Magazin
INTERVJU: MIRJANA KUJUNDŽIĆ TILJAK O OPTIMIZMU, ODGOVORNOSTI, CIJEPLJENJU...

Do cilja možemo doći samo odgovornim ponašanjem
Objavljeno 20. studenog, 2021.
PROF. DR. SC. MIRJANA KUJUNDŽIĆ TILJAK, ravnateljica Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

U nedavnom gostovanju kod Vakule na HTV-u u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska", prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, govorila je o optimizmu i pesimizmu u ovim teškim vremenima.



S tim u vezi, zamolit ću Vas da ponovite gradivo, recimo tako, i za čitatelje Magazina Glasa Slavonije; kad se radi o optimizmu, kako se zapravo definira taj pojam i što on sve u sebi uključuje?

Optimizam (od latinske riječi optimum, što znači najbolje) pozitivno je shvaćanje i gledanje svijeta i sklonost očekivanju najboljeg mogućeg ishoda. Psiholozi definiraju optimizam kao dispozicijsku dimenziju ličnosti koju karakterizira generalizirano očekivanje dobrih i povoljnih ishoda u budućnosti. Optimisti generalno imaju pozitivna očekivanja u svim aspektima života.

Kako bi istražili optimizam, znanstvenici su prvo morali razviti pouzdane načine mjerenja optimizma. Dva su sustava u širokoj uporabi: prvi se odnosi na dispozicijski optimizam koji mjeri koliko pojedina osoba ima pozitivna očekivanja za svoju budućnost, a drugi procjenjuje stil objašnjenja vlastitog tumačenja i očekivanja u konkretnoj situaciji. Za mjerenje dispozicijskog optimizma znanstvenici Scheier i Carversu razvili su Test životne orijentacije (engl. Life Orientation Test), upitnik kojim se mjere očekivanja pojedinca od vlastite budućnosti, odnosno smatra li da mu je više ili manje naklonjena.

U određenoj konkretnoj situaciji stil objašnjenja dobrih ili loših vijesti, odnosno pozitivnih i negativnih događaja, razlikuje se u optimista i pesimista. Optimist ne krivi sebe za negativne događaje već ih uvijek analizira i nastoji doći do pozitivnog ishoda. On nastoji sebi pripisati dobre vijesti za koje pretpostavlja da će potrajati i da će se pozitivno preliti na druga područja njegova života i rada. Prema nizu studija iz SAD-a i Europe optimizam pomaže ljudima da se nose s bolešću i oporave od operacije. Još je impresivniji utjecaj pozitivnog pogleda na cjelokupno zdravlje i dugovječnost. Istraživanja nam govore da su optimistični pogledi u ranoj mladosti prediktori za bolje zdravlje i nižu stopu smrti tijekom razdoblja praćenja od 15 do 40 godina.

POVJERENJE U MEDICINU


Biti optimist u današnjim pandemijskim vremenima nije nimalo lako. Koliko se inače krizna vremena negativno reflektiraju na optimizam i odgovornost, odnosno koliko u većoj mjeri potiču negativno razmišljanje, defetizam društva, neodgovornost prema sebi i drugima... Vidimo da pandemija divlja i u Hrvatskoj, što ljude vjerojatno potiče na povećan strah, na manjak pozitivnih motiva, na višak pesimizma...

- Pandemija COVID-19 unijela je mnoge promjene u naše živote. Brzo širenje virusa, neizvjesnost i strah da ćemo mi sami i nama bliske osobe oboljeti od teškog oblika bolesti koji može završiti i smrtnim ishodom... to je naša svakodnevica. Teške posljedice pandemije zahvaćaju sve aspekte naših života - zdravlje, ekonomiju, obrazovanje, kulturu. "Novi normalni" način života i rada s neizmjerno povećanim korištenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija utječe na našu socijalizaciju, komunikaciju i informiranost. Fizička distanca, strah od bolesti i neizvjesnost u pogledu osobne egzistencije, u pogledu obrazovanja i zapošljavanja pogoduje razvoju pesimističnog stava, pogotovo među mladima. Svakodnevne loše vijesti i dezinformacije o pandemiji, novi način života koji uključuje različita ograničenja i nova pravila kao i neizvjesnu budućnost izaziva zbunjenost, strah i tjeskobu diljem svijeta. Stoga nam osobni optimizam omogućava da možemo pozitivno sagledati i realno se suočiti i s ovom, u ljudskoj povijesti jednom od do sada najtežih situacija. Prema najnovijim istraživanjima, visoki osobni optimizam u korelaciji je i s odgovornim ponašanjem pojedinaca u sprečavanju širenja pandemije.

Ukupno uzevši, ako postoji neka važna "mentalna" podjela danas u zemlji, to je podjela na optimiste i pesimiste. Kako se oduprijeti pesimizmu, defetizmu i crnim prognozama? U emisiji koju sam spomenuo također ste kazali da je za Vas optimizam životna filozofija, da u svemu vidite optimističan kraj i nadu za bolje sutra...

- Poznato je da je optimizam dobar za zdravlje, a istraživanja nam govore da se optimizam može i naučiti. Istraživanje provedeno u skandinavskim zemljama pokazalo je da ljudi koji se trude svjesno svakodnevno pozitivno razmišljati postaju sve bolje raspoloženi, ali i zdraviji. Prateći ispitanike koji su imali zadatak ujutro čim se probude ispuniti glavu lijepim i sretnim mislima, stručnjaci su uočili da ti ljudi s vremenom razviju naviku pozitivnog razmišljanja i postanu optimističniji. Također i istraživanja u koja su bili uključeni blizanci sugeriraju da 25 % optimizma nije nasljedno, što bi značilo da se optimizam može naučiti, pogotovo tijekom odrastanja - kod kuće, u školi ili na fakultetu.

Način razmišljanja, dakako, nije lako promijeniti, pogotovo u vrijeme krize. Nikome danas nije lako nositi se s teškim izazovima s kojima smo suočeni u vrijeme pandemije, nakon potresa… Međutim, mi liječnici educirani smo da se nosimo s teškim situacijama, da pronalazimo rješenja i pomažemo onima kojima je to najpotrebnije, da se borimo protiv različitih bolesti i ljudske patnje, da svojim pacijentima osiguramo najbolje moguće liječenje. Da biste to uspjeli, morate imati povjerenje u medicinska znanstvena dostignuća i pozitivan stav.

OSOBNI DOPRINOSI


S pandemijom u vezi još i ovo pitanje - koliko odluka da se cijepimo može pomoći i u onom psihološkom smislu, ali i u smislu osobne odgovornosti, da budemo više sigurni u sebe, da budemo više odgovorni optimisti u ovim dramatičnim koronakriznim vremenima kakva su ove jeseni.

- Kada govorimo o osobnom optimizmu, važno je prepoznati razliku u odnosu na priželjkivanja koja se nazivaju i nerealnim optimizmom. Pravi optimisti razumiju i razmišljaju o rizicima i koristima događaja i akcija s kojima se suočavaju. Uzmimo kao primjer izjavu prosvjednice prije nekoliko dana koja je izjavila da se neće cijepiti i da neće dobiti koronu. To su zapravo njezina priželjkivanja. Takav nerealni optimizam rezultat je nerealnih narativa ili lažnih vijesti ili "alternativnih istina", koji obično objašnjavaju razvoj negacionizma tijekom pandemije COVID-19. Pravi optimisti vjeruju u pozitivan ishod, što bi značilo da ćemo u konačnici dobiti bitku protiv pandemije, ali istovremeno su svjesni da pozitivnom ishodu mogu osobno pridonijeti vlastitim odgovornim ponašanjem u skladu s preporukama medicinske struke.

Nažalost, pandemija COVID-19 ne posustaje. U ovom njezinom četvrtom valu sve je više novooboljelih i, nažalost, velik broj oboljelih bori se s najtežim oblicima te opake bolesti te su mnogi i preminuli. Sve je više i oboljele djece i mladih. Pandemija nikoga ne zaobilazi. Ukupno je u cijelom svijetu do danas koronavirusom (SARS CoV 2) zaraženo gotovo 256 milijuna ljudi, a od bolesti COVID-19 do sada je preminulo više od 5.140.000 osoba. Prema podatcima sa službene mrežne stranice koronavirus.hr, u Republici Hrvatskoj je od 25. veljače 2020. do 17. studenoga 2021. registrirano 558.270 slučajeva zaraza novim koronavirusom (SARS CoV 2), a od bolesti COVID-19 ukupno je preminulo 10.113 osoba. Za usporedbu, hrvatski gradovi Knin i Imotski imaju svaki nešto malo više od po 10.000 stanovnika.

POZITIVNI UČINCI


Brojke su zabrinjavajuće, no cjepivo i cijepljenje ipak daju rezultate...?

- Do 17. studenoga 2021. godine 2.095.085 osoba, tj. 51,6 % ukupnog stanovništva Republike Hrvatske, cijepljeno je bar jednom dozom cjepiva, od čega je 1.881.107 osoba, tj. 46,4 % ukupnog odnosno 55,6 % odraslog stanovništva cijepljeno u cijelosti, odnosno objema dozama cjepiva koje se daje u dvije doze (Pfizer-BioNTech, Moderna ili AstraZeneca) ili jednom dozom cjepiva koje se daje u jednoj dozi (Jannsen). Nažalost, tu dosta kaskamo za Europskom unijom u kojoj je do sada bar jednu dozu primilo više od 312 milijuna ljudi, tj. gotovo 70 % stanovnika, od čega je u cijelosti cijepljeno nešto više od 297 milijuna ljudi, odnosno 66 % stanovnika.

Kada se uzme u obzir da je od početka 2021. godine do danas u svijetu aplicirano 7,59 milijardi doza cjepiva protiv koronavirusa (SARS CoV 2), odnosno da je 4,13 milijardi ljudi ili 52,4 % svjetskog stanovništva primilo bar jednu dozu cjepiva protiv koronavirusa, a da je 3,25 milijardi ljudi ili 41,2 % svjetskog stanovništva u cijelosti cijepljeno, možemo zaključiti da sveukupno imamo veliko iskustvo u cijepljenju. Također je važno i istaknuti da su dosadašnja istraživanja pokazala da cjepivo vrlo učinkovito štiti od težih oblika COVID-19 bolesti koja zahtijevaju bolničko liječenje i mogu završiti smrću. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (USA Centres for Disease Controland Prevention, CDC) početkom studenoga 2021. publicirao je rezultate istraživanja koji upućuju da su cijepljeni jače zaštićeni od zaraze koronavirusom nego osobe koje su već preboljele COVID-19.

Svi ti podatci koje sam navela govore nam da još uvijek vodimo intenzivnu borbu s pandemijom COVID-19. Kao pravi optimist, vjerujem da ćemo tu bitku na kraju dobiti, ali realno do tog cilja možemo doći samo svojim odgovornim ponašanjem koje uključuje cijepljenje, ali i pridržavanje svih protuepidemijskih mjera prema preporuci medicinske znanosti i struke. O svima nama ovisi kako brzo ćemo taj cilj ostvariti. Naša odluka da se cijepimo pomaže nam da se i u psihološkom smislu osjećamo sigurniji i optimističniji jer je to realno najbolji način da odgovorno zaštitimo i sebe i svoje bližnje. (D.J.)
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

RAZGOVOR: MARITA BRČIĆ KULJIŠ

Zabrinjava razina populizma koji je zahvatio civilno društvo

2

RAZGOVOR: ANA OPAČIĆ

Digitalno doba stvorilo je lažan osjećaj građanske participacije

3

BITKA ZA OPSTANAK: ČOVJEK PROTIV VIRUSA, VIRUS PROTIV ČOVJEKA

Što nas ne ubije to nas jača!