Novosti
MJESEČNO UŠTEDE OD 460 DO 1038 KUNA

Građani i dalje radije štede u čarapi nego u fondovima, i to za popravke, ne za budućnost
Objavljeno 29. studenog, 2021.
Svaki četvrti građanin ne uspije staviti ništa sa strane te živi od plaće do plaće

U Hrvatskoj manje od polovine građana, njih 44 posto, sustavno i redovito štedi, njih 30 posto nema strukturiranu štednju, ali u pravilu ne potroši sva mjesečna primanja i dio ostane na računu, a svaki četvrti građanin, 24 posto, živi od plaće do plaće, trošeći svu mjesečnu zaradu.



Svojevrsni je to rezime istraživanja koje je na više od 9000 ispitanika proveo portal MojPosao preko servisa MojaPlaća, došavši do niza znakovitih pokazatelja o štednim navikama naših građana, ali i njihovu nemijenjanju, većoj okrenutosti štednji u čarapi nego u fondovima ili na druge načine.

Razmišljati dugoročno


Prema istraživanju, građani mjesečno prosječno uštede 460 kuna, a kod onih s jasno uspostavljenim planom štednje taj iznos raste na 1038 kuna. No stvari treba uroniti u širi kontekst; jer, usporedno s rastom prosječne netoplaće, koja je u trećem kvartalu 2021., iznosila 7237 kuna, što je sedam posto više nego u istom razdoblju lani, posljednjih mjeseci nemoguće je ne primijetiti rast ukupnih mjesečnih troškova građana zbog rasta cijene energenata i poskupljenja hrane. "Ne iznenađuje činjenica da u većoj mjeri štede građani s većim primanjima, pa tako svjesno štedi tek 27 posto osoba s mjesečnom zaradom manjom od 4000 kuna, a to isto čini 62 posto građana, koji mjesečno uprihode više od 10.000 kuna. Očekivano, najmanje uštede oni s najnižim primanjima. Oni s plaćom manjom od 4000 kuna mjesečno uspiju uštedjeti 170, a najviše na stranu odvajaju oni s primanjima većima od 10.000 kuna - 1623 kune mjesečno. Zabrinjavajuće je da 34 posto građana mjesec završi u minusu, a najčešće se radi o onima s plaćama do 6000 kuna", ističu u MojPosao.

Predsjednik Udruge Padobran za financijsko savjetovanje Igor Škrgatić kaže da su štedne navike naših građana rezultat njihovih financijskih (ne)mogućnosti, odraz općeg standarda, ali i navika, a da je zajednički nazivnik financijska (ne)pismenost. Na tragu toga je i dio istraživanja koje kaže da najviše građana, 42 posto, u vrijeme visokih tehnologija i kriptovaluta, i dalje štedi u čarapi, čemu su skloniji oni s nižim primanjima. Drugi način štednje je štedni račun (38 %), 15 posto štedi kroz životno osiguranje, a 10 posto ulaže u dobrovoljne mirovinske stupove i stambenu štednju. "Investicijski fondovi (7 %) te zlato i plemeniti metali (2 %) najrjeđi su oblici štednje", dodaju u MojPosao. "Dobrim dijelom to je i stvar našeg mentaliteta, nismo navikli razmišljati dugoročno i ljudi nisu dovoljno upoznati da je treći mirovinski stup trenutno daleko najisplativiji način ulaganja, a i najsuvisliji jer cijela ta matematika oko mirovina i međugeneracijske solidarnosti je model koji više ne drži vodu, ni u zapadnoj Europi. Tu međugeneracijsku solidarnost izmislio je još Bizmark, kada je šest ljudi plaćalo za jednog, a sada je taj omjer 1: 1. Ljudi ne razmišljaju dugoročno, u 30-oj treba početi da bismo u 60-oj imali neki akumulirani iznos", kaže Škrgatić. Također, za podatke o prosječnim policama osiguranja kaže da su oni desetak puta ispod zapadnih zemalja. "Štednja u čarapi odraz je financijske nepismenosti, ali i nepovjerenja u institucije te nerazmišljanja na dugoročan način. To treba biti putokaz o stabilnosti društva. Jer na Zapadu ljudi imaju nekakav garantirani standard posljednjih 50-60 godina, nije im, kao nama, u interesu da imaju nekretninu u vlasništvu, dok se kod nas sve svodi na ‘kuća, auto‘, a lova u madracu", dodaje Škrgatić.

Rast depozita


"Dominacija štednje u bankama odraz je visokog povjerenja u hrvatski bankarski sektor, koji je najrazvijeniji u regiji i jedan od najbolje kapitaliziranih u svijetu. Dva su glavna razloga zašto hrvatski građani usprkos niskim kamatnim stopama na štednju i dalje najviše preferiraju novac čuvati u bankama. Jedan se odnosi na stabilnost bankarskog sustava, u kojem je štednja do 100.000 eura i zakonski osigurana, a drugi na trend razoročavanja štednje na transakcijske račune jer je građanima od prinosa važnije da je novac siguran i uvijek pri ruci", ističu u Hrvatskoj udruzi banaka. Dodaju da su iznosi građana koja se čuvaju na raznim vrstama računa i depoziti kod banaka u porastu tijekom cijele koronakrize. Lani se stopa rasta štednje kretala između 4 i 6 posto, uz vidljivo ubrzanje prema kraju godine. "Ovogodišnji gospodarski oporavak prouzročio je daljnje ubrzanje rasta te je stopa rasta depozita građana u ljetnim mjesecima dosegnula oko osam posto u odnosu prema istom razdoblju 2020. Ukupni depoziti građana kod banaka kreću se oko razine od 60 posto BDP-a, znatno iznad razina iz prijašnjih godina", poručuju iz HUB-a.

Znakovit je podatak da čak 65 posto građana novac štedi za iznenadne situacije poput popravka kućanskog uređaja ili automobila, svaki treći novac sprema radi većih kupnji - kupnje ili adaptacije stana, 29 posto štedi da bi si moglo priuštiti neki dugo priželjkivani predmet, a 23 posto će ušteđeni novac iskoristiti za putovanja. "Samo petina Hrvata, 18 posto, štedi za budućnost, odnosno mirovinu", upozoravaju u MojPosao.

Kad bi im se iznenada mjesečni prihodi prepolovili, više od polovine građana priznaje kako već nakon mjesec dana ne bi imalo dovoljno novca za hranu i režije. Još poraznije zvuči da je svaka peta osoba i s trenutnim prihodima prisiljena svaki mjesec ići u minus jer njezina zarada nije dostatna za pokrivanje troškova hrane i režija. U slučaju da ostanu bez polovine mjesečnih prihoda, 21 posto bi istog trena ostalo bez mogućnosti financiranja hrane i režija, a za 20 posto građana trenutne bi novčane zalihe bile dostatne za sljedećih mjesec dana.


Suzana Župan
upozorenje
FINANCIJSKA NEPISMENOST VELIKI JE PROBLEM

Igor Škrgatić

predsjednik Udruge Padobran za financijsko savjetovanje

Štednja u čarapi odraz je financijske nepismenosti, ali i nepovjerenja u institucije te nerazmišljanje na dugoročan način. To treba biti putokaz o stabilnosti društva. Jer na Zapadu ljudi imaju nekakav garantirani standard posljednjih 50-60 godina, nije im, kao nama, u interesu da imaju nekretninu u vlasništvu, dok se kod nas sve svodi na "kuća, auto", a lova u madracu.

NAĆI RJEŠENJA ZA PREZADUŽENOST
Jesmo li odnosom prema štednji potvrdili koliko smo zapali u sve zamke potrošačkog društva, konzumerizma, gdje sve moramo kupiti, imati odmah i sad, ne ostavljajući sa strane, a što je mnoge dovelo i u prezaduženost? Igor Škrgatić iz Padobrana kaže kako je to čest obrazac ponašanja. "Dogodio nam se kapitalizam u jednom trenu, gdje smo dobili neke dobre stvari poput obročne otplate, debitnih kartica. Bili smo društvo gladno svega i onda smo taj kapitalizam progutali više nego što je trebalo i to ima posljedice. Istina, to se dogodilo i drugima, na Zapadu, samo prije 40 i 50 godina, u 60-ima i 70-ima 20. stoljeća, a mi smo kasnili, pa i s posljedicama. Problemi s prezaduženošću, blokadama i financijskom isključenosti dogodili su se i na Zapadu, ali su u međuvremenu našli rješenja za to", kaže Igor Škrgatić.

DEPOZITI GRAĐANA 60 POSTO BDP-a
Prema podatcima Hrvatske udruge banaka, depoziti građana rastu tijekom cijelog razdoblja gospodarske i zdravstvene krize izazvane pandemijom koronavirusa. Krajem 2019. godine iznosili su 211,7 milijardi kuna, krajem prošle godine 224,5 milijarde, a krajem srpnja ove godine dosegnuli su 236 milijardi kuna. Stopa rasta depozita stanovništva 2021. godine povećana je na 8,6 posto, ističu u Hrvatskoj udruzi banaka. Oko 85 posto ukupnog iznosa depozita građana osigurao je do 100.000 eura kod Hrvatske agencije za osiguranje depozita (DAB). "Ukupni depoziti građana kod banaka kreću se oko razine od 60 posto BDP-a, znatno iznad razina iz prijašnjih godina", poručuju iz Hrvatske udruge banaka.

Možda ste propustili...

NAJRJEĐE GLASUJU ZA USVOJENE ODLUKE EU PARLAMENTA

Kolakušić i Sinčić najveći gubitnici

PRVI REZULTATI POPISA: GUBITAK GOTOVO 400 TISUĆA GRAĐANA

U pet slavonskih županija 136.217 osoba manje nego prije deset godina

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana