Novosti
ŠESTI SOCIJALNI TJEDAN IZNJEDRIO DEKLARACIJU:

Već smo ušli u demografski slom, nema dugoročne strategije obnove
Objavljeno 25. listopada, 2021.
Međusobno optuživanje neće riješiti problem, nego svehrvatski nadstranački konsenzus

Sudionici Šestoga hrvatskog socijalnog tjedna koji je organizirao Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, donijeli su Deklaraciju kojom su upozorili da se Hrvatska nalazi u dubokoj demografskoj krizi te su od nadležnih zatražili usporavanje negativnih trendova.



Aktualnu temu "Demografija - iseljavanje - migracije" razmatralo je dvjestotinjak sudionika, od čega 34 predavačice i predavača, nakon čega je donesena Deklaracija koju su uputili cjelokupnoj hrvatskoj javnosti, predstavnicima vlasti i javnim djelatnicima. Okupljanje predstavnika nadbiskupija održano je na poticaj Hrvatske biskupske konferencije (HBK) u petak i subotu, u fizičkom obliku u Zagrebu, i u pojedinim metropolitanskim sjedištima gdje su sudionici na daljinu sudjelovali u događanjima dvodnevnog susreta.

Tiskovni ured HBK priopćio je da je Katolička Crkva, potaknuta povijesnom odgovornošću za biološki opstanak hrvatskoga naroda, okupila relevantne stručnjake koji traže konkretne korake u rješavanju demografske krize. U Deklaraciji se upozorava da je Hrvatska već ušla u demografski slom zbog intenziviranog pada broja živorođenih i stanovnika te poremećenosti dobne strukture stanovništva, ali i nedostatka dugoročne strategije i nadstranačke politike demografske revitalizacije. Odgovarajuća populacijska politika, smatraju sudionici skupa, treba obuhvaćati pronatalitetnu i blagu migracijsku politiku koja će se prihvatiti nacionalnim konsenzusom i dugoročno obvezivati nositelje vlasti kako se sa svakom novom vlašću ne bi stvarala nova politika.

Hrvatska je, navodi se u Deklaraciji, tradicionalno iseljenička zemlja iz koje je iseljavanje povećano ulaskom u EU i globalnom gospodarskom krizom 2008. godine, a u posljednja dva i pol desetljeća suočava se s novom pojavom useljeništva i povratništva. Riječ je prije svega o razmjerno velikom broju Hrvata koji su se nakon ratnih stradanja 1990-ih doselili iz Bosne i Hercegovine te dijelom i iz Srbije, dok se druga skupina useljenika odnosi na Hrvate rođene u raznim zemljama svijeta, kojih je razmjerno malen broj.

Sudionici su zaključili da će se u budućnosti Republika Hrvatska morati suočiti mnogo više s problematikom useljenika, a budući da je granična zemlja preko koje brojni migranti žele prijeći u bogatije zemlje, važan je i način kako se postaviti prema suvremenim migracijama. Na tragu socijalnog nauka Crkve, a na temelju rasprava u odnosu na demografsku situaciju i s njom povezana pitanja iseljavanja, useljavanja i suvremenih migracija, zatražili su usporavanje negativnih demografskih trendova kao preduvjet ublažavanja populacijske polarizacije i ekonomske neravnoteže u regionalnom kontekstu. Također traže i demografski razvoj kao prioritetno hrvatsko nacionalno i strateško pitanje, ali i veća ulaganja u obiteljsku politiku i djecu, bez čega je iluzorno i očekivati demografsku revitalizaciju.

U Deklaraciji se također kaže i kako se očekuju sveobuhvatne javne politike, cjelovita provedba strateških dokumenata uz uvođenje transparentnih kontrolnih mehanizama koji će osigurati praktičnu primjenu mjera u zadržavanju sadašnjega i privlačenju novog stanovništva, povratnika i useljenika. Smatraju da je nedopustiva ravnodušnost kojom se u Hrvatskoj promatra novije iseljavanje hrvatskoga stanovništva, iako podaci govore da se u zadnjih deset godina iz Hrvatske iselilo približno 300.000 stanovnika. Međusobno optuživanje i traženje krivaca za takvo stanje nije riješilo i neće riješiti problem već svehrvatski nadstranački konsenzus o tom pitanju, poručili su sudionici skupa.

Posebnu pozornost, smatraju, treba posvetiti povratnoj migraciji, pa povratnicima treba omogućiti što bezbolniji povratak u Hrvatsku, u administrativnom smislu. Za suvremene migrantske tokove naveli su da su globalna pojava, ali i da je potrebno razlikovati status izbjeglica od statusa migranta i da u oba slučaja treba poštovati red i zakonitost, jer "nije pomoć utopljeniku ako se spasitelj i utopljenik zajedno utope".

Pomoć, poručili su sudionici, treba biti organizirana, usmjerena na rješavanje generatora problema, vodeći s jedne strane računa o zaštiti domicilnog stanovništva kako bi se izbjeglo kršenje zakona, nasilje i mogući kaos. S druge strane stoljetna tradicija Crkve i gostoljubivosti hrvatskoga naroda traži da se svakom čovjeku dobre volje omogući, u danim okolnostima, život dostojan čovjeka.


Igor Bošnjak
Povratnicima treba omogućiti administrativno što bezbolniji povratak u Hrvatsku, naglašeno je

Možda ste propustili...

JUŽNOAFRIČKI NACIONALNI INSTITUT ZA ZARAZNE BOLESTI

Raste zabrinutost zbog nove varijante koronavirusa

IZBORI ZA LOKALNE ČELNIKE SDP-A

Za predsjednike ponuđen samo po jedan kandidat

NOVI SLUČAJEVI ZARAZE, ALI I BOLJE BROJKE IMUNIZIRANIH

OBŽ iznad državnog prosjeka po broju cijepljenih odraslih

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

GRAD OSIJEK OBILJEŽIO SVOJ 235. ROĐENDAN

Ivan Radić: "Osječki" je iznenaditi svijet velikom idejom i željom za razvojem

2

STOŽER: U HRVATSKOJ 5341 NOVOOBOLJELIH OD COVIDA, UMRLO 76 OSOBA

U OBŽ preminulo devet pacijenata

3

STOŽER: U HRVATSKOJ 4521 NOVIH SLUČAJEVA ZARAZE, UMRLE 53 OSOBE

OBŽ: U posljednja 24 sata 182 novozaraženih i šestero preminulih