Novosti
RAZGOVOR: TOMO MEDVED, MINISTAR HRVATSKIH BRANITELJA

Nikad se nećemo umoriti
od potrage za nestalima,
to za nas ostaje prioritet
Objavljeno 8. prosinca, 2021.
Republika Hrvatska će i dalje zahtijevati od Srbije da otvori svoje arhive i dostavi nam podatke kojima raspolaže

Pitanje rješavanja sudbina osoba nestalih u Domovinskom ratu naša je dužnost, ne samo politička nego i ljudska, to je obveza svih nas kao društva u cjelini. Vlada RH i Ministarstvo hrvatskih branitelja nikada se neće umoriti od potrage za nestalima, to je za nas prioritet i tako će i ostati. Jedna je to od poruka potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda iz razgovora za naš list. Ministar progovara i o značenju velikih godišnjica iz Domovinskog rata koje Hrvatska obilježava proteklih tjedana, pronalaženju nove masovne grobnice, ali i drugim temama.



Pijetet i zajedništvo


Ovogodišnji Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, za razliku od nekih prijašnjih, protekao je mirno i dostojanstveno. Kako, kao hrvatski branitelj, a sada i njihov ministar, 30 godina nakon tih događaja osobno doživljavate 18. studenoga i Kolonu sjećanja?

- Ponosan sam što smo dostojanstveno obilježili tridesetu obljetnicu najvećeg stradanja u Domovinskom ratu i iskazali pijetet svim žrtvama, s posebnim naglaskom na žrtve Vukovara i Škabrnje. I ove godine taj važan datum u našoj novijoj povijesti obilježili smo u ograničavajućim okolnostima s obzirom na pandemiju koronavirusa, što je iziskivalo dodatne napore u zahtjevnoj i složenoj organizaciji kako bismo poštovali epidemiološke mjere koje su na snazi i ujedno primjereno odali počast svim našim žrtvama. U vukovarskoj Koloni sjećanja susreo sam ratne prijatelje, hrvatske branitelje, obitelji poginulih i nestalih i druge građane pristigle iz svih krajeva Hrvatske, pa i šire, kako bi odali počast žrtvama u Vukovaru. Doista, bilo je dostojanstveno, s pijetetom prema žrtvama, kako takvo obilježavanje i treba biti. Vukovar je simbol otpora, žrtve, zajedništva i obrane suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu. Stoga smo prepoznali potrebu za proglašenjem vukovarskog područja mjestom posebnog domovinskog pijeteta i donijeli zakon koji ima za cilj na poseban način vrednovati ulogu i žrtvu Vukovara kao iznimno važne u novijoj hrvatskoj povijesti. Osim čuvanja trajne uspomene na žrtvu u Domovinskom ratu, proglašavanjem Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta čuvamo kulturu sjećanja na žrtvu Vukovara i potičemo aktivnosti usmjerene društvenom razvoju vukovarskog područja. Vukovar ima važno simboličko, pa i sudbonosno mjesto u povijesti današnje hrvatske države u formiranju modernoga hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta. Simbol je mlade hrvatske države i borbe hrvatskoga naroda i drugih hrvatskih građana za slobodu, nacionalnu samostalnost i teritorijalnu cjelovitost. Trideseta obljetnica prilika je da se kao slobodna i ponosna nacija podsjetimo na važnost Bitke za Vukovar, što smo također učinili organiziranjem prigodnog obilježavanja u rujnu ove godine. Bila je to prilika da dva mjeseca prije Dana sjećanja izrazimo trajnu zahvalnost domovine svima koji su sudjelovali u toj teškoj, ali velebnoj bitci. Dakako, 18. studenoga ostaje zauvijek u kolektivnoj memoriji i srcima Hrvata kao dan kada se s posebnim pijetetom prisjećamo žrtve Vukovara i Škabrnje. Zahvaljujem svima koji su dostojanstveno i primjereno odali počast našim žrtvama, bilo u Koloni sjećanja ili u svojim domovima, sa željom da ova pandemija konačno završi i da sljedeće godine ovaj važan datum koji smo prepoznali kao blagdan napokon obilježimo bez ograničenja.

Najbolnija točka Domovinskog rata sigurno su nestali. Obitelji su već iscrpljene od traženja svojih najbližih, a samo se u Vukovaru traga za više od 380 osoba. Što se čini kako bi se napokon saznala sudbina nestalih i je li pronalaženje nove masovne grobnice kod Bobote nova nada za obitelji?

- Pitanje rješavanja sudbina osoba nestalih u Domovinskom ratu naša je dužnost, ne samo politička nego i ljudska, to je obveza svih nas kao društva u cjelini. Vlada RH i Ministarstvo hrvatskih branitelja nikada se neće umoriti od potrage za nestalima, to je za nas prioritet i tako će i ostati. U tom pogledu, u proteklih pet i pol godina, unaprijedili smo ljudske, materijalne i tehničke resurse. Uspostavili smo ispostave u Vukovaru i Splitu, u kojima su angažirane osobe koje su iskustvo i stručnost stjecale u institucijama RH tijekom Domovinskog rata kao što su MORH i MUP, Hrvatska vojska i policija te sigurnosne agencije, te svoja bogata znanja i iskustva primjenjuju na specifično područje potrage za nestalim osobama i neregistriranim grobnim mjestima iz razdoblja Domovinskog rata. Unaprijedili smo metodologiju rada, kako u provedbi terenskih istraživanja tako i u području obrade i identifikacije posmrtnih ostataka, razvijajući prethodno korištene i uvodeći inovativne metode kao što je snimanje dronom iz zraka te potraga s cadaver psima, kao i novu tehnologiju poput georadara i total-stanice. Povećane su kompetencije operativno-stručne skupine zadužene za provedbu terenskih istraživanja i ekshumacija uključivanjem tima Vojno-obavještajne satnije Gardijske oklopno-mehanizirane brigade, a Vlada RH uložila je pet milijuna kuna za opremanje i uređenje DNA laboratorija na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Posebno želim istaknuti izvrsnu međuresornu suradnju svih nadležnih tijela i institucija koje sudjeluju o ovom procesu, a rezultat te suradnje je i pronalaženje ove najnovije otkrivene masovne grobnice u blizini Vukovara, te i ovom prilikom zahvaljujem svim dionicima procesa traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu. To je iznimno zahtjevan i osjetljiv proces, u kojemu posebno vodimo brigu o obiteljima koje traže svoje bližnje, u suradnji s udrugama koje ih okupljaju. Njima posebno zahvaljujem na povjerenju i suradnji, kao i na strpljenju koje pokazuju i nakon 30 dugih godina koliko žive u boli i neizvjesnosti, iščekujući da napokon saznaju istinu o sudbini članova svojih obitelji koji se još vode nestalima. Vjerujem kako je pronalaženje ove masovne grobnice i napori koje ulažemo u taj proces ohrabrenje svima njima da nećemo posustati u traženju naših nestalih.

Što je novog u tom pogledu donio Zakon o nestalim osobama donesen 2019. godine?

- Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu prvi je takav normativni akt u Republici Hrvatskoj. Naime, prije nešto više od dvije godine prvi put u Hrvatskoj donijeli smo jedinstveni zakon koji uređuje postupak traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu. Ovim je zakonom Hrvatska preuzela obvezu rješavanja ovog najtežeg humanitarnog, za nas prioritetnog pitanja, za sve svoje državljane, bez obzira na okolnosti i mjesto nestanka. Razvili smo hrvatski model traženja nestalih osoba koji je uspostavljen prema najvišim međunarodnim standardima, uz poseban senzibilitet prema žrtvama, te pridonosi ostvarenju temeljnog cilja – pronalaženju nestalih. Unaprijedili smo međunarodnu suradnju sklapanjem Protokola o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u traženju nestalih osoba, sklopili smo Protokol o suradnji između Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale i Komisije za nestale osobe Vlade Crne Gore te uspješno surađujemo i s međunarodnim organizacijama. Dakle, Zakonom su uređene nadležnosti i procesi traženja te međuresorna suradnja, predviđena nagrada i prekršajne odredbe. Stoga podsjećam i ovom prilikom kako su na temelju tog zakona svi koji imaju informacije o nestalima dužni ih podijeliti s nadležnim institucijama. To je ujedno poziv svima koji imaju informacije o osobama koje tražimo da ih s punim povjerenjem dostave nadležnim institucijama, ali i upozorenje onima koji znaju gdje su grobišta i posmrtni ostatci iz Domovinskog rata da su to dužni konačno otkriti. Apeliram i na sve one koji šire dezinformacije i uznemiruju obitelji da prestanu manipulirati i politizirati žrtvama, to je nedopustivo.

Veteranski centar


Nedavno ste spomenuli kako imate konkretna saznanja koja potvrđuju da JNA i Srbija imaju podatke o mjestima na koja su premještani posmrtni ostatci ubijenih branitelja. Što bi Srbiju moglo natjerati da nam otkrije ta saznanja koja bi dovela do novih otkrića masovnih ili pojedinačnih grobnica?

- Temeljna prepreka rješavanju sudbine nestalih osoba je nedostatak točnih informacija o prikrivenim mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica, odnosno nesuradnja nadležnih tijela Republike Srbije za traženje nestalih osoba. To je činjenica. Činjenica je i da smo ovu posljednju, 151. masovnu grobnicu u Republici Hrvatskoj otkrili bez njihove suradnje i pomoći, no svjesni smo da je uz prave informacije puno toga moglo biti i prije riješeno. S protokom vremena sve je teže, kako doći do informacija tako i do pronalaženja posmrtnih ostataka, a i proces identifikacije je otežan. Upravo zato ulažemo u opremu DNA laboratorija kako bismo dodatno unaprijedili i ubrzali taj postupak. Podsjećam da Republika Hrvatska preko Ministarstva hrvatskih branitelja traga za još 1853 osobe nestale u Domovinskom ratu, od kojih je nepoznata sudbina njih 1455, a za 398 osoba se zna da su smrtno stradale i vodi se postupak traženja njihovih posmrtnih ostataka. Od ukupnog broja traženih osoba gotovo trećina je s područja Vukovarsko-srijemske županije, gdje se traži 520 osoba nestalih u Domovinskom ratu, od kojih je čak 386 nestalih u Vukovaru i okolici te u proboju iz okupiranoga grada. U proteklih pet i pol godina prikupljena su i objedinjena saznanja o 291 mogućem mjestu prikrivenih masovnih i pojedinačnih grobnica na području 13 županija. Provedeno je terensko istraživanje i probna iskapanja na 261 mjestu, pri čemu su ekshumirani posmrtni ostatci 144 osobe, a identificirane su 194 osobe. Proveden je i terenski izvid daljnjih 218 mogućih mjesta prikrivenih grobnica čije je istraživanje u tijeku. Na području Vukovarsko-srijemske županije u ovom i prethodnom mandatu provedena su terenska istraživanja na 99 mogućih mjesta masovnih i pojedinačnih grobnica u trajanju od 622 radna dana, obrađeno je više od 505 tisuća četvornih metara površine, pronađeni su i ekshumirani posmrtni ostatci 18 osoba, a završno je identificirano 16 osoba čiji su posmrtni ostatci ekshumirani s tog područja, među njima i četvorica hrvatskih branitelja iz masovne grobnice u Marincima otkrivene u siječnju 2020. godine. Dakako, Hrvatska će i nadalje zahtijevati od Srbije da otvori svoje arhive i dostavi nam podatke kojima raspolaže i u tom pogledu koristimo i koristit ćemo sve mehanizme koji su nam na raspolaganju kako bismo došli do saznanja o sudbini svih osoba nestalih u Domovinskom ratu.

U Osijeku je predstavljen projekt budućeg Regionalnog centra veterana za psihosocijalnu podršku i savjetovanje o mentalnom zdravlju. U kojoj je to fazi i kada bismo mogli očekivati početak njegova rada?

- S obzirom na to da su Centar za psihosocijalnu pomoć i Područna jedinica Ministarstva u Osijeku do sada djelovali u nedovoljno primjerenom prostoru, odlukom Vlade o prijenosu prava upravljanja nekretninom u vlasništvu Republike Hrvatske na Ministarstvo hrvatskih branitelja u prosincu 2017. preneseno je pravo upravljanja nekretninom poslovne zgrade poznate kao hotel Mursa. Riječ je o zgradi u kojoj se, uz Područni odjel MHB-a i Centra za psihosocijalnu pomoć OBŽ-a, nalaze županijski ured za branitelje i Koordinacija udruga iz Domovinskog rata te će biti i liječnička povjerenstva za postupke vještačenja, a dio uređenja zgrade financiran je donacijom Sjedinjenih Američkih Država, na čemu im i ovom prilikom zahvaljujem. S obzirom na velike ljudske i materijalne gubitke koje je pretrpio grad Osijek i cijela Osječko-baranjska županija tijekom Domovinskog rata, u Osijeku će se uspostaviti Veteranski centar sa svrhom poboljšanja kvalitete života populacije o kojoj se skrbi. Takav sveobuhvatni centar za pružanje savjetodavne, pravne i psihosocijalne pomoći za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata s područja cijele Slavonije i Baranje uvelike bi olakšao dostupnost informacija o postupcima i načinima ostvarivanja njihovih prava i drugih oblika pomoći. Koncept veteranskih centara, kakvi se grade u Daruvaru, Petrinji i Sinju te je izgrađen u Šibeniku, promovira reintegraciju osoba u civilni način života, odnosno alternativne oblike skrbi usmjerene na obitelj i zajednicu, a pomaže i jačanju različitih dionika koji pružaju deinstitucionalizirane društvene usluge u lokalnoj zajednici. Uređenje tog dijela nekretnine, odnosno njegova adaptacija i opremanje i uspostava, financirat će se sredstvima EU-a, dok će se provedba programa financirati nacionalnim sredstvima.



Tomislav Prusina
HRVATSKA JE SIGURNA ZEMLJA, A HRVATSKA VOJSKA JAMAC NAŠE SIGURNOSTI

 

S obzirom na aktualne sukobe na relaciji predsjednik države i ministar obrane, možete li ocijeniti je li stanje u HV-u uistinu tako loše kako predsjednik Republike tvrdi?

- Hrvatska je sigurna zemlja, a Hrvatska vojska jamac je naše sigurnosti – u to nema sumnje. Hrvatska vojska je u cijelosti spremna i opremljena odgovoriti svim izazovima, u to sam siguran, a s pozicije nacionalne sigurnosti uvijek moramo biti spremni na moguće prijetnje i ugroze. Suočeni smo s drugim vrstama ugroza - prirodnim katastrofama poput poplava i požara i drugih klimatskih nepogoda te aktualnim potresima i pandemijom koronavirusa. U svim tim katastrofama Hrvatska vojska bila je prisutna kao snaga koja pomaže civilnom stanovništvu i otklanja posljedice. Spremnost i uvježbanost demonstriraju u svim tim neprilikama – bilo da gase požare, pomažu u poplavama, otklanjaju snježne namete, spašavaju unesrećene u potresu ili pak osiguravaju smještaj za oboljele od COVID-a. Vlada potpuno razumije nužnost jačanja naših obrambenih sposobnosti. Uza sve nedaće koje su nas zadesile, za sustav obrane izdvajamo od sedam do 10 posto više. Ni u jednom trenutku nije zaustavljen proces opremanja, modernizacije i ulaganja u vojsku, a nabava borbenih aviona kapitalna je investicija ne samo u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo nego i u naše ukupne obrambene sposobnosti. Uloga Hrvatske vojske u Sustavu domovinske sigurnosti nezamjenjiva je, a u pogledu nacionalne sigurnosti neupitna. Hrvatska vojska je pobjednička vojska i taj duh u redovima HV-a i danas živi.

Možda ste propustili...

KORIŠTENJE SREDSTAVA IZ FONDA SOLIDARNOSTI

Nismo dobili odbijenicu, a produljenje roka nije potrebno

KLJUČNI ELEMENTI ZA IZGRADNJU DRUŠTVA

Demografija je najveći izazov za hrvatski narod

PREDSJEDNIK RH ZORAN MILANOVIĆ

Odlikovanje kardinalu Puljiću

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

U HRVATSKOJ 1397 NOVIH SLUČAJEVA ZARAZE, UMRLO 39 OSOBA

U OBŽ preminule četiri, 91 novooboljela osoba

2

OD PORUKA S DRUŠTVENIH MREŽA DO IZRAVNIH "SUSRETA"

Uvrede i razne prijetnje postale dio svakodnevice zdravstvenih radnika

3

U HRVATSKOJ 7548 NOVOZARAŽENIH, UMRLO 55-ORO LJUDI

OBŽ: Svi učenici od 5. do 8. razreda i srednjoškolci od srijede prelaze na online nastavu