Ekonomija
GOSPODARSTVA MNOGIH ZEMALJA U STRAHU OD RECESIJE

Upumpali golem novac bez pokrića u robama
Objavljeno 22. listopada, 2021.
Analitičari zabrinuti cijenama hrane, koje su najviše u posljednjih deset godina

Cijene hrane porasle su u rujnu na svjetskim tržištima drugi mjesec zaredom, dosegnuvši najvišu razinu u deset godina, potaknute poskupljenjem žitarica i biljnih ulja, pokazala je velika analiza agencije Ujedinjenih naroda za hranu FAO.



”Uvezena” inflacija


Stručnjaci Smartera, koji prate kretanje cijena, kažu da smo svjedoci snažnog globalnog rasta i cijena energenata i svih osnovnih sirovina. Poznavatelji monetarne politike smatraju da je to normalno, u situaciji u kojoj su sve zemlje, da bi se spasile od očekivane recesije, upumpale u gospodarstva golemu svotu koja nema pokrića u robama. To je školska definicija situacije u kojoj dolazi do inflacije, jer, prema teoriji, postoji monetarna potražnja za koju nije osigurana ponuda u robama. Takvu situaciju samo je potencirala činjenica da je zbog COVID-19 došlo do globalnih poremećaja u opskrbnim lancima, ali i da su ekonomije koje gospodare viškovima energenata i osnovnih sirovina odlučile iskoristiti situaciju povećane potražnje i dodatno zaraditi.

”Hrvatska je maleno i potpuno otvoreno tržište i sama ne može bilo što u ovim trendovima promijeniti, a kao izrazito uvozno ovisna ekonomija takvu tržišnu poziciju plaća i uvezenom inflacijom. U takvom ekonomskom okruženju svjedoci smo rasta cijena svih osnovnih poljoprivrednih sirovina, u prvom dijelu godine uljarica, a posljednjeg mjeseca i žitarica. Kako se radi o osnovnim inputima za niz lanaca proizvodnje, bilo je realno očekivati da će u svakom od njih prerađivači morati reagirati na način da podignu cijene svojih proizvoda. To se već i događa s cijenom ulja, kruha, ali i nekih drugih prehrambenih proizvoda”, procjena je iz Smartera.

Smarterova analiza pokazuje da u pravilu cijene mogu dizati oni koji proizvode robe koje potrošači moraju kupiti. Svi drugi, poglavito oni koji imaju veliku konkurenciju, malo su oprezniji te još čekaju i promatraju.

Velika prijetnja


Naravno, ovdje se radi o proizvodima čija prodajna cijena sadržava relativno visoku maržu i čije snižavanje neće dovesti do većih problema kod proizvođača. Svjedoci smo da u jednom lancu poljoprivredne proizvodnje, a to je stočarstvo, zbog viška ponude na europskom tržištu i nemogućnosti izvoza viškova na treća tržišta dolazi do povećane ponude i već duže europski stočari proizvode meso i mlijeko s gubitcima.

Analitičari banaka tvrde da će se inflacija smiriti do kraja godine. Nažalost, porast cijena energenata i ostalih poljoprivrednih inputa ne jamči snižavanje cijena odnosno ostanak cijena na ovoj razini. Stručnjaci Smartera procjenjuju kako će vjerojatno trebati čekati cijeli jedan poljoprivredni ciklus, kada će države morati intervenirati i pomoći proizvođačima kako bi zadržale proizvodnju.

To je izazov u stočarstvu, gdje se jednom ukinuta proizvodnja rijetko obnavlja. Ratari, iako su na prvi pogled prodavali žitarice i uljarice po nikad višim cijenama, imali su istodobno toliki porast troškova inputa (gnojivo, zaštitna sredstva) da im profitabilnost nije na očekivanoj razini. Unatoč tome, oni će poslovati profitabilno, ali kao dobavljači svojim će prerađivačkim industrijama, poglavito onima koje zbog tržišnih razloga ne mogu podići cijene, ugroziti profitabilnost, a nekima i opstanak. Trenutno je u najtežoj situaciji industrija prerade mesa odnosno mliječna industrija.

”U ta dva sektora u kratkom roku ne očekujemo znatne promjene prodajnih cijena te će kupci i dalje moći dnevno kupovati meso po enormno niskim cijenama. Ta je situacija posebno karakteristična za hrvatsko tržište maloprodaje, koje je visoko konkurentno i koncentrirano, što dodatno iskorištavaju te dvije grupe proizvoda, meso i mlijeko, kao osnovne grupe, za akcijske prodaje i privlačenje kupaca, čime dodatno derogiraju marže svojih dobavljača”, mišljenje je naših analitičara.

U takvoj situaciji prerađivačke kompanije okretat će se razvoju i proizvodnji asortimana koji ima veću dodanu vrijednost, gdje će, bilo lansiranjem potpuno novih proizvoda bilo podizanjem kvalitete postojećih proizvoda, podići cijene te u tom dijelu tražiti prostor za povećanje profitabilnosti. Takvu cjenovnu politiku u pravilu mogu primijeniti oni proizvođači hrane koji su jaki tržišni brendovi, odnosno kompanije s liderskim pozicijama na tržištima.

Zdenka Rupčić
Kad jednom porastu, cijene ne idu dolje
 
Hrvatska ekonomija prolazila je i kroz faze deflatornih kretanja, što, ako predugo traje, vodi ekonomiju u depresiju, a u tim su razdobljima cijene nekih proizvoda zaista pale na razinu s koje se nisu ni do danas oporavile. Najveći dio cijena, kad jednom poraste, teško se vraća na prijašnju razinu, osim ako situacija, odnosno konkurencija, na tržištu to ne učini. U Hrvatskoj, koja očekuje ulazak u eurozonu, naglašavano je kako će Vlada RH uvesti kontrolni mehanizam za cijene, prije ulaska, kako ne bi došlo do njihova velikog rasta s uvođenjem eura. Moguće je da proizvođači iskoriste trenutnu situaciju inflatornih očekivanja i podignu cijene na razinu koju ne opravdava rast troškova kako bi si osigurali bolju startnu poziciju nakon uvođenja eura, zaključak je Smarterove analize.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SPREMNI PLATITI I DESET POSTO VIŠE

Mlinarske tvrtke upotrazi za pšenicom

2

UBRZAVA SE DIGITALNA TRANSFORMACIJA

Rad na daljinu kratkoročno je povećao produktivnost

3

POVIJESNO NAJNIŽE KAMATNE STOPE

HUB: Osjetan oporavak kreditiranja stanovništva