Svijet
PODZEMNI OPSERVATORIJ

Islanđani bušenjem vulkana žele doći do magme
Objavljeno 29. studenog, 2021.
Projekt vrijedan 100 milijuna dolara pokrenut je 2014, a prva bušenja trebaju početi 2024.

Vulkan Krafla s velikim kraterskim jezerom tirkizne boje, oblacima dima i bazenima sumpornog blata jedno je od najimpresivnijih islandskih prirodnih čuda. Skupina međunarodnih istraživača priprema se bušiti dva kilometra u srce vulkana, a svrha ovog ‘žilvernovskog‘ projekta gradnja je prvog podzemnog opservatorija magme u svijetu.



Projekt vrijedan 100 milijuna dolara pokrenut je još 2014. godine, a prva bušenja trebala bi početi 2024. U njemu sudjeluju znanstvenici i inženjeri s 38 istraživačkih instituta i tvrtki iz 11 zemalja, uključujući SAD, Veliku Britaniju i Francusku. Njihova je namjera izbušiti rupu do magmatske komore u vulkanu. Opservatorij u Krafli bit će prvi takav u svijetu, rekao je Paolo Pappale, vulkanolog s talijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju INGV. "Nikada nismo proučavali podzemnu magmu, osim kad bismo slučajno nabasali na nju prilikom bušenja" u vulkanima na Havajima, u Keniji i u samoj Krafli 2009., dodao je Pappale.

Znanstvenici se nadaju da će projekt dovesti do velikog napretka u iskorištavanju geotermalne energije i da će produbiti znanje o predviđanju vulkanskih erupcija i rizika.

Poput mnogih znanstvenih dostignuća, opservatorij magme rezultat je neočekivanog otkrića.

Kad su 2009. godine inženjeri radili na proširenju geotermalne elektrane Krafla, golemo svrdlo slučajno je probušilo magmatski džep na dubini od 2,1 kilometra. Dim se podigao iz bušotine, a poteklo je i nešto lave koja je oštetila opremu za bušenje. Međutim, nije došlo do erupcije niti je itko ozlijeđen. Vulkanolozi su tada shvatili da su nadomak magmatske komore, za koju procjenjuju da sadrži 500 milijuna kubičnih metara magme.

Slučajno otkriće magme bilo je povoljno i za Landsvirkjun, islandsku elektroenergetsku tvrtku koja upravlja tamošnjom elektranom. Kad je tako blizu tekućoj magmi, stijena doseže toliko ekstremne temperature da tekućine postaju "superkritične", odnosno u agregatnom su stanju između tekućeg i plinovitog. Dvije takve "superkritične" bušotine bile bi dovoljne da proizvedu 60 megavata električne energije, što je količina za koju je postojećoj geotermalnoj elektrani potrebno 18 bušotina. H
38

istraživačkih instituta sudjeluje u velikom projektu

100

milijuna dolara vrijedan je projekt koji je poduprlo 11 država

Znanstvenici se nadaju da će projekt dovesti do velikog napretka u iskorištavanju geotermalne energije

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana