Mozaik
NA ALBUMU LADA NAGRAĐENOM PORINOM

Uskrsni napjevi Baranje jedinstveni su u svijetu i sačuvani od zaborava
Objavljeno 16. travnja, 2022.
Najveće zasluge za otkrivanje i očuvanje baranjskih napjeva, kojima je prijetilo izumiranje, pripadaju Krunoslavu Šokcu

Na najnovijem nosaču zvuka Ansambla LADO "Veliko je sad veselje - hrvatske uskrsne pučke popijevke", koji je ove godine dobio diskografsku nagradu Porin za najbolji album folklorne glazbe, široj javnosti malo je poznat podatak da se, između ostaloga, nalaze i uskrsni napjevi iz Baranje (Veliko je sad veselje, Uskrsnuo je Spasitelj i Isus usta slavni), koje su prema pjevanju pučkih pjevačica za LADO obradili Marko First, Joško Ćaleta i Duško Topić. Veliko je ovo priznanje crkvenom pučkom pjevanju Baranje, osobito Baranjskog Petrovog Sela, u kojem se o uskrsnim blagdanima ovi napjevi na crkvenim slavljima i danas izvode, a jedinstveni su u Hrvatskoj i svijetu!



Jedine u svijetu


Najveće zasluge za otkrivanje i očuvanje ovih baranjskih napjeva, kojima je zbog okupacije Baranje prije tridesetak godina prijetilo izumiranje, zasigurno najviše pripadaju Krunoslavu Šokcu, umjetničkom voditelju ansambla narodnih pjesama i plesova Hrvatske LADO, inače rođenom Petarcu i velikom zaljubljeniku u kraj iz kojeg potječe, i ljubomornom čuvaru njegove tradicije i folklorne baštine koje je godinama pomno istraživao, bilježio, arhivirao, ali i popularizirao kroz izvedbe LADA.

- Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO naš je jedini nacionalni, profesionalni folklorni ansambl osnovan 1949. godine, sa zadaćom i ciljem istraživanja, prikupljanja, umjetničke obrade i scenskog prikazivanja najljepših primjera bogate hrvatske glazbene i plesne tradicije. Posljednjih dvadesetak godina LADO posebnu pozornost pridaje istraživanju crkvenog pučkog vokalnog izričaja, a godine 1990. LADO pokreće projekt pod nazivom Crkvena godina u hrvatskom pučkom kazivanju te tako ulazi u sustavno istraživanje hrvatske pučke sakralne glazbe. Veliki utjecaj na prikupljanje i obradu korizmenih pučkih napjeva imala je i ima, suradnja Ansambla LADO i Pasionske baštine koja traje od samih početaka djelovanja ove Udruge, odnosno od utemeljenja 1991. godine. Ta suradnja urodila je brojnim koncertima i impozantnim opusom hrvatskih pučkih korizmenih napjeva te čak tri nosača zvuka u izvedbi Ansambla LADO - otkriva Krunoslav Šokac, posebno ponosan na izvedbu Stipišićeve Kalvarije.

Za naše prostore posebno je važan treći u nizu nosača zvuka Ansambla LADO pasionske tematike pod nazivom O, Isuse daj mi suze (Šokac - Kurilovčan), koji donosi odabir korizmenih pučkih napjeva iz Slavonije, Baranje, Srijema i Bačke. Predstavljen je javnosti 24. ožujka 2012. godine, u Muzeju Mimara, na svečanom otvorenju 21. Svečanosti Pasionske baštine.

Za realizaciju ovoga projekta provedena su 2008. godine, a još intenzivnije u ljeto 2009. godine sustavna terenska istraživanja u šokačkim selima u Hrvatskoj, ali i južnoj Mađarskoj i Vojvodini. U odabranim lokalitetima u hrvatskoj i mađarskoj Baranji (Baranjsko Petrovo Selo, Torjanci, Semartin), kao i u pojedinim selima u Bačkoj (Bački Breg, Vojvodina), Srijemu (Lipovac) i Slavoniji (Rokovci, Andrijaševci), zabilježen je i snimljen veliki broj korizmenih pučkih napjeva koji pod utjecajem suvremenih glazbenih kretanja u liturgiji pomalo padaju u zaborav. Šokac ukazuje da nositelji tih starijih slojeva crkvene glazbe, pjevači i kantori, sve rjeđe prenose baštinjene forme na mlađe naraštaje, pa veliki broj zabilježenih i za LADO obrađenih napjeva živi još samo u sjećanju pojedinih kazivača/pjevača, iako je bogato hrvatsko crkveno pučko pjevanje i u ovim je prostorima izniman spoj crkvene i tradicijske glazbe.

Kako je Baranja stoljećima bila odvojena od ostatka hrvatskog nacionalnog korpusa, crkveno pučko pjevanje u Baranji razvijalo se pod utjecajem dvaju kulturnih središta: Pečuha i Pečujske biskupije te Subotice, kao značajnog kulturnog i prosvjetnog središta Hrvata, Bunjevaca i Šokaca.

- Jedinstveni su i osobito dirljivi baranjski korizmeni napjevi s djelomice dijaloškom formom, u kojima se Isus obraća puku (Amo sad grišnici), a Marija svojemu raspetom sinu (Počivaj o, moj neven; O, žalosna Majko sveta Divice; Marija pod križem stoji). Iznimno su potresne i emotivne upravo te, kako su u Duhovnoj radosti naslovljene, Pisme korizmene o Bl. D. Mariji, u kojima su Kristova muka, razapinjanje i umiranje na križu viđeni okom ožalošćene, uplakane, bespomoćne Majke - pojašnjava etnolog Krunoslav Šokac o pjesmama koje Pučke pjevačice župe Svetog Lovre u Baranjskom Petrovom Selu jedine u svijetu i danas izvode u korizmeno vrijeme. Jednako se ljubomorno čuva i nekolicina sačuvanih i redovito izvođenih jedinstvenih uskrsnjh napjeva i pjesama sa starim šokačkim narječjem prostora podravske Baranje prošaranom tradicionalnom ikavicom, a kakve se više ni u jednoj drugoj sredini ne mogu čuti, poput Veliko je sad veselje, Isus usta slavni i druge…

Bijela rubina


Nakon korizmenog vremena u kojoj se nosilo posebno "mrko ruvo" u znak žalovanja i tugovanja zbog Isusove muke i smrti, uskrsno vrijeme sasvim je novo vrijeme radosti i ushita koje zamjenjuje posebna svečana rubina čija bjelina i bogati vez prate radost uskrsnog vremena i popratnih izvedbi. Nije stoga ni čudo što je upravo crkveno pučko pjevanje kakvo se i danas njeguje u Petardi, zbog svoje vrijednosti pod zaštitom Ministarstva kulture i medija RH, kao svjetska zaštićena nematerijalna kulturna baština.

To se posebno intenziviralo po završetku Domovinskog rata i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja te povratka Petaraca u svoje domove nakon šest godina prisilnog izbivanja iz Baranje. Petarci tada ponovno obnavljaju rad svog kulturno-umjetničkog društva, redaju se brojni nastupi, a starije članice Seljačke sloge, sada pod imenom Pučke pjevačice crkve Svetog Lovre Baranjsko Petrovo Selo, intenzivno rade na obnavljanju, interpretiranju i predstavljanju crkvenog pučkog pjevanja svoga mjesta. Godine 2011. snimile su i objavile nosač zvuka Marijo, o mili glas - marijanski pučki napjevi iz Baranje. Te 2019. godine sudjelovale su i u programu Međunarodne smotre folklora u Zagrebu Tisuć puta zdravo budi - koncert hrvatskih hodočasničkih i marijanskih pjesama, a predvodile su i pjevanje u zagrebačkoj katedrali na misi za sudionike 53. Međunarodne smotre folklora koje su oduševile svojim živopisnim nošnjama i jedinstvenim izvedbama kojima će svojim sumještanima uljepšati i obogatiti i ovogodišnje uskrsne blagdane.



Lidija Aničić
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SLAVONCI NA 62. SPLITSKOM FESTIVALU

Kutlić je drugi prema odluci žirija, a Lach najbolji u interpretaciji

2

DODJELOM NAGRADA ZAVRŠEN 16. VUKOVAR FILM FESTIVAL

Najbolji je film “Neprilagođeni”

3

DUGOMETRAŽNI PRVIJENAC ANDRIJE MARDEŠIĆA I DAVIDA KAPCA

Karlovy Vary: Održana je svjetska premijera novog hrvatskog trilera - “Stric”