Magazin
MARIN ZOVKO ČLAN UPRAVE PLINACROA

Transportni sustav je spreman za sezonu grijanja
Objavljeno 16. listopada, 2021.

Plinacro ove godine obilježava 20. obljetnicu izdvajanja iz INA-e u samostalno Društvo, iako možemo reći da početak ove priče, odnosno povijest transporta plina u Hrvatskoj počinje 1955. godine izgradnjom prvog plinovoda Janja Lipa - Zagreb, kaže Marin Zovko, člana Uprave Plinacroa, te dodaje:



- U vrijeme osnivanja Plinacroa, mreža transportnih plinovoda prostirala se samo na sjeveru Hrvatske i pokrivala je trećinu teritorija, a pred nama su bili veliki planovi i projekti. U protekla dva desetljeća proveli smo tri investicijska ciklusa u sklopu kojih je sagrađeno gotovo 1100 km plinovoda i pratećih objekata, čime je plinski transportni sustav Hrvatske dosegnuo visoku razinu modernizacije i izgrađenosti. Danas je transportni sustav rasprostranjen na čak 95 posto teritorija Hrvatske te ima dvosmjerni protok plina sa Slovenijom i Mađarskom i novi diverzificirani dobavni pravac - LNG terminal, pa mogu reći da smo protekla dva desetljeća realizirali velike projekte i ostvarili zadane strateške ciljeve.

Budući izazov svakako predstavlja daljnje jačanje energetske neovisnosti i stabilnosti Hrvatske, središnje i jugoistočne Europe kroz diverzifikaciju dobavnih pravaca i ulaganja u gradnju novih interkonekcija sa susjednim zemljama. Posvećeni smo također razvoju projekata koji mogu povećati transport plina preko hrvatskog plinskog transportnog sustava i time podići razinu učinkovitost samog sustava.

U dugoročnom kontekstu osvrnuo bih se i na izazove vezane uz europski Zeleni plan, usvojen 2020. godine. Zelenim planom utvrđeno je kako Europa napušta plin kao tranzicijsko gorivo prema potpunoj dekarbonizaciji te EU strategijom za integraciju energetskih sustava i Strategijom za vodik za klimatski neutralnu Europu prepoznaje postojeći plinski sustav kao platformu za buduće korištenje dekarboniziranih plinova i vodika, kao nužnog energenta u potpunoj dekarbonizaciji EU-a. Mi u Plinacrou, kao i ostali europski operateri plinskih transportnih sustava, vidimo svoju buduću ulogu u transportu dekarboniziranih plinova (biometana, vodika) i transportu, prikupljanju te skladištenju CO2 i u tome vidimo svoju priliku u "zelenoj budućnosti".

Čini se kako je poskupljenje prirodnog plina u trenutačnim okolnostima nužnost. Kakve će biti posljedice poskupljenja? S tim u vezi, koliko će poskupljenja utjecati na poslovanje Plinacroa?

- Kretanje cijene plina na tržištu posljedica je niza geopolitičkih okolnosti i ugovornih odnosa između opskrbljivača, dobavljača i kupaca. Vezano uz kretanje cijena plina u Hrvatskoj smatram važnim istaknuti kako bi količine plina za sezonu grijanja trebale biti ugovorene prije povećanja cijena. Naime, cijena plina za najveći broj kućanstava koje opskrbljuju opskrbljivači u obvezi javne usluge regulirana je, odnosno određena formulom od strane regulatora, pa bi trebala ostati nepromijenjena do kraja sezone, odnosno do 1. travnja 2022. godine, i kraja ovog regulatornog razdoblja.

Plinacro, kao nacionalni operator plinskog transportnog sustava, bavi se reguliranom djelatnošću transporta plina, čiju cijenu određuje Hrvatska energetska regulatorna agencija te ni na koji način ne sudjeluje u trgovini plinom. S naše strane mogu potvrditi da smo osigurali potrebne kapacitete plinskog transportnog sustava i u mogućnosti smo preuzeti i isporučiti sve količine plina koje su opskrbljivači i trgovci nabavili, ili će u budućnosti nabaviti. Negativne posljedice na poslovanje moguće su ako naši veći korisnici prestanu koristiti plin, zbog čega Plinacro ne bi ostvario planirane prihode.

Što za energetiku RH znači LNG terminal na Krku...?

- Ukratko, za Hrvatsku LNG terminal znači dodatnu energetsku stabilnost i sigurnost opskrbe, što je osobito vidljivo i važno u trenutcima poput ovoga, kada Europu potresa energetska nestabilnost. Naime, izgradnjom LNG terminala i otpremnog plinovoda Zlobin - Omišalj Hrvatska je dobila još jedan novi, diverzificirani dobavni pravac plina. Slikovito rečeno, Hrvatska više ne ovisi samo o postojećim izvorima dobavnih pravaca plina koji dolaze preko plinovodnih sustava, nego ima pravac koji svojim kapacitetima omogućava energetsku sigurnost. Važnost LNG terminala leži u tome da je on u mogućnosti zaprimiti ukapljeni plin od proizvođača iz cijelog svijeta, a preko novosagrađenog Plinacrovog otpremnog plinovoda Zlobin - Omišalj taj plin ulazi u naš transportni sustav i putuje do dobavljača i kupaca. Zanimljiv je podatak da je u ovoj godini plin s LNG terminala imao udjel s više od 50 posto ukupne količine plina na tržištu. Važnost ovih projekata prepoznala je i Europska komisija, a Izvršna agencija za klimu, inovacije i mreže (CINEA), sudjelovala je u financiranju LNG terminala sa 101,4 milijuna eura, a u izgradnji otpremnog plinovoda sa 16,4 milijuna eura.

Zaključno, trebamo li se bojati da će RH ostati bez plina? Kakve su nam zalihe, jesu li osigurane mogućnosti za interventni uvoz plina ako to bude potrebno?

- Ističem kako je u ovom trenutku plinska slika Hrvatske, zahvaljujući LNG terminalu, podzemnom skladištu plina i vlastitoj proizvodnji, stabilna. Ove tri komponente Hrvatskoj daju prednost i čine ju manje izloženom riziku nestašice plina u odnosu na brojne druge zemlje. (D.J.)
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

RAZGOVOR: MARITA BRČIĆ KULJIŠ

Zabrinjava razina populizma koji je zahvatio civilno društvo

2

RAZGOVOR: ANA OPAČIĆ

Digitalno doba stvorilo je lažan osjećaj građanske participacije

3

BITKA ZA OPSTANAK: ČOVJEK PROTIV VIRUSA, VIRUS PROTIV ČOVJEKA

Što nas ne ubije to nas jača!