Regija
"ISKORIŠTAVANJE ŠUMA SPAČVANSKOG MEĐURJEČJA 1730.-1914." U STRUČNOJ LITERATURI

Ivica Ćosić Bukvin objavio knjigu o kiriji i kirijašima
Objavljeno 16. listopada, 2021.
VRBANJA



Povjesnik i pučki pisac Ivica Ćosić Bukvin iz Vrbanje, jedan je od najplodnijih autora Cvelferije s bogatim književnim, istraživačkim i kulturnim stvaralaštvom, a kada se tome pridoda njegov napor u prikupljanju povijesne građe, onda još više dobiva na vrijednosti. U novoj knjizi pod nazivom "Iskorištavanje šuma Spačvanskoga međurječja 1730. − 1914.", obradio je rijetku temu o kiriji i kirijašima u Spačvanskim šumama.



- Slušajući od malih mogu priče didaka o kiriji i kirijašenju te poslovima rušenja starih hrastika u kojima su sudjelovali, bio sam opčinjen. Posebno me se dojmila njihova mirnoća i staloženost kada su pričali o tim prošlim vremenima u kojima su novac brzo zarađivali, a još brže trošili - kazao nam je. Vremenom je dolazio do novih spoznaja, zahvaljujući ljudima koji su prije 2. svjetskog rata kirijali na parizerima i dizali goleme klade s drvenim vintovima.

I u mlađim ga je danima, kaže, zanimala povijest i tradicija "našeg svita" te je s vremenom počeo sakupljati dokumente, knjige i zapisivati priče o životu u Vrbanji i okolnim selima, a prije tri godine konačno se odlučio početi pisati knjigu o kiriji i kirijašenju. Krenuo je s uzgojem šuma, od 1730. godine, a u nju je uvrstio i mnogobrojne dokumente o toj temi. Među njima su i oni o vrbanjskim pilanama i kirijašima koji su joj i dali puni smisao.

- Knjiga je veoma dobro primljena i od pojedinaca i raznih institucija, a prije svega onih vezanih uz temu i koji su zdušno i pomogli njezino tiskanje te je postala nezaobilazna literatura o šumarstvu ovih naših slavonskih i srijemskih prostora - zadovoljno ističe, ne skrivajući ponos što je njegov uradak uvršten u literaturu na Šumarskom fakultetu, što je najbolja potvrda kvalitete njegova rada.

U predgovoru knjige navedeno je kako je iskorištavanje starih hrastovih šuma (hrastika), kao bogatog prirodnog resursa, zaslužno za nevjerojatan gospodarski, kulturni i općedruštveni uspon Vrbanje i njezinih stanovnika, uz još nekoliko sela spačvanskoga bazena, koji se intenzivno događao od 1870. do 1914. Taj trend napretka na svim poljima, ali s nešto manjim intenzitetom, nastavljen je i od 1920. do 1940.

To se odrazilo i na današnje stanje naselja Vrbanja koje još uvijek, istaknuto je, "...gaji određene mitteleuropske uljudbene vrijednosti usvojene od mnogoljudne (kolonije stranaca) populacije iz svih austro-ugarskih zemalja, zajedno s brojnom kolonijom Francuza i intelegencije iz Hrvatske (Zagreb, Varaždin, Karlovac i Sisak), od koji mnogi ostadoše u selu Vrbanji i okolici". M.Lešić Omerović
DOKUMENTI, FOTOGRAFIJE I IZVODI
Knjiga sadrži pet poglavlja sa 140 dokumenata i fotografija te 220 izvoda iz raznorodne literature. Nakon 2. svjetskog rata stvaraju se pretpostavke za motorizirani izvoz šumskih sortimenata. Od 60-ih godina u Spačvanskim šumama polako prestaje klasično izvlačenje trupaca s konjima. Dio seljaka nastavio je kirijati, ali je konje zamijenio traktorima. Inače, povijest vezana uz šume i šumarstvo toga kraja ostala je nepoznata široj javnosti, jer je gotovo u potpunosti neistražena od strane šumarske struke, ili profesionalnih povjesničara.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

EKOLOŠKI I SAMOODRŽIVO

U planu gradnja dvadeset drvenih kućica na Dravi

2

SJEĆANJE NA NATUŽNIJI DAN DOMOVINSKOG RATA

30. obljetnica pogibije
11-orice hrvatskih branitelja

3

PROĐU LI IZMJENE ZAKONA O PODRUČJIMA SUDOVA

Đakovčani bi od 1. siječnja po razvod braka morali u Osijek