Zdravlje
INICIJATIVA SVJETSKI DAN ŠEĆERNE BOLEST

Uz voće, povrće i žitarice do zdravlja
Objavljeno 15. studenog, 2021.
Dijabetes zovu i globalnom epidemijom jer broj oboljelih u svijetu raste nezamislivom brzinom

Diljem svijeta 14. studenoga obilježava se Svjetski dan šećerne bolesti kako bi se skrenula pozornost na tu tešku bolest, koja je 2019. godine proglašena trećim po redu vodećim uzrokom smrti u Hrvatskoj.



Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se na rođendan dr. Bantinga, izumitelja inzulina, koji je sa svojim suradnicima 1921. učinio prva istraživanja inzulina. Šećerna bolest tipa 1 ne može se prevenirati, za razliku od tipa 2, na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, znatno utječu okolišni čimbenici. Moderan način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima.

Krećite se


Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno. Nezdrava prehrana također je jedan od ključnih rizičnih čimbenika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina znatno pridonose povećanju rizika od obolijevanja. Prehrambene navike stječu se od najranije životne dobi, pa je potrebno educirati i potaknuti obitelji da svoje najmlađe članove nauče zdravim prehrambenim navikama kako bi se u budućnosti smanjio rizik od obolijevanja. Osim prevencije obitelj znatno može pridonijeti pravodobnom otkrivanju šećerne bolesti. Prepoznajte na vrijeme znakove i simptome šećerne bolesti te uputite svoga člana obitelji k liječniku obiteljske medicine.

Simptomi i znakovi koji mogu upućivati na to da netko boluje od šećerne bolesti su i pojačano žeđanje, učestalo mokrenje, pojačana glad, umor, zamućen vid, usporeno cijeljenje rana, smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima.

Veganska prehrana djelotvorna je u liječenju i prevenciji od dijabetesa. Oboljeli od dijabetesa tipa 1 moraju, bez obzira na prehranu, doživotno uzimati inzulin, no veganska prehrana omogućava im minimalno doziranje i smanjuje rizik od komplikacija. Kod oboljelih od dijabetesa tipa 2 bolest se može potpuno ukloniti, što potvrđuju i znanstvena istraživanja.

Organizacija Physicians Committee for Responsible Medicine, u cilju poboljšanja kontrole razine glukoze u krvi, savjetuje nemasnu vegansku prehranu bogatu cjelovitim žitaricama, povrćem, mahunarkama i voćem. U njihovu istraživanju oboljeli od dijabetesa tipa 2, koji su se tijekom 12 tjedana hranili veganski, postigli su pad razine glukoze u krvi za 28 posto, u usporedbi s 12 posto oboljelih koji su se hranili standardnim, niskokaloričnim namirnicama. Također, osobe koje su jele veganski smanjile su svoju tjelesnu masu za otprilike 50 posto, a neke su čak uspjele smanjiti ili potpuno eliminirati svoje potrebe za lijekovima.

Slanutak i grah


Jedan od takvih je i Teksašanin Marc Ramirez, koji je godinama svjedočio kako mu cijela obitelj pati i stradava zbog dijabetesa. Nakon što mu je liječnik prepisao svakodnevne injekcije inzulina i na pitanje što može učiniti da to promijeni, odgovorio da ne može učiniti ništa, odlučio je uzeti stvar u svoje ruke i iz korijena promijeniti svoje životne navike. Počeo je slijediti savjete iz knjige "Program za liječenje dijabetesa" uglednog nutricionista i znanstvenika, dr. Neala Barnarda i uspio za manje od dva mjeseca potpuno izliječiti dijabetes. Nakon 60-ak dana tjelesne aktivnosti i prehrane isključivo veganskom hranom s niskim udjelom masti i niskim glikemijskim indeksom mogao je prestao je uzimati sve lijekove jer je potpuno ozdravio. Na svojoj web-stranici simpatičnog imena Chickpea and bean ("Slanutak i grah") dijeli savjete i recepte kako bi nadahnuo ostale da i sami iskuse zdravstvenu revoluciju koju nudi veganski način života.

Dijabetes zovu i globalnom epidemijom jer broj oboljelih osoba u svijetu raste nezamislivom brzinom, a djelotvorni lijek nam je doslovno na tanjuru. Veganskom prehranom mogu se spriječiti i liječiti srčane bolesti, rak debeloga crijeva i pluća, osteoporoza, dijabetes, zatajenje bubrega, hipertenzija, pretilost i niz drugih bolesti. Činjenica je da su najčešći razlozi za pojavu te bolesti, od koje godišnje umire gotovo 500 000 osoba, loše prehrambene navike i nedostatak tjelesne aktivnosti.



Jasminka Knežević
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana