Dome slatki dome
DOBRA ORGANIZACIJA VRTA

Mjesto na kojem se možemo potpuno opustiti i odmoriti
Objavljeno 12. svibnja, 2022.
Pokraj ograde sadimo razne trajnice, visokorastuće su bliže ogradi, a niže sprijeda

Podjelom vrta na korisni i ukrasni dio uspostavljamo jednostavnost koja nam omogućava dobru organizaciju vrta, čija je prednost kvalitetna povezanost kuće s vrtom, njegovim ukrasnim i korisnim dijelom, koji je kućanici oduvijek trebao biti pri ruci zbog korištenja povrća ili začinskog bilja. Unutar korisnog dijela odvojen je bio i dio za sadnju voćaka, ponajprije autohtonih, a potom onih unesenih iz raznih zemlja. Južna, osunčana strana vrta, koja zahvaća središnji dio, otvorena je panoramskom pogledu. Dio vrta za dječju igru najčešće se nalazi na perifernom dijelu vrta, ali uvijek nadohvat pogledu iz radnog dijela kuće i s terase. U novije vrijeme u sastavu seoskog vrta na mjestu gdje su nekad bile pomoćne zgrade danas možemo imati parkirni prostor. Sve češće se u seoskim vrtovima pojavljuju i bazeni, a uz njega dolazi i tuš. Danas je vrt seoske kuće gotovo nezamisliv bez roštilja i pratećih sadržaja, kao što su voda i hladnjak. Naravno, svi ti sadržaji moraju biti dobro ukomponirani i skladno uneseni u vrt kao cjelinu.



Još samo ponegdje u starim vrtovima možemo vidjeti cvjetne gredice, pješačke staze ili kolne ulaze obrubljene živicom od šimšira. Živice donekle sadimo, ali samo kao razdjelnicu između korisnog i ukrasnog dijela vrta, često u modernim ruralnim vrtovima ni tako, nego najčešće sadimo živice prirodno rastućeg grmlja, koje ne oblikujemo rezom u stroge geometrijske forme, nego samo prikraćujemo i tako dobivamo formu prirodne živice. Na taj način postižemo prirodnu razdijeljenost i prijelaz iz jednog dijela vrta u drugi. U današnje vrijeme veći dio vrta zauzimaju travnate površine, koje dopunjavamo ostalim biljem i ljetnicama stvarajući osjećaj raskošne ljepote u vrtu, u kojem se možemo potpuno opustiti, odmoriti i obnoviti naš organizam od svakodnevnih stresova. Upravo je to ono što sve više ljudi privlači u ruralne sredine, u bijegu od svakodnevnih gužvi i napetosti. Stari seoski vrtovi, što je i danas trend, imali su u pogledu nedostupnom dijelu vrta prostor za odlaganje brzo raspadljivih otpadaka životinjskog i biljnog podrijetla, s kojeg se poslije skupljao humus za gnojidbu u vrtu. Danas takve dijelove zovemo kompostištem i za njega se najčešće koriste gotove posude u koje odlažemo takav otpad.

Osnova seoskog vrta jest smirenost biljnih vrsta, grmlja i stablašica, s jasnom raščlanjenošću te vrištinske skupine trajnica bez obzira na to je li riječ o kamenjarima ili skupinama na različite načine zasađenih trajnih biljaka - perena. Također, gredice ljetnog cvijeća uvijek su skladnih, živopisnih boja. Sadnja takvih gredica možda izgleda jednostavna, ali je zapravo vrlo zahtjevna i traži dobro poznavanje svake ljetnice posebno. Pri sadnji ljetnog, kao i ostalog, bilja uvijek treba poštovati zahtjeve biljaka za njihovim staništem i potrebom za vodom, da ne bismo zajedno sadili biljke koje traže mnogo vode i sjene s onima koje traže malo vode i sjene te slično. Cvatuće biljke, kao naglašeni dio ruralnog vrta, uvijek su dobrodošle, posebno u dijelovima vrta kao što su područja uz staze, podno terasa, uz stubišta i ograde.

Poželjno je u vrtu imati nekoliko cvjetnih skupina koje će se dopunjavati cvatnjom od jedne do druge vrste, pa tako od rana proljeća do kasne jeseni uvijek imati rascvjetani vrt. Vlastiti kompost bitan je u održavanju ruralnog vrta zbog nekoliko razloga. Njime prihranjujemo gotovo sve biljke - od cvjetnica, grmlja, stablašica do povrća i voćaka. Nekad se to radilo stajskim gnojem, a danas smo upravo zbog nedostatka kvalitetnog stajskog gnoja prisiljeni upotrebljavati kvalitetan, prirodno proizveden i ekološki humus, odnosno kompost. Svaki seoski vrt ograničen je ogradom. Tako se priječi divljim životinjama pristup povrću i voću. Ograda neka bude 1 - 1,5 metara visoka, izrađena od drva. Metar i pol visoka ograda već formira zaštitu od vjetra.
Jasminka Knežević
Vrtni mak traži mnogo vode
Vrtni mak jednogodišnja je biljka velikih cvjetova jarko crvene boje i vrlo specifična mirisa. Vrtni mak najbolje uspijeva na plodnim i humusom bogatim tlima neutralne ili slabe kiselosti. Zahtijeva mnogo svjetla, pa neće dobro uspijevati u sjeni ni polusjeni. Bitno je da cijeli dan dobiva dovoljno sunca. U vrijeme rasta maku su potrebne velike količine vode.

Pupavice nisu zahtjevne
Rudbekije, ili pupavice, prelijep su ukras vrtova. Pripadaju porodici zvjezdana. Sade se na cvjetne gredice, a koriste se i kao rezano cvijeće. Nisu zahtjevne cvjetnice. Dobro uspijevaju na osunčanim i sjenovitim mjestima, ali dio dana trebaju biti izložene suncu. Na osunčanim terenima zahtijevaju češće zalijevanje tijekom sušnog razdoblja.

Vrtni kokotić pravi je div
Kokotić, ili delphinium, jedan je od najimpresivnijih cvjetova u vrtu, a može narasti prilično visoko, 80 - 180 cm, ovisno o vrsti. Najbolje ga je saditi na rubnim gredicama, ali obvezno sunčanim. Svi kokotići su otrovne biljke, najviše otrova imaju mladi izdanci. Kokotić se jako jednostavno i lako uzgaja iz sjemena, ako se dovoljno rano sije, cvjeta već iste godine na jesen.

Možda ste propustili...

NAJLJEPŠA SVIBANJSKA CVJETNICA

Sporo rastu, ali traju godinama

NAKON CVATNJE NE VADITE IH IZ VRTNE ZEMLJE

Lukovice se vrlo brzo razmnožavaju

PAMETNE TEHNOLOGIJE U MODERNOM DIZAJNU

Espreso za ukusnu tiramisu irsku kavu

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

MANJA EMISIJA CO2

Televizori smanjuju ugljični otisak

2

ROBOTSKI USISAVAČ

Čisti besprijekorno

3

UREĐENOG STANA

Prostor koji priča svoju priču