Zdravlje
STUDIJA KOJA BI MOGLA POMOĆI BOLJEM LIJEČENJU ZARAŽENIH KORONAVIRUSOM

Ožiljci na plućima kod pacijenata s COVID-19 mogu se djelimično povući
Objavljeno 20. prosinca, 2021.

Odavno znamo kakvu štetu težak oblik COVID-19 može nanijeti plućima, ali točni razlozi tih promjena još se proučavaju. Studijom, koja bi mogla pomoći boljem liječenju zaraženih koronavirusom, znanstvenici u Njemačkoj pokazali su da je COVID-19 često praćen teškim ožiljcima na plućnom tkivu. Tim znanstvenika na čelu s Leifom-Erikom Sanderom u bolnici Charite u Berlinu kaže da zatajenje pluća možda nije izazvano samim umnožavanjem virusa, nego odgovorom imunosnog sustava tijela, između ostaloga.



Fibroza


Njihovi zaključci, objavljeni u znanstvenom časopisu Cell, sugeriraju da je virus Sars-CoV-2 uzrok što “stanice čistači” imunosnog sustava pokreću stvaranje ožiljaka koji u konačnici oštećuju pluća. Takva reakcija imunosnog sustava znači da pacijenti s COVID-19 moraju biti vrlo dugo na kisiku ili čak moraju biti ventilirani s pomoću umjetnih pluća (ECMO). Ako je slučaj COVID-a težak, pacijent će vrlo moguće razviti akutni respiratorni distres sindrom (ARDS). U svojoj studiji znanstvenici predvođeni Sanderom došli su do zaključka da plućno tkivo pacijenata postaje ožiljno promijenjeno, zadebljano i neelastično. Vrlo slični procesi javljaju se u idiopatskoj plućnoj fibrozi, prije neizlječivom obliku ožiljnih promjena na plućima. Znanstvenici su prvo pod mikroskopom pregledali plućno tkivo pacijenata preminulih od COVID-a i pronašli karakteristične znakove teške fibroze.

”Gotovo svi pogođeni pacijenti imali su opsežno oštećenje tkiva. Većina alveola je uništena, a zidovi alveola pokazali su visok stupanj zadebljanja. Također smo svagdje pronašli naslage kolagena, glavne komponente ožiljnog tkiva”, rekao je Peter Boor s Instituta za patologiju na Sveučilištu RWTH Aachen.

Zatajenje pluća u pravilu se ne razvija do dva-tri tjedna nakon pojave prvih simptoma, objasnio je Sander. “To sugerira da zatajenje pluća nije prouzročeno nekontroliranom replikacijom virusa, nego sekundarnim odgovorima domaćina, među ostalima i onima koji uključuju imunosni sustav.” Tim je potom pregledao imunosne stanice u plućima teško bolesnih ili pacijenata preminulih s COVID-19. Otkrili su da se u plućima oboljelih pacijenata nakupljaju makrofagi - imunosne stanice koje uklanjaju patogene i stanični otpad, ali sudjeluju i u zacjeljivanju rana.

Oporavak


U teškim slučajevima COVID-19 čini se da dolaze u kontakt s određenim stanicama vezivnog tkiva i tada se snažno razmnožavaju i stvaraju velike količine kolagena. Naknadna istraživanja na staničnim kulturama sugerirala su da virus Sars-CoV-2 izaziva pogrešnu reakciju makrofaga. Virusi gripe, s druge strane, to ne izazivaju. “Naši podatci stoga pokazuju paralele između COVID-19 i idiopatske plućne fibroze”, rekao je Antoine-Emmanuel Saliba s Istraživačkog instituta Helmholtz u njemačkom gradu Wuerzburgu. “To može objasniti zašto su neki od čimbenika rizika za COVID-19 također čimbenici rizika za idiopatsku plućnu fibrozu. Ti čimbenici obuhvaćaju neka zdravstvena stanja, pušenje, muški spol i starije od 60 godina.” Za razliku od idiopatske plućne fibroze, čiji je uzrok nepoznat, ožiljci kod pacijenata s COVID-19 mogu se povući, makar dijelom, kažu znanstvenici. Tijekom oporavka od bolesti zadebljanja i ožiljci bar se djelomično povuku. Detaljnije istraživanje procesa regresije ožiljaka na tkivu moglo bi pridonijeti razvoju mogućih liječenja obiju bolesti ili sprječavanju nastanka ožiljaka od samog početka. H
Možda ste propustili...

ISTRAŽIVANJE CENTRA ZA KONTROLU I PREVENCIJU BOLESTI

Rizik od krvnih ugrušaka u plućima udvostručen nakon preboljenog covida

SJAJNO ZA ŠTITNJAČU, I NE SAMO TO

Ljekovito pjevanje

Najčitanije iz rubrike