Magazin
MIRELA HOLY

Ne djeluju u javnom, već u partikularnom interesu
Objavljeno 4. prosinca, 2021.

Gledajući širu sliku društva u kojemu danas živimo, država i demokracija napose, u kontekstu nezaobilaznog digitalnog i globalno umreženog komunikacijskog doba, struktura udruga civilnog društva kako u svijetu tako i u Hrvatskoj od posebnog je značenja. O sadašnjoj situaciji razgovarali smo s doc. dr. sc. Mirelom Holy, pročelnicom studija Cyber komunikacija i znanosti o mreži na Sveučilištu Vern‘ u Zagrebu.



Mijenjaju li se stvari nabolje ili nagore, da se tako, pojednostavljeno izrazim...?

- Udruge civilnog društva koje još zovemo i neprofitne udruge, nevladine organizacije ili nevladine udruge iznimno su važan alat za demokratizaciju društva te jedan od alata kojim se korigiraju loše odluke ili politike vlasti. U pravilu se, kada se spomenu udruge civilnog društva, misli na one udruge koje se bave podizanjem demokratskih standarda, promocijom ljudskih prava te promocijom javnog interesa. Nažalost, u Hrvatskoj se u udruge ubrajaju i različite organizacije koje nipošto nemaju neprofitni predznak i ne djeluju u javnom, već u partikularnom interesu, a mnoge od njih osnovane su i kao front grupe. Front grupe su izuzetno manipulativne metode organiziranja koje podrazumijevaju pokretanje "udruge" od strane nekog političkog, gospodarskog, vjerskog ili drugog sponzora koji skriva svoje često izdašno financijsko pokroviteljstvo nad takvom "udrugom". Takve se "udruge" predstavljaju kao inicijative nastale u zajednici ili iz zajednice.

S tim u vezi, govori se i o tzv. astroturfingu, praksi namijenjenoj pružanju vjerodostojnosti izjava ili organizacija zadržavajući informacije o financijskoj povezanosti izvora.. Što nam o tome možete reći?

- U engleskom inicijative nastale iz intrizične potrebe za zajednicom zovu se grassroots (korijenje trave) organizacije, no front grupe nipošto ne nastaju iz intrizične potrebe zajednice, već iz vrlo promišljene potrebe sponzora da utječe na javno mnijenje te da svoje interese predstavlja kao interese zajednice. U novije se vrijeme front grupe prepoznaju pod nazivom astroturfing, a taj naziv upućuje na samu lažnu prirodu takve "udruge" ili "inicijative", jer je Astroturf američka marka umjetne trave, dakle proizvod koji imitira pravu travu. Nažalost, u posljednje vrijeme imamo poplavu astroturfinga, odnosno front grupa koje se u javnosti, često i posredovanjem masovnih medija, predstavljaju kao intrizične građanske inicijative iako se provjerom financijskih izvješća može vidjeti iz kojih se izvora takve inicijative financiraju. Takve pojave trebaju biti javno razotkrivane od strane medija i fact-checkera jer truju javno mnijenje koje počinje poistovjećivati cijelo civilno društvo s takvim toksičnim pojavama. U tome nam može pomoći samo veća odgovornost medija te rad na osobnoj medijskoj pismenosti.

Uz časne iznimke, neke udruge civilnog društva posljednjih godina djeluju s populističkih i ideoloških pozicija. Primjerice, građanska udruga "Inicijativa prava i slobode" organizirala je nedavni prosvjed protiv COVID potvrda pod nazivom "ZAjedno za Slobodu", a tu su i otprije znane udruge "U ime obitelji" i "Narod odlučuje"... Bacaju li takvi istupi kao nedavni u Zagrebu loše svjetlo na udruge civilnog društva općenito?

- Da, ovakve front grupe i astroturfing općenito kontaminiraju javno mnijenje jer se širi narativ "svi su oni isti" koji već dominira hrvatskim političkim prostorom. Ne, nisu svi isti. Iako je najlakše generalizirati, nasjedanje na takve narative samo pomaže sponzorima tzv. protestnih front grupa. Umjesto da generaliziramo, moramo raditi na našoj medijskoj pismenosti i provjeravati ono što nam se servira preko društvenih mreža i masovnih medija. Primjerice, informirati se tko je stvarno organizirao i, još važnije, financirao inicijative koje spominjete. Za "U ime obitelji" to je već poznato, to je dio europskog izvješća iz 2018. godine koji potpisuje Neil Datta, a koje je otkrilo da inicijative okupljene u tzv. Agendu Europe financiraju američke vjerske inicijative i ruski tajkuni te im je primarni cilj politička destabilizacija Europske unije.

S tim u vezi svjedočimo nizu nasilnih prosvjeda pojedinih grupa diljem Europe, od kojih su neke deklarirane kao građanske, bez obzira na njihov "internetski predznak", odnosno okupljanje preko društvenih mreža... Koliko je digitalno doba učinilo dobroga, a koliko lošega kad su udruge civilnog društva u pitanju?

- Digitalne komunikacije su instrument, moćan instrument, ali samo instrument. Instrument sam po sebi nije ni dobar ni loš. Onaj tko ga koristi ima odgovornost koristiti ga u pozitivne svrhe, u javnom interesu, ili u manipulativne svrhe. Najlakše je prebaciti odgovornost na instrument, no odgovornost je naša i ona je osobna, a ne kolektivna.

Kakva je budućnost civilnog društva, odnosno udruga civilnog građanskog društva? Nerijetko se čuju loše prognoze poput onih da civilnom društvu prijeti katastrofa; ima li razloga za takve pesimistične najave?

- Ovisi isključivo o nama. Poslužit ću se starom indijanskom poslovicom i zaključiti da će pobijediti onaj vuk kojeg ćemo hraniti. (D.J.)
Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: DEMOKRACIJA U KORONAKRIZI

Ugroženo je zdravlje, a ne sloboda

EKSKLUZIVNO: NJ.E. PARVIZ ESMAEILI, VELEPOSLANIK ISLAMSKE REPUBLIKE IRAN

Narod s bogatom povijesnom i kulturnom baštinom nikada neće biti izoliran

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TEMA TJEDNA: DEMOKRACIJA U KORONAKRIZI

Tomislav Pletenac: Uvijek se sve vrti oko ideje "poštenog" naroda i "pokvarenih" elita

2

RAZGOVOR: VJERAN KATUNARIĆ

Pitanja prava i sloboda u pandemiji se potežu zbog demagoških razloga

3

ODRŽIVA BUDUĆNOST: ZELENA TAKSONOMIJA EUROPSKE UNIJE

Nuklearke se vraćaju u igru