Magazin
KLIMATSKA TRAKAVICA:

COP26 završen kompromisima: Korak naprijed, od riječi prema djelima
Objavljeno 20. studenog, 2021.
TEŠKO JE UČINITI PROMJENE A DA NE RAZBIJETE PREDRASUDE I INTERESE

Nakon što smo vidjeli i čuli što se sve zbivalo na UN-ovu međunarodnom globalnom klimatskom skupu COP26 u Glasgowu, sažetak bi se mogao svesti na rečenicu slavnog Jamesa Joycea koja glasi: Bojim se velikih riječi koje nas sve čine nesretnim! Jer upravo tako nekako odvijala se rasprava prva tri dana, kad su u prvom planu bili čelnici više od stotinu država svijeta, krcata velikim riječima više deklarativne naravi, pa smo u administrativnoj konačnici umjesto velikih rezultata dobili kompromisni dokument koji se u biti doima više nesretnim nego sretnim rješenjem za klimu sadašnjosti i budućnosti.



Doduše, bolje išta nego ništa, pa se i na dogovor postignut u posljednji trenutak sad gleda dvojako - optimistično i pesimistično. Naime, nakon što se indijska delegacija (uz podršku iz Kine!) oštro usprotivila da u završnom dokumentu glede fosilnih goriva stoji stavka "postupno ukidanje" ugljena, ta je rečenica korigirana u verziju "postupno smanjivanje", što je Indiji bilo prihvatljivije, ali i Kini. Alok Sharma, ministar britanske vlade i predsjednik summita COP26, rekao je da je dogovor "nesavršen", ali kako je pokazao "da postoji globalni konsenzus oko klimatskih pitanja". Zbog indijske reakcije izrazio je žaljenje, no istaknuo je da je ublažavanje bilo nužno kako bi se pakt zaštitio.

U završnici konferencije UN-ov glavni tajnik Antonio Guterres osudio je "prazna obećanja" u svijetu koji još ovisi o fosilnom gorivu, unatoč nekim optimističnim znacima, uključujući i završni kompromisni dokument. "Obećanja zvuče prazno kada industrija fosilnog goriva i dalje prima tisuće milijarda subvencija (...) i kada zemlje još grade elektrane na ugljen", rekao je Guterres. Inače je pitanje energija iz fosilnog goriva bilo jedno je od spornih pitanja tijekom cijelog skupa COP26, na kojem se načelno pozivalo da se "ubrza napuštanje ugljena i financiranje fosilnih energija".


TRENUTAK ISTINE


Bez obzira na sve nesuglasice, teške riječi, katastrofična predviđanja i bučne prosvjede ekologista u Glasgowu i diljem svijeta, UN-ova klimatska konferencija završila je ipak kakvim-takvim globalnim sporazumom, čiji je cilj bar održati živima nade da bi se globalno zagrijavanje moglo zadržati na 1,5 Celzijevih stupnjeva i tako spasiti svijet od katastrofalnih posljedica klimatskih promjena. A da sve bude u optimističnom tonu, Alok Sharma udario je čekićem kako bi signalizirao dogovor gotovo 200 delegacija u Glasgowu. Premda ga pesimisti drže mrtvim slovom na papiru, sporazum je rezultat dvotjednih teških pregovora, što su se produžili za jedan dan kako bi se uravnotežili zahtjevi zemalja koje su najizloženije klimatskim promjenama, velikih industrijskih sila i onih čije je korištenje ili izvoz fosilnih goriva ključno za njihov ekonomski razvoj. "Ovo je trenutak istine za naš planet", rekao je Sharma u posljednjim satima konferencije obraćajući se izaslanicima. "Svijet želi da preuzmemo rizik... Zajedno ćemo ili uspjeti ili propasti", istaknuo je. Dodao je da je nacrt klimatskog sporazuma "pročišćen" nakon "transparentnog" procesa u kojem su izbalansirana stajališta gotovo 200 država. "Molim vas, nemojte se pitati što još možete tražiti, nego što je dovoljno. Je li ovaj paket uravnotežen? Pruža li dovoljno za sve nas?" rekao je Sharma nakon što je plenarna sjednica u posljednji trenutak odgođena zbog prepirki oko "nekoliko pitanja", kako je opisao jedan dužnosnik.

