Novosti
FINANCIJSKA TRŽIŠTA I ULAZAK U EUROZONU

Banke ne očekuju ekstremno velik porast kamatnih stopa
Objavljeno 20. svibnja, 2022.
Guverner HNB-a: Euro donosi otpornost na krize, ispunit ćemo kriterije unatoč inflaciji

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić ističe da će uvođenje eura u Hrvatskoj donijeti znatne i trajne koristi u obliku veće otpornosti na krize, povoljnijih uvjeta financiranja, veće konkurentnosti i troškovne efikasnosti, a smatra i da ćemo ispuniti kriterije za uvođenje eura unatoč inflaciji.



Mali troškovi


"Poslovanje banaka bit će olakšano jer će se eliminirati najveći dio valutnog rizika i valutno induciranog kreditnog rizika, banke će imati izravan pristup novčanim tržištima u europodručju i monetarnim operacijama eurosustava, a regulatorni troškovi će se smanjiti", rekao je Vujčić u Opatiji na 25. znanstveno-stručnoj konferenciji Financijsko tržište, koju organizira Hrvatska udruga banaka. Naglašava da su svi preduvjeti za uvođenje eura 1. siječnja 2023. ostvareni te da se formalna odluka Vijeća EU-a očekuje u srpnju. Predstoji u lipnju dobiti potvrdu o ispunjavanju kriterija nominalne konvergencije.

U drugoj polovini godine kovat će se eurokovanice, nabavljati novčanice, počet će dvojno iskazivanje cijena, dovršit će se prilagodbe u financijskom sektoru, tvrtkama i državi. Naveo je da se operativne pripreme odvijaju prema planu, da će svi segmenti društva biti spremni na prelazak na euro te da se posebna pozornost pridaje zaštiti potrošača. Guverner HNB-a ocijenio je da će unatoč povišenoj inflaciji Hrvatska zadovoljiti kriterij stabilnosti cijena, kriterij stabilnosti tečaja, fiskalne kriterije i kriterij dugoročnih kamatnih stopa. Govoreći o ekonomskim koristima uvođenja eura, Vujčić ističe uklanjanje valutnog rizika, povoljnije uvjete zaduživanja, niže transakcijske troškove, veću otpornost gospodarstva na krize. Naveo je da javne financije više neće biti izložene valutnom riziku, smanjit će se regulatorni trošak za banke - smanjenjem obvezne pričuve s devet posto na jedan posto te ukidanjem obveze pokrića deviznih obveza deviznim potraživanjima. Eliminacija troškova povezanih s konverzijom će, kaže, značiti uštedu za nefinancijski sektor iako će gubitak za banke i mjenjačnice biti oko 1,2 milijarde kuna na godinu.

Uvođenjem eura trajno se ukida rizik deprecijacije, eliminirat će se mogućnost poremećaja na deviznom tržištu, banke će se moći zaduživati u eurima kod eurosustava, a znatne su i koristi od pristupa Europskom mehanizmu za stabilnost (ESM) čiji krediti imaju nisku kamatnu stopu i duge rokove otplate.

Troškovi uvođenja eura bit će relativno mali i jednokratni, s blagim i jednokratnim utjecajem na cijene te jednokratnim troškovima konverzije i zamjene novčanica, a uvođenje eura značit će i gubitak dijela samostalne monetarne politike, iako HNB, kaže, i sada ima sužen prostor za upravljanje kamatnim stopama i tečajem. Očekuje se da će pod utjecajem uvođenja eura potrošačke cijene u Hrvatskoj porasti jednokratno za 0,2 postotnih bodova u godini uvođenja eura.

Razgovori s bankama


Odgovarajući na pitanja novinara, Vujčić je naveo kako ulazak u eurozonu znači da će negativni utjecaj krize biti manji nego da nismo u toj zoni. Vujčić je rekao da u uvjetima rasta stope inflacije rastu i kamatne stope, da su neke središnje banke već počele, a da je ESB najavio da će početi dizati kamatne stope te da se očekuje da će to biti tijekom ljeta. Koliko će se dizati kamatne stope, teško je reći, dodao je. Guverner ističe da sadašnja visoka stopa inflacije nema veze s uvođenjem eura, da više ovisi o šokovima na strani ponude, kao u vrijeme pandemije. Dodao je da je rat u Ukrajini dodatno utjecao, kao i pitanje hrane i energenata. Na pitanje može li HNB učiniti nešto, Vujčić je rekao da sada to nema smisla jer smo već u tečajnom mehanizmu te da bi sada najučinkovitiji instrument za moderaciju inflacije bila aprecijacija tečaja. Dodaje da kamatne stope HNB-a već jesu više od ESB-a, a očekuje da će se do kraja godine izjednačiti.

Direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović izjavio je da se ne očekuje ekstremno velik rast kamatnih stopa nego onaj koji većina građana može podnijeti, a građanima preporučuje analizu rata i razgovore s bankama o mogućem fiksiranju kamatne stope na određeno razdoblje. Odgovarajući na pitanja novinara, Adrović je rekao da još ne zna u kojem će obujmu i kojom će dinamikom kamate rasti, da su zasad poznate rasprave između članova Vijeća guvernera u ESB-u. Jedni zagovaraju brži i oštriji rast kamata, odmah u srpnju za 0,5 posto, tako da ne budu više negativne nego nulte, a potom sličnom dinamikom prema gore, dok drugi zagovaraju polaganiji i blaži rast kamatnih stopa, pa moramo pričekati polovinu godine, rekao je. Kaže da će vjerojatno doći do porasta kamatnih stopa, ali i da je, prema statistici, 39 posto svih kredita zaključeno uz promjenjivu kamatnu stopu, a 61 posto uz fiksnu. To znači da se onima koji imaju fiksnu kamatu ništa neće dogoditi, dok će se onima koji imaju promjenjivu kamatu, promjenjivi dio kamatne stope mijenjati, dok ostaje fiksna marža. "Ne očekujemo da će to biti ekstremno velik porast, nego porast koji većina građana može podnijeti. Građanima možemo preporučiti da vide koliki su im anuiteti, što se zbiva i da razgovaraju sa svojom bankom o mogućem fiksiranju kamatne stope na neko buduće razdoblje, tri, pet godina i slično, žele li biti izvan tog rizika." Adrović navodi da rastom kamata zapravo dobivaju oni koji će imati sredstva koja će eventualno deponirati te da će štediše sada početi dobivati kamatu na štednju.

Dijana Pavlović
STABILNOST
Direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović je na HUB-ovoj 25. znanstveno-stručnoj konferenciji Financijsko tržište, posvećenoj utjecaju uvođenja eura na financijski sektor, u uvodnom govoru ocijenio kako smo u specifičnoj situaciji jer euro uvodimo dok se događaju neviđeni ekonomski šokovi te da sada, nakon tri mjeseca, možemo zaključiti da nas taj udar nije izbacio u stanje izrazite neravnoteže, da dubina integracije u strukture Europske unije, povlačenje sredstava iz EU fondova i predstojeći ulazak u europodručje Hrvatsku čini financijski stabilnijom, dodavši da bismo bez tih osigurača na državne obveznice morali plaćati dvostruko ili trostruko veću kamatnu stopu. Smatra da je i u slučaju negativnog razvoja događaja u smislu nastupanja recesije u Europi, što se sada ipak ne očekuje, manevarski prostor za domaću ekonomsku politiku dovoljno širok da se svaki zamislivi šok može amortizirati. Adrović je istaknuo spremnost banaka da štite nacionalnu štednju i ponudom kredita podržavaju daljnji gospodarski rast. Sada najviše zabrinjava rastuća inflacija koja ubrzava i to otvara pitanja za daljnju monetarnu politiku, rekao je Zdenko Adrović i dodao da se, prema najavama, može zaključiti da završava razdoblje izrazito niskih kamatnih stopa koje je trajalo proteklo desetljeće.

Možda ste propustili...

UBLAŽAVANJE POREMEĆAJA ZBOG POSKUPLJENJA MATERIJALA

Rast cijena za građevinske tvrtke je poput - elementarne nepogode

ZAVRŠILI ISPITI, PRVI REZULTATI STIŽU 11. SRPNJA

Ljetni rok državne mature - besprijekoran

Najčitanije iz rubrike