Regija
MALA SREDINA ODAVNO NIJE PREPREKA ZA USPJEH

Iz općine Čačinci uskoro čak pet doktora znanosti
Objavljeno 28. listopada, 2021.
Dvoje znanstvenika titulu već ima, troje ih je na najboljem putu da je stekne
ČAČINCI



Čačinci će u skoroj budućnosti imati čak pet doktora znanosti - dva već imaju, to su Boris Đurđević (42) i Olgica Klepač (39), a troje će to ubrzo postati: Silvija Šafranko (27), Borna Pielić (31), i Ivan Grubišić (27).



Boris Đurđević je 2006. stekao zvanje diplomiranog inženjera poljoprivrede ratarskog smjera na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, a 2010. stekao je akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biotehničkih znanosti, znanstvenog polja poljoprivrede. Radi na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora na Zavodu za agroekologiju i zaštitu okoliša.

– Aktivno sudjelujem u izvođenju nastave i vježbi te sam koordinator na raznim studijskim predmetima preddiplomskog studija. Područje mog znanstvenog rada vezano je uz hranidbu bilja, fertilizaciju, održivo gospodarenje tlom i primjenu geostatističkih metoda u poljoprivredi. Najvažnija znanstvenoistraživačka dostignuća ostvario sam iz područja održivog gospodarenja tlom, istražujući utjecaje različitih kondicionera tla na njegovu kvalitetu, te iz područja geostatistike, odnosno prostorne analize kemijskih svojstava tla i njihova utjecaja na pogodnost tla za uzgoj ratarskih kultura – kaže Đurđević, koji je i koautor sveučilišnog udžbenika Ekofiziologija bilja, Konzervacijska obrada tla kao mjera ublažavanja klimatskih promjena te autor Praktikuma iz ishrane bilja. Sudjelovao je, navodi, u nizu međunarodnih i domaćih projekata, obnašao je i dužnost glavnog urednika međunarodnih skupova, a član je mnogih visoko cijenjenih državnih i europskih organizacija svoje struke.

Četrdeset odbijenica


Olgica Klepač poslijediplomski doktorski studij sociologije završila je 2021.

– Nakon završetka studija sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu nisam znala čime bih se točno bavila. Vratila sam se u Čačince i u godinu dana primila više od 40 odbijenica. Tada se osnažila stara želja da se bavim društvenim istraživanjima. Odselila sam se u Zagreb, gdje sam prvo još godinu dana konobarila i primila još ponešto odbijenica, no onda mi se pružila prva prilika, u Rijeci, na Odsjeku kulturalnih studija Filozofskog fakulteta, gdje sam se zaposlila kao asistent na zamjeni. Nitko nije zahtijevao da upišem doktorat, no znala sam da je to jedini način da si osiguram ostanak nakon što ugovor istekne ako se želim baviti istraživanjima – dakle, biti u znanosti i visokom obrazovanju, upisati doktorat – kaže Klepač.

– Tijekom doktorata promijenila sam pet radnih mjesta jer su sva bila na određeno. Cijela priča ipak se još jednom pokrenula kada sam dobila informaciju da na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek traže ruralnog sociologa, te sam od 2019. ponosni zaposlenik FAZOS-a, na Zavodu za bioekonomiju i ruralni razvoj. Danas mi je žao što, kada konačno imam doktorat znanosti, imam i manje vremena dati neki veći doprinos zajednici. Ipak, u Čačincima sam pronašla svoje mjesto, u roditeljskoj kući poticajan prostor za pripremanje nastave, čitanje i pisanje, a u poljoprivredi najvažniju aktivnost "u slobodno vrijeme" – navodi Klepač.

Silvija Šafranko u sklopu istraživačkog rada kao studentica na Odjelu za kemiju u Osijeku postaje dvostruka dobitnica Rektorove nagrade (2017. i 2018.) te Pročelnikove nagrade (2018.). Danas je dio tima osječkih znanstvenika s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku koji istražuje iskorištenje nusproizvoda prehrambene industrije i stvaranje novih proizvoda s potencijalnom primjenom u kemijskoj, prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. U suradnji s vrhunskim hrvatskim i međunarodnim znanstvenicima objavila je više od 15 znanstvenih publikacija u svjetski priznatim časopisima. – Znanstveni doprinos i postignuća moga rada prezentirani su na više od 20 domaćih i međunarodnih kongresa. Uz ekstrakcijske tehnike, aktivno sudjelujem i u istraživanjima utjecaja kemijskih čimbenika na stvaranje kalcijeva oksalata, najčešćih konstituenata bubrežnih kamenaca, u suradnji s Odjelom za kemiju u Osijeku – objašnjava Šafranko.

Robot kosilica


Ivan Grubišić na doktorskom je studiju na Fakultetu za elektrotehniku i računarstvo u Zagrebu, a živi u Humljanima. U Zagrebu zbog posla boravi od ponedjeljka do petka.

– Računarstvo sam odabrao vjerojatno jer bi bila veća vjerojatnost da mogu raditi iz Humljana, a i samo bi mi trebalo računalo za ostvarivanje većine ideja. Tijekom praznika sam počeo raditi na malom robotu za koji bih volio da autonomno kosi travu, ali još sam daleko od cilja – kaže Grubišić.

– Bavimo se temama iz strojnog učenja i računalnog vida, uglavnom u vezi s raspoznavanjem stvari na slici. To može biti korisno npr. u autonomnim vozilima i skladišnim robotima. Trenutno mi je glavni cilj objaviti još jedan rad vezan uz temu mog istraživanja, polunadzirano učenje semantičke segmentacije, kako bih mogao doktorirati. Ne znam što ću dalje. Volio bih više raditi od kuće i iskoristiti znanje i vještine za nešto dobro – o planovima će Grubišić.

Borna Pielić diplomirao je na PMF-u u Zagrebu, na kojem je upisao doktorski studij Fizika kondenzirane materije. Ove je godine predao doktorski rad i za mjesec dana čeka ga obrana.

– Danas se bavim sintezom i karakterizacijom dvodimenzionalnih (2D) materijala. Koautor sam šest znanstvenih radova - dvama sam prvi autor. Jedan od njih prihvaćen je u prestižnom američkom časopisu ACS Applied Materials & Interfaces (impact factor 9.2). Nagodinu bih trebao ići u Njemačku na godinu dana postdoktorskog usavršavanja – zaključuje Pielić.



Vladimir Grgurić
Boris je trkač, a Borna glazbenik
Uz istraživački rad nađe se vremena i za hobije. Boris Đurđević uspješan je trkač, trči maratone, triatlone, trailove... “To je na neki način moj ispušni ventil, uživam trčati, posebno u prirodi, i to me ispunjava. To je način opuštanja i punjenja baterija za nove poslovne pobjede. Preporučio bih svakome da se okuša. Član sam i HGSS-a, što je još jedna moja posebna životna priča”, kaže.

Bornu Pielića pak mnogi Čačinčani znaju i kao odličnog glazbenika. “Strast mi je i glazba. Sviram klavir, pjevam, pišem tekstove i glazbu. Posljednje dvije godine išao sam na vokalne poduke kod Emilije Kokić. Želja mi je snimiti neke od svojih pjesama. Inače sam velik vjernik, pa sam primjer kako vjera i znanost itekako mogu zajedno”, kaže Borna.

Silvija Šafranko: Moraš voljeti to što radiš, posvetiti se tome i biti nevjerojatno uporan, sve ovisi o tebi

Možda ste propustili...

GRADSKO VIJEĆE POTVRDILO ODLUKU ODBORA

Priznanja za Dan Valpova primit će sedmero laureata

NEPOPRAVLJIVO OŠTEĆEN U NEVREMENU

Ruši se stadion, gradit će se novi

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

KLJUČEVI GRABOVAČKE MRTVAČNICE NEDOSTUPNI

Pokojnika su iz Grabovca morali voziti u Beli Manastir

2

STIŽE POMOĆ ZA OCA I DVA SINA

Priča o siromašnoj obitelji Horvat dirnula je ljude dobrog srca

3

NEPOPRAVLJIVO OŠTEĆEN U NEVREMENU

Ruši se stadion, gradit će se novi