Kina, najveći emiter stakleničkih plinova, i Saudijska Arabija, najveći izvoznik nafte u svijetu, bile su među skupinom zemalja koje su htjele spriječiti konačni dogovor, uključujući stavku o protivljenju subvencijama na fosilna goriva, koja su glavni uzrok globalnog zatopljenja, otkrila su dva izvora za Reuters. Međutim, u novom nacrtu UN-a i dalje su fosilna goriva, što ide na ruku Kini i Saudijskoj Arabiji, ali i SAD-u, pa će za globalni dogovor oko drastičnijeg smanjivanja uporabe fosilnih goriva trebati još nekoliko COP-ova.

Zapravo su u Glasgowu svi sa strahom očekivali što će i hoće li uopće biti nešto sporazumno između SAD-a i Kine. I onda, nakon burnih desetak dana, Kina i Sjedinjene Države ipak su dogovorile "zajedničku deklaraciju o jačanju akcije za klimu", objavio je kineski izaslanik za klimu Xie Zhenhua. "Dvije strane priznaju jaz između sadašnjih napora i ciljeva Pariškog sporazuma, tako da ćemo zajedno pojačati klimatsku akciju", obznanio je u optimističnom tonu Xie Zhenhua te još jednom naglasio "da je suradnja jedini put za Kinu i Sjedinjene Države".

PREDRASUDE I INTERESI


Kinesko-američki sporazum o jačanju klimatskih ambicija, očekivano, pozdravio je i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres: "To je korak u dobrom smjeru. Pozdravljam današnji sporazum Kine i Sjedinjenih Država o zajedničkom radu na poduzimanju ambicioznijih mjera za klimu tijekom ovog desetljeća", napisao je na Twitteru i naglasio da rješavanje "klimatske krize zahtijeva međunarodnu suradnju i solidarnost". Sporazum SAD-a i Kine pozdravio je i europski povjerenik za klimatsku politiku Frans Timmermans: "Zbilja je ohrabrujuće vidjeti da su te zemlje, koje su bile u sukobu u toliko mnogo područja, pronašle zajednički jezik oko najvećeg izazova s kojim se čovječanstvo danas suočava", rekao je Timmermans za Reuters.

Sve u svemu, zaključak o UN-ovoj konferenciji COP26 u Glasgowu može dobiti prolaznu ocjenu. Doduše, puno riječi, puno upozorenja, dramom nabijenih izjava, emocija, razuma, ali i bezumlja oko nekih pitanja, dvojbi i prenagljenih poteza - sve se doimalo i kao predstava za javnost, u kojoj su mediji došli na svoje jer su imali o čemu izvještavati a da to nije pandemija i koronakriza. Drugim riječima, COP26 ostat će zapamćen kao mali korak prema održivoj budućnosti za čovječanstvo izloženo pogubnim klimatskim promjenama, kako onim prirodnim tako i onim prouzročenim djelovanjem čovjeka. Stara izreka kaže: Ne možete napraviti kajganu a da ne razbijete jaja! Parafrazirajući tu mudrost, što se klime tiče, u nešto širem kontekstu ona bi glasila: Ne možete učiniti promjene a da ne razbijete predrasude i interese!



Darko Jerković
Udar na autoindustriju
U sjeni glavnih događaja u Glasgowu, nekako ispod radara, prošla je vijest da se skupina zemalja, tvrtki i gradova obvezala kako će se postupno riješiti vozila na fosilna goriva do 2040. da bi se smanjila emisija štetnih plinova i ograničilo globalno zatopljenje, no izostala su obećanja Njemačke, SAD-a i Kine. Glasgovska deklaracija o nultoj stopi emisije štetnih plinova za koju su odgovorni automobili i ostala vozila poziva na “ubrzanje prelaska na vozila s niskom emisijom ugljika kako bi do 2035. vodeća tržišta bila zelena”. Na odbacivanje vozila na fosilna goriva obvezale su se razne tvrtke, uključujući Ford i General Motors, Volvo, Daimler AG’s Mercedes-Benz, kineski BYD Co Ltd te Jaguar i Land Rover, dio indijske kompanije Tata Motors Ltd. No dva vodeća svjetska proizvođača sutomobila,Toyota Motor Corp i Volkswagen AG, kao i najveća tržišta automobila, Njemačka, SAD i Kina, nisu stavila svoj potpis na deklaraciju. Na pozive u deklaraciji oglušili su se i četvrti proizvođač automobila u svijetu Stellantis te japanska Honda i Nissan, kao i njemački BMW i južnokorejski Hyundai. Automobili, kamioni, brodovi, autobusi i zrakoplovi odgovorni su za četvrtinu globalne emisije ugljikova dioksida, objavila je Međunarodna agencija za energetiku. I dok je SAD ostao po strani, Kalifornija i New York poručuju da se pridružuju naporima za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima u autoindustriji. (H/DJ)

Veliko umiranje
Smanjenje onečišćenja zraka u skladu s novim smjernicama moglo bi spasiti više od 100.000 života u Europi, objavila je Europska agencija za okoliš (EEA) u izvješću objavljenom u ponedjeljak. Procjenjuje se da je 2019. godine 307.000 ljudi u Europi prerano umrlo zbog izloženosti finim česticama (PM2,5). Agencija navodi da se oko 178.000, ili 58 posto, tih prijevremenih smrti teorijski moglo spriječiti da su sve zemlje članice EU-a poštovale nove smjernice koje je postavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). WHO je u rujnu pooštrio svoje preporučene granice za onečišćivače zraka. EEA, sa sjedištem u Kopenhagenu, u novoj je analizi primijetila da se kvaliteta zraka u Europi znatno poboljšala u 2019. u odnosu prema 2018. Podatci su također pripisali 40.400 prijevremenih smrti kroničnoj izloženosti dušikovu dioksidu i 16.800 preranih smrti akutnoj izloženosti ozonu. U analizi se napominje da se brojke za tri onečišćujuće tvari ne mogu zbrajati jer među njima postoji stupanj korelacije. Brojke pokrivaju 41 zemlju, uključujući 27 država članica EU-a i ostale europske zemlje. Prema procjenama WHO-a, sedam milijuna ljudi diljem svijeta prerano umre svake godine od posljedica onečišćenja zraka. (H/DJ)

Marš za opstanak
Osim u Glasgowu i nekim drugim svjetskim gradovima, na ulice su prosvjedujući izišle i neke hrvatske klimatske udruge. Tako je Klimatski marš za opstanak održan u Zagrebu, u organizaciji inicijative mladih Fridays For Future Hrvatska i Extinction Rebellion Zagreb, koji su dio globalnog pokreta za zaštitu života na Zemlji. Marš je organiziran na posljednji dan konferenciji UN-a o klimi COP26 u Glasgowu. Sudionici Marša istaknuli su transparente na kojima je, između ostaloga, pisalo: “Na mladima apokalipsa ostaje”, “Vrijeme nam istječe”, “Sustavne promjene - Ne klimatske promjene”, “Manje rada na poslu - Više rada na okolišu - Skratimo radni tjedan”, “Dobrobit, a ne profit”, “Zdrav okoliš a ne profit”, “Da je planeta banka, već biste je spasili”. Glasno, uz bubnjeve, između ostaloga, uzvikivali su: “Dosta nam je bla, bla, bla, bla - Sad je vrijeme promjena”. Sudionik Marša bio je i Nikola Biliškov iz inicijative Znanstvenici za klimu i ambasador Klimatskog pakta EU-a. “Mi kao znanstvenici sebe doživljavamo kao jednu potporu cijelom ovom klimatskom pokretu i naročito ovom srednjoškolskom pokretu, za koji se nadamo da će opet ojačati u Hrvatskoj. Od samog početka smo ne samo uz taj pokret nego smo i inspirirani tim srednjoškolskim pokretom”, istaknuo je Biliškov. Kazao je da mu je taj srednjoškolski pokret na neki način bio i poticaj da sastavi Apel za sustavnu klimatsku akciju. “Jer kad je ta mlada generacija rekla nama svima u lice ‘mi smo ovdje i mi ćemo osjećati posljedice vašeg nedjelovanja’, to je bila jasna poruka ovoj našoj generaciji, a i onoj generaciji koja je starija od nas i donosi odluke na najvišoj razini - da im je dosta tih ispraznih riječi i velikih obećanja koja se daju na klimatskim konferencijama i korupcije na najvišoj razini, koja prevladava na tim COP-ovima i dovodi do toga da se odluke donose u hodnicima kada lobisti hvataju političare za rukav”, istaknuo je Biliškov. (H/DJ)

Udar na jadne krave
Za globalno zagrijavanje sve veća krivnja svaljuje se na poljoprivredu, a najprozivaniji su uzgajivači goveda. Činjenica jest da uzgoj stoke izaziva veliku emisiju metana (CH4), plina koji zagrijava atmosferu daleko više od iste količine ugljikova dioksida (CO2). Međutim, CH4 se u atmosferi zadržava deset puta kraće od CO2. Matija Grgurić, vlasnik muznih i mesnih krava, kaže: “Priča da krave posebno zagađuju ne drži vodu jer se sve ispušteno vraća u njihovu hranu. To što je danas previše CO2 u atmosferi, pa ga biljke ne uspiju apsorbirati, nije od stoke, problem je nastao negdje drugdje”, kaže referirajući se na industriju i fosilna goriva. No EP u izvješću Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane ističe da je CH4 drugi najveći uzročnik klimatskih promjena, nakon CO2, snažniji od CO2 te da pridonosi stvaranju prizemnog ozonskog sloja u nižim dijelovima atmosfere, što izaziva zdravstvene probleme. Genetska selekcija, maske na nozdrvama, ranci za skladištenje CH4, dodavanje u hranu metan-inhibitora, dohrana citrusima, češnjakom ili morskim algama - neki su od prijedloga za rješenje problema. Nadalje, kada bi se 1,5 milijardi krava u svijetu hranilo dodatkom na bazi češnjaka, učinak bi bio identičan uklanjanju 330 milijuna europskih automobila iz prometa, procjenjuje Thomas Hafner, osnivač agritech tvrtke koja je lansirala kredite za ugljik - CowCredit. Međutim postoje jednostavnija rješenja, a to je hranidba svježom travom i sijenom, kako su radili “naši stari”. Međutim, s razvojem komercijalne proizvodnje stočne hrane okoliš je višestruko degradiran. Biodinamičar Mario Romulić cijelu je priču ovako sažeo: “Ljudi sve uspiju izokrenuti - od životinja koje su idealne za regeneraciju tla napravili smo najveće krivce za zagađenje.” (H/DJ)

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

RAZGOVOR: MARITA BRČIĆ KULJIŠ

Zabrinjava razina populizma koji je zahvatio civilno društvo

2

RAZGOVOR: ANA OPAČIĆ

Digitalno doba stvorilo je lažan osjećaj građanske participacije

3

BITKA ZA OPSTANAK: ČOVJEK PROTIV VIRUSA, VIRUS PROTIV ČOVJEKA

Što nas ne ubije to nas jača!