice EU-a", zaključio je Marić.

Rasterećenja


Rast BDP-a u prvom kvartalu je ohrabrujuć uoči turističke sezone i u kontekstu napora za nastavak gospodarskog oporavka, rekao je premijer Andrej Plenković.

Hrvatska udruga poslodavaca istaknula je da pozitivni pokazatelji bude optimizam za nastavak godine, ali da inflacija, znatno usporavanje rasta prometa od trgovine i pad industrijske proizvodnje pozivaju na oprez. Na godišnjoj razini Hrvatska raste brže od prosjeka EU-a i eurozone, što dodatno pokazuje da rekordna stopa rasta ostvarena u 2021. nije samo posljedica niske baze, odnosno oporavka od dubokog pada izazvanog pandemijom, nego da su se uspostavili određeni temelji za održivi gospodarski rast. "Ostaje vidjeti koliko će oni biti ugroženi uslijed sukoba u Ukrajini i sankcija Rusiji, odnosno uslijed značajnijeg rasta cijena u svim segmentima - od energenta, sirovina, materijala i prijevoza pa do osnovnih prehrambenih proizvoda", ističe HUP u komentaru. Za sada su, kako navode, prognoze ekonomskog rasta u ovoj godini pozitivne - u prosjeku 3 posto, ali je jasno da su izazovi s kojima će se gospodarstvo morati suočiti u ovoj godini značajni te je zbog neizvjesnosti teško dati precizne prognoze. "Očekujemo da će Vlada djelovati na smanjivanje tih izazova, ne samo kratkoročnim mjerama za ublažavanje rasta cijena nego i da će iskoristiti ovo razdoblje ekonomskog rasta uz potporu EU fondova kao priliku za značajnu reformu rashodne strane proračuna koja će onda omogućiti daljnja porezna i neporezna rasterećenja što će otvoriti prostor za i dodatni gospodarski rast", zaključuje HUP.

Dijana Pavlović
USPORAVANJE U IDUĆEM RAZDOBLJU
"U ozračju visoke razine neizvjesnosti zbog rata u Ukrajini i posljedičnih poremećaja koji se osobito ogledaju u jačanju inflatornih pritisaka i dodatnih, već ionako prisutnih, poremećaja u lancima opskrbe za cijelu 2022. očekujemo rast gospodarstva od 3,5 posto", navode analitičari RBA. Moguće je, kažu, i da rast bude sporiji. "Naime, iako je izravna izloženost Rusiji i Ukrajini prilično niska, neizravni nepovoljni učinci rata, sankcija i kontrasankcija su neizbježni, ponajprije kroz znatno više cijene, vanjskotrgovinski kanal (s EU) te kroz pogoršanje pokazatelja optimizma", smatraju. Očekuju smanjenu potražnju glavnih hrvatskih trgovinskih partnera, dok će uvoz roba znatno porasti pod utjecajem većih cijena, posebice energije. S druge strane, očekuju nastavak rasta zaposlenosti i dobru turističku sezonu, u kojoj bi i fizički i financijski pokazatelji mogli porasti prema dvoznamenkastim stopama.

MARIĆ: OBUZDAVANJE UČINKA INFLACIJE
Na pitanje boji li se stagflacije u ostatku godine i njezina utjecaja na rast, ministar Marić je ponovio da uz mjere obuzdavanja inflacije treba voditi računa i o očuvanju gospodarske aktivnosti, inače bi moglo doći do kombinacije pada BDP-a i nastavka rasta inflacije, a to treba izbjeći. "Vrlo izvjesno je da će inflacija nastaviti ubrzavati i u svibnju", rekao je Marić. Najavio je nastavak mjera za obuzdavanje učinaka inflacije koja, kako je rekao, najviše nagriza standard najugroženijih, ali i dodao da treba očuvati razinu gospodarske aktivnosti, pri čemu je važno što će raditi Europska središnja banka koja je najavila dizanje kamatnih stopa. To pak, kaže Marić, može negativno utjecati na investicijsku aktivnost i rast, ali vjeruje da će ECB dobro procijeniti.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana