Kultura
SUTRA U ARHEOLOŠKOM MUZEJU OSIJEK

Batina kao tisućljetni svjetionik na Dunavu
Objavljeno 2. studenog, 2021.
Lokaliteti pripadaju razdobljima od prapovijesti, preko antike do srednjeg vijeka

Rezultati više od deset godina dugog istraživanja jednog od najistaknutijih europskih arheoloških nalazišta, onog u Batini, smještenog na krajnjem sjeveroistočnom završetku Banskoga brda, gdje se ono susreće s Dunavom, bit će prikazani izložbom pod nazivom "Batina - tisućljetni svjetionik na Dunavu", čije će se otvorenje u Arheološkom muzeju Osijek (Trg Sv. Trojstva 2) održati u srijedu, 3. studenoga, u 13 sati.



Rimski grobovi


U jesen 2008. godine AMO je, uz sudjelovanje Instituta za arheologiju iz Zagreba i Odsjeka za arheologiju HAZU-a, počeo rad na projektu Arheološka baština Baranje s ciljem evidentiranja arheoloških nalazišta. Na povišenom lesnom rubu iznad Dunava, između Suze i Batine, dokumentirano je 47 arheoloških lokaliteta, od toga na užem području Batine njih devet, od kojih šest ranije nisu bila poznata. Nakon pregleda prikupljenih nalaza i uzoraka pokazalo se kako otkriveni lokaliteti pripadaju razdobljima od prapovijesti, preko antike do srednjega vijeka.

- Potaknuti ovim otkrićima, kao i ranijim nalazima iz brončanoga i željeznog doba te otkrićem dva paljevinska groba daljske grupe 2009. godine, uz pronalazak brojnih rimskih nalaza, probna istraživanja usmjerena su na položaj Sredno. Iskopavanja su započela 2010., i u njima su, osim rimskih kosturnih i paljevinskih grobova, pronađeni brojni paljevinski grobovi, kao i tumuli daljske grupe iz kasnoga brončanog i starijega željeznog doba. Nakon prvih, iznenađujuće dobrih rezultata, istraživanja su nastavljena i idućih godina te se u kontinuitetu provode sve do danas. Sagledavši rezultate procijenili smo kako taj jedinstveni arheološki lokalitet zaslužuje javnu prezentaciju, stručnu valorizaciju te novo pozicioniranje na arheološkome zemljovidu Hrvatske i srednje Europe - kaže ravnatelj AMO-a Tomislav Hršak.

U istraživanjima je obuhvaćena površina od 4350 metara kvadratnih, a posjetitelji izložbe moći će vidjeti nalaze iz bogato opremljenih grobova daljske grupe iz kasnoga brončanog i starijega željeznog doba te rimskih kosturnih i paljevinskih grobova. Grobovi su prezentirani u cijelosti, a svaki od njih, kaže Hršak, priča neku svoju priču. Iz velikoga broja istraženih grobova daljske grupe potječe iznimno bogata arheološka građa: različite keramičke posude koje su sadržavale popudbinu u hrani i piću, zatim predmeti nošnje (fibule i igle) i nakita (narukvice, torkvesi i privjesci) koji se, uz pronalaske staklenih perli, keramičkih pršljena te manjih željeznih noževa, pojavljuju u grobovima žena. U grobovima muškaraca prevladavaju nalazi naoružanja: željezna koplja, brončane zakovice s kacige, brončane igle, kameni brusovi i željezne perle. Rimski grobovi datiraju se u drugu polovinu drugog i u treće stoljeće.

- Utvrđena su dva načina na koje se spaljivalo pokojnike. U 12 grobova pokopani su ostaci pokojnika spaljenih na lomači (ustrina), dok su 19 grobova busta, dakle grobovi u kojima se nalaze ostaci spaljeni na lomači sagrađenoj neposredno iznad grobne rake u kojoj su pokopani. Pronađeno je i 12 kosturnih grobova, što znači da je tijelo pokojnika pohranjeno bez ritualnoga spaljivanja. Među grobnim prilozima prevladavaju svjetiljke i novac, a na izložbi je posebno izdvojeno nekoliko grobova koji su sadržavali mnogo više predmeta. Ti predmeti jasno pokazuju kako je ovo bilo groblje na kojem su pokopani civili, kako žene, tako i djeca, ali i muškarci koji su možda još bili u vojnoj službi - ispričao je Hršak.

Dva pehara


Uz bogato opremljene grobove daljske grupe i iz rimskog vremena, izloženi su i nalazi iz prapovijesnog naselja na Batini te nalazi vezani uz ostatke Batinske bitke koja se odvijala od 11. do 29. studenoga 1944. godine. Tijekom arheoloških istraživanja prostora današnje Batine pronađeni su brojni tragovi žestokih borbi iz studenoga 1944., pri čemu se posebno izdvajaju otkrića grobnice s posmrtnim ostacima trojice njemačkih vojnika i grob sovjetskoga vojnika.

- Posjetitelji će moći vidjeti i rekonstrukciju jednog groba daljske grupe te jednog rimskog paljevinskog groba, a također smo pripremili i vizualizaciju kako je prostor Batine izgledao u prapovijesno vrijeme. Moj osobni favorit su dva pehara pronađena u grobu daljske grupe koji na sebi imaju urezani ornitomorfni motiv, tj. prikaze ptica s tijelom i nogama. Htio bih zahvaliti svima koji su u ovih 12 godina sudjelovali u istraživanjima na Batini i u realizaciji ove izložbe, a čiji je popis podugačak, pa ću samo istaknuti ravnatelja Instituta za arheologiju dr. sc. Marka Dizdara, znanstvenog suradnika Odsjeka za arheologiju HAZU-a dr. sc. Tina Lelekovića i kustosa AMO-a Domagoja Dujmića - rekao je ravnatelj AMO-a.



Danijel Miklić
U PRESTIŽNIM EUROPSKIM MUZEJSKIM ZBIRKAMA
Batina je danas sinonim za razdoblje kraja brončanoga i početke željeznog doba kojega su obilježili nositelji daljske grupe, čiji su brojni nalazi od kraja 19. stoljeća dospijevali u prestižne europske muzejske zbirke. Jedino je arheološko nalazište u Republici Hrvatskoj s kojega su pronađeni nalazi dospjeli u čak osam muzejskih zbirki, pri čemu su neke do danas ostale u nekim od najprestižnijih muzejskih ustanova u Europi, kao što su Magyar Nemzeti Múzeum u Budimpešti, Naturhistorisches Museum u Beču, Museum für Vor- und Frühgeschichte u Berlinu i Römisch-Germanisches Zentralmuseum u Mainzu. Po svome položaju Batina djeluje kao svjetionik iznad Dunava i svojevrsni je orijentir iznad nepreglednih ravnica Transdanubije, Bačke i Baranje. Okružena prirodnim resursima za dobar gospodarski razvoj i na razmeđi vodenoga i kopnenih putova, predstavlja pravi magnet koji je od davnih vremena privlačio ljude na ovaj položaj. Stoga su i arheološki nalazi, koji potvrđuju kontinuitet naseljavanja od prapovijesti do kasnoga srednjeg vijeka, u Batini veoma brojni.

Na povišenom lesnom rubu iznad Dunava, između Suze i Batine, dokumentirano je 47 arheoloških lokaliteta

Možda ste propustili...

"KRICI I ŠAPUTANJA" U ZAGREBAČKOJ GALERIJI "JOSIP RAČIĆ"

Lidija Šeler inspirirana Bergmanom

KONCERT IZ MAJSTORSKOG CIKLUSA 2. PROSINCA

Simfonijskim orkestrom HRT-a ravna maestro Pascal Rophe

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana