Ekonomija
I DALJE RASTE UVOZ PROIZVODA S VISOKOM DODANOM VRIJEDNOŠĆU

Najveći deficit u razmjeni mesa
Objavljeno 22. studenog, 2021.

Nakon što je zbog posljedica pandemije u 2020. deficit vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bio manji čak 32 posto u odnosu prema 2019., u ovoj godini polako se vraćamo starim, nepovoljnim trendovima. Tako je od početka 2021. deficit porastao za 7,5 posto unatoč solidnom rastu izvoza od gotovo 15 posto.
"Trend smanjenja deficita vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u odnosu prema prethodnoj godini zaustavljen je sa srpnjem 2021. godine u kojemu je deficit porastao za pet posto, a rast deficita nastavlja se i u kolovozu", izjavila je Žaklina Jurišić, voditeljica Odjela za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a, pa pojasnila kako je to bilo očekivano jer je nakon oporavka od korone došlo do konsolidacije i normalizacije potražnje oporavkom HoReCa kanala i turističke potrošnje.

Statistika pokazuje da nam izvoz u prvih osam mjeseci 2021. u odnosu prema istom razdoblju lani bilježi rast od 14,6 posto i iznosi 1,647 milijardi eura (povećanje od 210 milijuna eura). Uvoz je porastao za 12,3 posto i iznosi 2,402 milijarde eura (povećanje od 262 milijuna eura), a deficit je povećan za 7,5 posto, odnosno za 53 milijuna eura, i iznosi 755 milijuna eura. U izvozu su najzastupljenije žitarice (12,3 posto ukupnog izvoza), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (10,2 posto), ribe (9,7 posto), proizvodi na bazi žitarica i škroba (8,3 posto) te pića i alkohol (6,8 posto). Najviše uvozimo meso (9,9 posto ukupnog uvoza), proizvode na bazi žitarica i škroba (8,7 posto), mlijeko, jaja i med (7,8 posto), pića i alkohol (7,7 posto) i hranu za životinje (7,6 posto). Hrvatska ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica (147,1 milijun eura), ribe (60,6), uljarica (26,7), mesnih i ribljih prerađevina (11,6) i duhana (0,3). Žitarice i uljarice čine više od 70 posto suficita. U svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit. Najveći deficit prisutan je u razmjeni mesa (181,6 milijuna eura), mlijeka i jaja (138,3), voća (131,5), hrane za životinje (129,4) i povrća (77,8).

"Upravo proizvodnje u kojima generiramo najveći deficit - stočarstvo, voćarstvo i povrćarstvo, uključujući njihovu preradu, trebale bi postati fokus mjera poljoprivredne politike u idućem programskom razdoblju 2023. – 2027. godina. Očekujemo kako će nacionalne i potpore iz EU fondova za ulaganja u dugotrajnu imovinu u poljoprivredi i preradi te kvalitetna rješenja u raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem pridonijeti povećanju obujma proizvodnje i produktivnosti rada, povećati samodostatnost i smanjiti negativnu trgovinsku bilancu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, naglasila je Jurišić. Z.Rupčić



Zdenka Rupčić
Nužna promjena
- Nužna je promjena strukture proizvodnje. Nije dobro da izvozimo sirovinu, a imamo visok uvoz proizvoda stočarstva te proizvoda s visokom dodanom vrijednošću - naglasila je Jurišić i dodala da se za 2020. sa sigurnošću može zaključiti da se radi o godini neuobičajenih kretanja uvoza i izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, ponajprije zbog pandemije.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

KRIZA U OPSKRBI HRANOM

Moguća globalna nestašica gnojiva

2

REKORDNA PROIZVODNJA SLATKOVODNE RIBE

Sezona radova u punom jeku, dnevno trebaju 100 sezonaca

3

VALUTNA TRŽIŠTA

Dolar ojačao prema važnijim valutama