Magazin
EKSKLUZIVNO: POZADINA GRADNJE NE KRŠKO

Tito i atomska bomba
Objavljeno 31. prosinca, 2021.
DOKUMENTARNI TV-SERIJAL "JEDNA JEDINA": RAZOTKRIVANJE POMNO ČUVANE TAJNE

Efektno naslovljen, dokumentarni TV-serijal "Jedna jedina", kroz tri epizode donosi intrigantnu povijest jugoslavenskog nuklearnog programa koji je na svojim počecima, neposredno nakon Drugog svjetskog rata, za glavni cilj imao izradu atomske bombe, a tek onda mirnodopsko korištenje nuklearne energije.



Bivša Jugoslavija do svoga raspada nije odustala od atomske bombe, o čemu će u serijalu uz povjesničare govoriti sudionici i svjedoci tih napora. Uz rad na atomskoj bombi, bivša Jugoslavija planirala je šesnaest nuklearki, no sve je ostalo na jednoj jedinoj nuklearki, onoj u Krškom. Sudionici gradnje nuklearke u Krškom i arhivske snimke približit će gledateljima taj građevinski i znanstveni izazov. Nuklearna havarija u Černobilu zaustavila je brojne nuklearne projekte u svijetu, pa tako i u bivšoj Jugoslaviji. Ekipa serijala bila je u Černobilu i okolici te tamo zabilježila potresna svjedočenja preživjelih sudionika havarije i devastirajuće posljedice radijacije na ljude i prirodu...

Serijal od tri epizode "Jedna jedina" prikazuje se na HRT1, od 3. siječnja, u terminu od 20.10 sati. Autor projekta je Dubravko Merlić, producenti Dubravko Merlić i Matej Merlić (Castor Multimedia/www.castormultimedia.hr), redateljica Lana Kosovac, a scenarij potpisuju Željko Matić i Dubravko Merlić.

Kako je vidljivo u najavi, "Jedna jedina" je dokumentarni TV-serijal u tri nastavka u kojemu se bavite pozadinom jugoslavenske ideje izrade atomske bombe, ali donosite i pogled na moderne izazove s kojima se nosi Hrvatska - participacija u nuklearnom programu, posebice dijelu koji se tiče obveza uz skladištenje radioaktivnog otpada. Kako biste opisali proces rada na serijalu i koje su ključne motivacije bile da se pozabavite ovako "škakljivom" temom - pitali smo Dubravka Merlića?

- Motivacija je povezana s našim pokojnim prijateljem i suradnikom Željkom Matićem. On je na Z1 Televiziji radio talk show "Dogmatica", u kojem je jednom prilikom ugostio Hrvoja Prpića, direktora Fonda za razgradnju NE Krško. U dahu sam odgledao tu emisiju i shvatio da nemam previše informacija o toj temi, a ni o nuklearnoj energiji, a da živim kao i svi Zagrepčani 30-ak kilometara od nuklearne elektrane. Željko i ja najprije smo napravili koncept za jednodijelni dokumentarac, a naknadno, kad smo vidjeli koliko je tema zanimljiva i široka, odlučili smo se za tri epizode. Prva je o povijesti jugoslavenskog vojnog i mirnodopskog nuklearnog programa, druga o Černobilu kao točki prekretnici za nuklearne programe, a treća o radioaktivnom otpadu, što je najveći problem nuklearne energije.

Pretpostavljam da nije bilo zahvalno snimiti serijal u doba pandemije, jer su mnogi projekti zaustavljeni ili odgođeni. Kako ste se snašli pod tim okolnostima, i jeste li bili prisiljeni zbog toga prilagođavati ili mijenjati sadržaj u odnosu na početnu ideju?

- Da, bilo je više nego izazovno, jer trebali smo putovati u Sloveniju, Ukrajinu, Francusku. Zanimljivo, najteže je bilo doći do same nuklearke Krško, jer su procedure u toj ustanovi bile desetak puta strože nego u Sloveniji koja je već sama po sebi imala stroge mjere. No, odluka je bila da ne radimo kompromis s temama i lokacijama koje obrađujemo, pa smo u dogovoru s HRT-om malo odgodili termin završetka serijala. Na kraju smo uspjeli, ali bila je to igra na rubu živaca.

"Jedna jedina" počet će s prikazivanjem na HTV1 od 3. siječnja. No, za vas koji radite u nezavisnoj produkciji ovi "novonormalni" uvjeti utječu i na produkcijske suradnje. Tko su sve partneri u ovom projektu i s kime ste surađivali u Hrvatskoj?

- Partneri su bili brojni i iznimno poticajni za suradnju. Od naših i slovenskih institucija dobili smo sve potrebne informacije i dozvole, stručnjaci iz nuklearnog sektora bili su nam stvarno posvećeni, i tu bih posebno izdvojio Vincea Novaka, Damira Subašića i Bojana Tomića, koji su nam svojim kontaktima uspjeli otvoriti vrata ne samo u Hrvatskoj, nego i u Ukrajini. Veliku pomoć dobili smo i od Krunoslava Piska i kolegice Tanje Rudež. Ljudi iz ekološkog sektora također su dali svoj obol temi, a tu bih posebno izdvojio Bena Perasovića i Tončija Vidana. Ukratko, sve što smo planirali, to smo i ostvarili, pa zahvaljujem svima koji su nam pomogli da projekt bude završen onako kako je i planiran.

Što biste izdvojili iz serijala kao posebnost na koju bi gledatelje trebali obratiti pozornost? I za koju publiku je zapravo namijenjena "Jedna jedina"?

- Kao što sam rekao, o toj temi ne znamo mnogo, kao da je stalno guramo pod tepih. Svaka od epizoda je zanimljiva i po temama i po načinu obrade. Imamo najkompetentnije sugovornike, balansiran pristup, odličnu formu i strukturu emisije, tako da sam uvjeren da će trud koji smo uložili u projekt biti zanimljiv svima, ono što kažu oni od 8 do 88 godina…

Domaće ste gledatelje oduševili s dvije sezone serijala "Opstanak", u kojem se emocionalno govorilo o pitanju demografije, a posebno o temi iseljavanja i uzrocima koji su doveli do toga da veliki broj ljudi napusti zemlju. U odnosu na "Jednu jedinu" tema je drastično različita, ali možemo li reći da se i u ovoj temi bavite također vrlo osjetljivim sadržajem? Je li to svojevrstan potpis Castor multimedije pod kojim su nastali serijali?

- Teme dviju sezona "Opstanka" i novog serijala "Jedna jedina" jesu različite, ali su i, kako kažete - osjetljive… Pa, to je zato što volimo raditi teme koje same po sebi nisu jednoznačne, nego nude različita viđenja, različite emocije, pa onda i imaju različite percepcije kod gledatelja. Nas zanimaju teme koje možemo obraditi tako da ih ljudi svih svjetonazora mogu gledati i na temelju njih promišljati. Volimo aktivne gledatelje kojima ne nudimo recepte i kojima ne dociramo. Zato i biramo za nas poticajne, osjetljive, teme.

Koji su vam daljnji planovi sa serijalom, nakon što bude prikazan u Hrvatskoj, i spremate li već nešto novo?

- Nadamo se da će serijal nakon emitiranja na HRT-u pobuditi interes i susjednih, ali i udaljenijih tržišta. Bude li tako, bit ćemo zadovoljni i spremni. Novih planova i projekata ima, ali čekamo da se realiziraju i budu spremni za objavu. Nadamo se da će nam, uz ostalo, i to donijeti 2022. godina.



Darko Jerković
Problem otpada
Radioaktivni otpad, posebice onaj visoko radioaktivni, golemi je problem za nuklearnu industriju. Te probleme svaka na svoj način morat će riješiti i Hrvatska i Slovenija kao suvlasnice nuklearke u Krškom. Hrvatska skladište želi graditi u općini Dvor, na rijeci Uni, na samoj granici s BiH. Tamošnji stanovnici opiru se tom planu i ne vjeruju institucijama da će posao biti obavljen na svjetskoj razini. Kako to rade nuklearne sile poput Francuske, ekipa serijala provjerila je u pokrajini Aube, gdje se nalazi centralno skladište za 58 francuskih reaktora.

Možda ste propustili...

MALO TKO OD NAS DANAS ZNA ŠTO JE TO ISTINA

Sead Alić: Igra pokera “na povjerenje”

LAGANJE JE POSTALO NAŠA GENETSKA OSTAVŠTINA

Mislav Sudić: Danas je sve manje poštovanja prema istini

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana