Novosti
PREDSTAVLJANJE VLADINIH POTEZA USKORO

Marić: Mjere neće moći ublažiti sve pritiske inflacije
Objavljeno 28. siječnja, 2022.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić poručio je u petak da će porezna politika dati svoj obol u najavljenom paketu mjera za ublažavanje efekta rasta cijena energenata, no koji neće moći potpuno neutralizirati inflatorne pritiske.



Sudjelujući na konferenciji Porezna politika u funkciji oporavka i otpornosti, u organizaciji zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i tvrtke Deloitte Hrvatska, Marić se osvrnuo na aktualnu energetsku krizu. Poručio je da Vlada vrlo intenzivno radi na paketu mjera za ublažavanje efekta rasta cijena energenata, a koji će biti predstavljen “vrlo skoro”, u idućim danima i tjednima. Cilj je paketa mjera da u što je moguće većoj mjeri ublaži evidentan i značajan inflatorni udar koji se u Hrvatskoj posebice očekuje, u smislu rasta cijena energenata od 1. travnja. Marić je istaknuo da poduzetnici cijelu situaciju već velikim dijelom osjećaju na računima i proizvodnim procesima, pa se stoga gleda kako i njima dati određenu vrstu pomoći kako bi se koliko-toliko ublažili ovi efekti. “Jer sav taj skup mjera, nažalost, svi smo toga svjesni, ne može potpuno neutralizirati ove inflatorne pritiske na razini energenata. Tu moramo biti maksimalno jasni”, poručio je Marić, koji je podsjetio i da je inflacija najvećim dijelom uvezena, slijedom poremećaja u globalnim lancima opskrbe, rasta cijena sirovina, a što se prelilo i na rast cijena hrane. Ne želeći još u ovom trenutku govoriti o konkretnim brojkama i detaljima, Marić je poručio da će sastavni dio paketa mjera biti i porezna politika, apostrofiravši da ona nikad nije bila “gluha, nijema i slijepa”, pa neće ni ovaj put. “Porezna politika nije nikad bježala od svoje odgovornosti, kako u dobrim, tako i lošim vremenima”, istaknuo je.

PDV na isporuku električne energije iznosi 13 posto, a na plin 25 posto, a Marić nije konkretno odgovorio na novinarsko pitanje koliko će se sniziti PDV na te energente, ponovivši da će sve biti ubrzo predstavljeno. Paket će između ostalog uključivati zaštitu najugroženijih preko povećanja naknada i kruga primatelja vaučera za struju, kao i širenja opsega naknada na troškove za plin. Također, Marić je poručio da će se “ući malo dublje” u strukturu cijene samih energenata, u smislu sagledavanja svih vrsta naknada. U svom se predavanju tako između ostalog osvrnuo i na neke izmjene koje su se dogodile i prije porezne reforme, podsjetivši da od 1. srpnja 2013. i pristupanja Europskoj uniji postoji obaveza uvođenja trošarina na plin i električnu energiju. No, pritom su, napomenuo je Marić, iskorištene sve mogućnosti da ta davanja budu što manja, tako da građani naposljetku “de facto” te trošarine ne plaćaju, već tek dio poslovnog sektora. Podsjetio je i da je 2014. ukinuta regulacija maloprodajnih cijena naftnih derivata, a da se od tada praktički jedina izmjena trošarina na benzin i dizel dogodila 2015., kada je porasla za 20 lipa po litri, dodavši da dio od tih trošarina odlazi na gradnju i održavanje cesta.

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić izjavio je kako se nada da će mjere namijenjene gospodarstvu za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata uskoro na svjetlo dana. Zorić je na marginama konferencije “GDPR - kamen temeljac digitalne budućnosti” kazao da sastanak s ministrom gospodarstva i održivog razvoja Tomislavom Ćorićem održan u četvrtak o toj temi ne bi još komentirao te kako će se u sljedećih sedam do deset dana vidjeti što će biti konkretne mjere. “Tražili smo brzu i odlučnu reakciju. Ima puno potencijala za loš scenarij koji bi ugrozio puno dobrih stvari i dobru perspektivu koju u gospodarskom smislu imamo ove godine i zato se očekuje da Ministarstvo i Vlada poduzmu odlučne mjere”, istaknuo je Zorić. H/D.Pav.
NOVI KRUGOVI RASTEREĆENJA
Marić je istaknuo da je ovo prva porezna konferencija Deloittea i zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, a da se u godinu nije ušlo s nekim značajnijim poreznim izmjenama. Jedni od glavnih razloga zašto se “blago povukla kočnica” i napravila pauza u krugovima porezne reforme odnose se na globalne i aktualne momente, rekao je. Tu je tako i pandemija, određeni dogovori o pitanju globalnog oporezivanja, u smislu i oporezivanja korporativne dobiti, kao i aktualni inflatorni pritisci, s kojima ćemo se suočavati i u mjesecima koji dolaze. Pauza je također i dobra prilika da se sagleda sve ono dobro što je napravljeno, da se unaprijedi nešto što eventualno nije bilo dobro, pri čemu je cilj da idući krug reforme predstavlja daljnji iskorak porezne politike u korist poduzetnika i poreznih obveznika, pa tako i u smislu nastavka poreznog rasterećenja, kako izravnog tako i neizravnog, poručio je Marić.

Damir Zorić

glavni direktor HUP-a

ZA SUBVENCIJE

Mjere koje su poslodavci predložili, kako je rekao Zorić, idu u smjeru intervencije subvencijama tamo gdje su potrebne, kao i onima u porezni sustav, ali i zahvatima u davanja koje poslodavci smatraju nepotrebnima. “Tražili smo da regulatorna tijela malo odlučnije djeluju jer vidimo da je divljanje cijena dijelom posljedica poskupljenja energenata, ali se na to dodaju i neke posljedice lošeg menadžmenta, nepoštovanja propisa, mjesnih, malih, lokalnih monopola”, rekao je te dodao kako ima i “malo i lova u mutnom”. Na pitanje za koje naknade i davanja misli da mogu biti ukinute, odgovorio je da su to razne naknade, ovisno o energentu, no kako se treba usmjeriti prema svima.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana