Magazin
TJEDNI OSVRT

Zašto je propao desničarski referendum o euru?
Objavljeno 13. studenog, 2021.

Prošle je nedjelje istekao dvotjedni rok za skupljanje potpisa građana koji se protive uvođenju eura, a rezultati bi mogli biti poznati za tjedan do dva. No, kako se doznaje - referendum je doživio propast! To je biranim riječima potvrdio i Marko Milanović Litre, saborski zastupnik Hrvatskih suverenista i član organizacijskog odbora referendumske inicijative “Zaštitimo hrvatsku kunu”, rekavši: “Ne možemo proglasiti sigurnu pobjedu.”



Prema posljednjim procjenama u dva posljednja dana ušli su s više od 300 tisuća prikupljenih potpisa, pa je malo vjerojatno, i prema zakonu brojeva, da su u samo jedan dan, kada motivacija pristaša već pada, prikupili još potrebnih 70 tisuća, dok i valjanost prikupljenih tek treba utvrditi. Kako god, prema svim dosadašnjim informacijama, već sada bi se moglo zaključiti da potpisa ipak neće biti dovoljno i da je politička akcija Hrvatskih suverenista propala. A za to je više razloga. Prvo, iako je najavljivala snažnu potporu inicijativi, očigledno se razjedinjena desnica nije uspjela ujediniti ni oko eura. Podsjetimo, u organizacijskom odboru su uz Suvereniste, bili još Hrast, HKS, Neovisni za Hrvatsku te stranka Generacija obnove, a pridružio im se i HSP. Dok su Domovinski pokret i Most bili načelno za referendum, nisu sudjelovali u njegovoj organizaciji. Ali na kraju su Suverenisti praktički ostali sami. “Osim HSP-a nije nas podržala ni jedna politička stranka ili platforma. Dakle, ni jedna druga stranka nije pozvala svoje članove, simpatizere i glasače da potpišu našu referendumsku inicijativu”, izjavio je i predsjednik te saborski zastupnik Suverenista Hrvoje Zekanović. Drugo, nije bilo ni kvalitetnije kampanje i promidžbe kako bi se privukao bar dio onih od 60 posto građana, koji prema brojnim istraživanjima, podržavaju uvođenje eura i ulazak u eurozonu. A treće, Vlada je na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem uložila i previše energije u promicanje pozitivnih efekata i brojnih koristi od eura, kako bismo s 1. siječnja 2023. postali članica europodručja. Što se tiče protivljenja, premijer je i nedavno istaknuo da ono dolazi od aktera na političkoj sceni “koji nisu ni crno ispod nokta pridonijeli pristupanju u EU, a mnogi nisu ni postojali”. Kod njih se, dodao je, vidi da nemaju nikakav element s tim procesom i reformama koje su poduzete u proteklih 20 godina.

Tako je Hrvatska ipak pred trećom promjenom valute u tri desetljeća. Mjeseci se broje do dolaska eura, druge najjače valute na svijetu. I dok će se politika još zabavljati tom temom, Hrvatska narodna banka do kraja godine već mora početi kovati kopije eura.



Damir Gregorović
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

RAZGOVOR: MARITA BRČIĆ KULJIŠ

Zabrinjava razina populizma koji je zahvatio civilno društvo

2

RAZGOVOR: ANA OPAČIĆ

Digitalno doba stvorilo je lažan osjećaj građanske participacije

3

BITKA ZA OPSTANAK: ČOVJEK PROTIV VIRUSA, VIRUS PROTIV ČOVJEKA

Što nas ne ubije to nas jača!