Magazin
BALKANSKE NAPETOSTI (I)

U nesigurnom okružju duhovi prošlosti kolo vode
Objavljeno 2. listopada, 2021.
OD BEOGRADSKIH PROVOKACIJA PREKO"BOSANSKOG LONCA" I KOSOVSKE "BAČVE BARUTA"DO EKONOMSKIH INTERESA ZEMALJA U REGIJI...

Premda je naziv Kosovo za tu balkansku državu posve normalno i službeno u uporabi, iako ne od svih priznat, u retorici svih dosadašnjih srbijanskih političara, od onih iz SFRJ preko Miloševića do sadašnjeg Vučića, tom se imenu uvijek bez iznimke dodaje i naziv Metohija, što je samo po sebi poseban sindrom koji svoje korijene vuče upravo iz Titove Jugoslavije. Naime, JBT je nakon pobjede u Drugom svjetskom tu pokrajinu i službeno "krstio" kao Kosovo i Metohiju te kao takvu duboko usadio u kolektivnu svijest Srba, pa se ta "kovanica" svako malo čuje od strane i sadašnjih srbijanskih vlasti u inače sve napetijim odnosima na rubu novih sukoba između Prištine i Beograda.



Potvrda svemu tome, i još koječemu drugome s oznakom teškog balkanskog sindroma u kojemu razum prečesto gubi u srazu s bezumljem svake, pa i ratne vrste, stiže gotovo na dnevnoj bazi. Evo primjera iz proteklog tjedna: "Čekat ćemo NATO da reagira, tek ako to ne učini u roku od 24 sata, Srbija će reagirati jer neće dopustiti pogrom Srba na Kosovu i Metohiji", poručio je dramatično Vučić u televizijskom gostovanju na srpskom TV Pinku, gdje je čest gost. Još je dodao da je ovaj ultimatum već prenio generalnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu, da je vojska Srbije podigla borbenu spremnost te da zasad nije ušla na teritorij Kosova i Metohije, prenosi Nova.rs.

VRENJE U REGIJI


Sve netom spomenuto tek je kap u moru bezbroj kriznih stanja koja se neprestano generiraju na prostorima bivše zajedničke države od njezina raspada početkom 90-ih do danas. Jedna od onih najizraženijih i trenutačno najaktualnijih svakako je i kriza na sjeveru Kosova potaknuta provođenjem uredbe prištinskih vlasti o recipročnoj primjeni privremenih registracijskih pločica, pa su svoje ophodnje na kriznom području pojačale i međunarodne snage (KFOR). U blizini prijelaza Jarinje, gdje su stacionirani pripadnici specijalne kosovske policije (ROSU), raspoređene su ograničene postrojbe Vojske Srbije, a prethodnih dana tu zonu su nadlijetali zrakoplovi i helikopteri Vojske Srbije, dok mediji u Srbiji, oni pod kontrolom Vučića, dodatno dramatiziraju stanje i stvaraju atmosferu straha od novog rata na tom balkanskom terenu. Inače su po ustaljenoj praksi iz vremena tzv. balvan-revolucije Srbi na sjeveru Kosova postavili blokade cesta kod prijelaza Jarinje i Brnjak...

Onda je u četvrtak stigla vijest da je nekakav dogovor ipak postignut. Prema sporazumu i uz suglasnost obje strane pripadnici specijalne postrojbe kosovske policije ROSU trebaju se povući s prijelaza Jarinje i Brnjak, a Srbi ukloniti barikade do 2. listopada u 16 sati. Istodobno će na prijelazima biti postavljene snage KFOR-a. Zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika Gabriel Escobar izjavio je da je ostvaren "važan uspjeh" vezan za odnose Srbije i Kosova i ocijenio kako se pokazalo da je dijalog između Beograda i Prištine, uz posredovanje EU, "dobar način za postizanje rješenja". Taj dijalog vodi EU i tako će biti i ubuduće, naglasio je Escobar, dodavši da je uloga SAD-a da "budu prisutne u regiji". Uglavnom, stanje se smiruje, do neke nove eskalacije problema...

S druge, pak, strane, u nama bližem susjedstvu, u Bosni i Hercegovini, napetosti također ne manjka. Naprotiv, svakim ih je danom sve više, od Milorada Dodika, koji konstantno prijeti izlaskom Republike Srpske iz BiH federacije, posebno iritiran zbog dolaska novog visokog predstavnika međunarodne zajednice - Christiana Schmidta, preko Željka Komšića, koji je nedavno u Ujedinjenim narodima bez pardona optužio Hrvatsku da, zajedno sa Srbijom, "BiH još uvijek promatra kao ratni plijen", do drame u Crnoj Gori (Cetinje) i svih drugih uobičajenih drama "u regionu" ili balkanskoj regiji opterećenoj traumama prošlosti, populizmom sadašnjosti i ekonomskom neizvjesnošću u budućnosti. Inača, što se BiH tiče, na sramotnu Komšićevu izjavu odmah su žestoko reagirali i Milanović u New Yorku i Plenković u Hrvatskoj, dok je u međuvremenu hrvatski premijer u Zagrebu primio Christiana Schmidta, što se nekima u BiH nije svidjelo. Dolaskom Christiana Schmidta možda se situacija ipak počne mijenjati nabolje. Prilog tom pozitivnom duhu trebala bi, među ostalim, biti i najavljena promjena izbornog zakona u BiH, što je posebno važno za Hrvate kao ravnopravni konstitutivni narod u federaciji kakva je dogovorena Daytonskim sporazumom, koji je u međuvremenu zreo za reviziju i u pogledu izbornog zakona (da Hrvati napokon sami biraju svog predstavnika u parlament, a ne da to, kao u slučaju Komšića, čine Bošnjaci!) i po nizu drugih pitanja od interesa za daljnji opstanak BiH, njezin razvoj i napredak.

EUROPSKA INICIJATIVA


Upravo je interes za BiH u cjelini, ali i za smirivanje strasti među suprotstavljenim političkim akterima na područje regije, tzv. Zapadnog Balkana ili (ne)preciznije i poopćeno nazvanog Jugoistoka Europe (BiH, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Sjeverna Makedonija...) jedan od prioriteta Europske unije, uz, dakako, onaj NATO saveze glede sigurnosti. Zbog tog je razloga veliku pozornost izazvala odluka predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da se uputi na turneju po šest zemalja zapadnog Balkana. Von der Leyen počela je zapadnobalkansku turneju u utorak posjetom Albaniji, zatim je istog dana posjetila Sjevernu Makedoniju. U srijedu je posjetila Kosovo, Crnu Goru i Srbiju, a u četvrtak Bosnu i Hercegovinu. Von der Leyen je tom svojom diplomatskom akcijom potvrdila predanost Europske unije procesu pristupanja rekavši: "Time želimo uputiti jasnu poruku o našoj predanosti procesu pristupanja. Dugujemo to svim mladima koji vjeruju u budućnost Europe." Dodala je da EU pojačava potporu zapadnom Balkanu kroz novi gospodarski i investicijski plan koji je vrijedan oko trećine BDP-a te regije. Od niza obveza, von der Leyen je u četvrtak u BiH svečano otvorila most Svilaj, kojim će se povezati autocesta na koridoru 5C s bosanskohercegovačke i hrvatske strane rijeke Save. Za kraj vratimo se Srbiji, odnosno Aleksandru Vučiću, njegovoj retorici i, ukupno uzevši, aktualnoj srbijanskoj vlasti i njezinim odnosima s Republikom Hrvatskom. Zaključak svega što vidimo i slušamo, a nije samo u svezi s odnosima s RH, nego šire u regiji, može se svesti na jedan "novitet" - Srbija je počela rabiti novu sintagmu "srpski svet", promoviranu nedavno, u kontekstu praznika kojim se obilježavao proboj Solunske fronte tijekom Prvoga svjetskog rata i koji je (praznik) u Vučićevoj Srbiji nazvan Danom srpskog jedinstva. Svi Srbi u regiji i svijetu pozvani su da izvjese nacionalnu zastavu na svojem domu. Veliki finale priče koju je otvorio Vučićev megafon, notorni Aleksandar Vulin, poručivši kako je zadatak ove generacije srbijanskih političara stvaranje tzv. srpskog svijeta, tj. ujedinjenje Srba gdje god živjeli. Ako zatreba, kaže Vulin, branit će ih i vojno. Naravno da je sintagma "srpski svet" odmah u sjećanje prizvala zlokobne konotacije - velikosrpski duh Garašaninovih Načertanija iz sredine 19. stoljeća, ali i Vučićev pokušaj da kopira model ruskog svijeta, koji definira postsovjetsko područje ruske geopolitičke sfere. Neovisno o interpretacijama, regijom pulsira nervoza, s pitanjem je li ideja o Velikoj Srbiji, poražena u NATO-ovu bombardiranju Miloševićeve Srbije, preimenovana u onu o sadašnjem tzv. srpskom svijetu? Ako jest, onda je na djelu novi, treći Memorandum SANU-a! Tek uoči oproštajnog posjeta Angele Merkel Beogradu Vučić je poručio kako sintagma "srpski svijet" nije državna politika ili strategija. Prije toga govorio je, međutim, da će Srbija štititi svoje granice. Sadašnje ili neke buduće, u zraku je ostalo lebdjeti zlokobno pitanje. Cijelu je tu priču možda na najbolji (duhovit) način sažeo Zoran Živković, čelnik Nove stranke, bivši srbijanski premijer (2003. - 2004.): "Svi oni koji se skrivaju iza te nove verzije Velike Srbije jesu ljudi koji su već branili Srbe u 90-ima. Ondje gdje su ih branili, Srba više nema. Ili su poubijani ili su morali bježati. Nema Srba u Kninu, gdje ih je branio Vulin, ali i Vučić i Dačić i njihovi šefovi Šešelj i Milošević i slični. Nema ih ni u Sarajevu onoliko koliko ih je bilo. U Mostaru ih nema uopće, kao ni igdje po Kosovu. Prema tome, ja tu ekipu molim da više ne brani Srbe igdje."

Sve u svemu, teško je na prostorima opterećenima nasljeđem krvave prošlosti, mitovima i mitomanima, populizmom i demagogijom političara, sindromom propalog socijalizma i sindromom "lako ćemo" postići dugoročno miroljubivo ozračje međusobnog uvažavanja i povjerenja. Pritom je pitanje je li rješenje proširenje EU-a na taj prostor, uz NATO "kišobran" (koji je već u Crnoj Gori) ili će ta regija i dalje biti područje neprestanih napetosti, sukoba i prelamanje stranih interesa (Rusija, pa i Kina - u Srbiji). Zasad je nemir konstanta, a kad je nemira, nema ni trajnog mira. Srećom za sve, ekonomski interes zemalja u regiji uključujući i Hrvatsku umnogome nadilazi političke napetosti, dnevnu retoriku i populističku demagogiju.



Darko Jerković
CRNA GORA: Unatoč žestokim prosvjedima, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije ustoličen je na Cetinju, povijesnoj vjerskoj prijestolnici Crne Gore...

MAKEDONIJA: Predsjednica Europske komisije Von der Leyen prigodom posjeta regiji u Skoplju je razgovarala i o makedonsko-bugarskom sporu...

Hrvatska može biti mirna
Proteklog tjedna o stanju sigurnosti u RH i šire u regiji oglasio se i premijer Plenković: “Hrvatska je, kao što je i bila naša poruka prije godinu i tri mjeseca, sigurna zemlja. To je ono što je najvažnije i to se u konačnici u najvećoj mogućoj mjeri reflektira i na naš međunarodni položaj.” Poručio je kako “osluškujemo i imamo otvorene oči” na sve što se zbiva u susjedstvu te istaknuo kako je osobito bitno da se odnosi sa srpskom manjinom u Hrvatskoj rješavaju u našoj zemlji i u duhu tolerancije, uključivosti i suživota. Uz to, da se vodi računa i o pravima Hrvata u Srbiji i BiH te drugim zemljama. “Hrvatska može biti mirnija nego ikad”, smatra i predsjednik Milanović jer prvi put u svojoj povijesti (mjereno, primjerice, od hrvatskih kneževina) “hrvatska politička zajednica ima vlast od Prevlake do Piranskog zaljeva”. “To je velika odgovornost i obveza”, ali to i košta, rekao je Milanović u Splitu na središnjoj svečanosti obilježavanja Dana Hrvatske ratne mornarice. Još je dodao kako imamo neriješenu situaciju u regiji, te vlast u Beogradu koja “lupeta o srpskom svijetu”. “Situacija na Kosovu nas direktno ne ugrožava, ali promatramo odnose Beograda i Kosova”, rekao je o ratu registracijskim pločicama.

Možda ste propustili...

RAZGOVOR: BORIVOJ RADAKOVIĆ, O SVOJOJ NOVOJ KNJIZI I SVEMU OSTALOME...

Moja je kajkavština urbana, izrasla iz radničke sredine

DAVOR ŠTERN BIVŠI MINISTAR GOSPODARSTVA I STRUČNJAK ZA ENERGETIKU

Sve što se zbiva posljedica je nedovoljno osmišljene energetske politike

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana