Ekonomija
HRANA ČINI ZNATAN DIO POTROŠAČKE KOŠARICE

Građani zabrinuti zbog mogućih poskupljenja
Objavljeno 9. listopada, 2021.
Hrana čini znatan, visok dio potrošačke košarice te se u građana javlja zabrinutost zbog mogućih poskupljenja. Cijene hrane utječu na život prosječnog Hrvata više možda nego neka druga kretanja, s obzirom na udio u potrošačkoj košarici, koji je oko 27 %. Kazala je to Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora u Hrvatskom saboru, koji je na sjednici u četvrtak raspravljao o Polugodišnjoj informaciji o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2020., koje je Hrvatskom saboru dostavila Hrvatska narodna banka.

Petir je rekla kako radi zaštite interesa građana i potrošača treba strateški razmišljati, to više što inflacija nije bila neočekivana, i pri tome je pozvala na bližu suradnju HNB-a i nadležnih državnih tijela kako bi u budućnosti mogli dati pravi odgovor. Petir je pitala guvernera HNB-a Borisa Vujčića koje instrumente HNB planira upotrijebiti ako cijene energenata i dalje nastave rasti, što će prouzročiti rast cijene žitarica (koje su već sada poskupjele za 27 %) i stočne hrane (koja je poskupjela za 31 %), a u konačnici i porast cijene hrane na policama trgovina. Guverner je odgovorio da država, ako raste cijena energenata, treba reagirati porezima i subvencijama, no ako bi to išlo šire, onda se monetarna politika treba zaoštriti.

U izvješću se navodi kako je u promatranom razdoblju pandemija bolesti COVID-19 negativno utjecala na domaću gospodarsku aktivnost. Realni BDP Hrvatske u drugoj polovini 2020. niži je 8,8 % u odnosu prema istom razdoblju 2019., najviše zbog smanjenja izvoza usluga i osobne potrošnje. Petir je rekla da je istodobno, u lipnju 2020., počeo rast zaposlenosti, odražavajući oporavak gospodarske aktivnosti zbog popuštanja restriktivnih mjera i nastavka Vladinih mjera za očuvanje radnih mjesta, koje do sada iznose 18 milijardi kuna i kojima je obuhvaćeno svako drugo radno mjesto u Hrvatskoj. Blago je rasla zaposlenost, kao i plaće u drugom polugodištu 2020., a ugovorenost projekata iz EU-a je na 100 %.

Upozorila je da se trenutačno treba fokusirati na provedbu Nacionalnog plana za otpornost i oporavak, a od 6,3 mlrd. eura prvih 13 % stiglo je kao predujam. Vrlo je jasno definiran okvir kako će se povlačiti i za što se koristiti sredstva, i tu su bitni reformski i investicijski projekti. "Od turizma je u rujnu vrijednost fiskaliziranih računa 24 % bila viša nego u rujnu 2019. To je dobar rezultat, ali ne treba sve karte staviti na turizam. Osobno, smatram da je velik potencijal u poljoprivredi i prehrambenoj industriji te u tom segmentu treba učiniti veće napore kako bi se stabilizirale cijene hrane, povećao otkup domaćih proizvoda, smanjio uvoz, povećala prerada, ali i pomoglo hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima da što lakše iziđu na kraj sa svim izazovima koji su pred njima", rekla je Marijana Petir. Z.Rupčić

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana