TvObzor
NEOBIČNA PRIČA O PODRIJETLU POZNATOG BEOGRADSKOG TV-VODITELJA

Najveća tajna Minje Subote
Objavljeno 1. listopada, 2021.
Piše: Draško CELING

Vijest da beogradski pjevač, televizijski voditelj i zabavljač Minja Subota više nije među živima stigla je i do hrvatskih medija. Zašto i ne, sredovječni i stariji dio publike zacijelo ga se dobro sjeća iz vremena kada su televizijski sadržaji iz Beograda dopirali i do ovdašnjih gledatelja. U suši gledljivog i suvislog programa toga vremena nezagađenog svakodnevnim ispiranjem mozga i ideološkim sadržajima svaki šušur je dobrodošao, makar je riječ o takvoj kič emisiji kao što je bila “Od glave do pete”.



Naravno, svima će na pamet pasti prvo medijski puno slavniji suvoditelj ove emisije Milovan Ilić Minimaks, poznat po svojim vicevima i činjenici da je upravo on bio taj koji je Fahretu Jahić kasnije poznatu kao Lepu Brenu prvi puta doveo u neku televizijsku emisiju. U usporedbi s njime Subota je s onom svojom buzerantskom frizurom i isuviše uglađenih manira bio blijeda slika svog šeretskog televizijskog partnera. Čovjek čudnog imena i prezimena (Minja Subota?) kasnijih godina utonuo je u zaborav, bar kod hrvatske publike, iako je i dalje bio televizijska ličnost u programu TV Beograd, a Minimaks je zahvaljujući televizijskoj emisiji “Nedeljeno popodne” i radijskom programu “Tup Tup” postao jedan od najpoznatijih zabavljača u Srbiji. Potonja radijska emisija je krajem 80-tih i početkom 90-tih bila pravi rasadnik šovinizma i krajnje neprijateljskih poruka upućenih Hrvatima i Slovencima.

Minimaksova odgovornost za raspirivanje srbijanske ratne propagande bila je velika. Nažalost, o tome se nije nikada javnog govorilo ni u Hrvatskoj ni u Srbiji, tako da je Minimaks nepravedno ostao nezapažen u toj svojoj uistinu poganoj djelatnosti. Tko je i što je bio Milovan Ilić Minimaks najbolje svjedoči kratki video na YouTubeu s naslovom “Zarđale kašike” iz 1991. u kojem je Šešelj objašnjavao što bi sve radio Hrvatima. Ova rubrika nam ne dopušta da citiramo sav odvratni verbalni užas koji je Šešelj izgovorio u toj emisiji, praćen gromoglasnim smijehom publike. Na svaki spomen klanja protivnika “zarđalom kašikom za cipele” publika bi prasnula u smijeh. Među onima koji su se u studiju TV Politike slatko smijali na Šešeljev “humor” bila je i kasnija velika srbijanska pjevačka zvijezda Dragana Mirković. Šešelj je naposljetku pred publikom pokazao pištolj koji je držao u džepu. To je bila Srbija devedesetih!

Za razliku od Minimaksa, Minja Subota je bio puno pristojniji lik. Zato je zaslužio da ga se tu i tamo spomene u povodu njegove smrti. Objavljeni su brojni nekrolozi o njemu puni hvale, kako i priliči. Nama je za oko zapeo jedan neobičan podatak koji je Subota grčevito skrivao cijelog svog života. Naime, kako su izvijestili poneki beogradski mediji, a to je primijetio i čuveni glazbeni urednik nekadašnje diskografske kuće Jugoton Siniša Škarica na svom profilu Facebooka, Minjin otac se zvao Ante. Sam Subota će za svog oca reći da je podrijetlom iz Petrova polja u dalmatinskom zaleđu iz “stare srpske obitelji koja ondje živi 700 godina”. Milan Subota od milja zvan Minja rođen je u Sarajevu 1938. Obitelj za vrijeme NDH živi u Zagrebu, a iako su Srbi nitko im ondje ništa nažao nije napravio, sa čuđenjem ističu nekrolozi. Pitate se je li moguće da se neki Srbin, rođen u Dalmaciji, zove Ante? Možemo odmah odgovoriti da je sve moguće, ali da je vjerojatnost jednaka ništici. Ipak, jedini Srbin Ante, za koga je autor ovoga teksta u svome životu dugom više od pola stoljeća čuo, je čovjek koga beogradski mediji zovu raspopom, iako je riječ o bivšem pravoslavnom “prostom” monahu iz Kosova Antoniju Davidoviću. Tijekom fizičkog sukoba između redovnika vjernih smijenjenom raško-prizrenskom episkopu Artemiju (Radosavljeviću) 2010. istaknuo se upravo kaluđer Antonije koga su njegova redovnička subraća od milja nazivala Ante. Dakle, jedini srpski Ante zapravo se zove Antonije. Danas je jedan od najglasnijih izazivača nereda na beogradskim ulicama.

Tko je i odakle otac Milana Minje Subote je nevažno, kao i njegova nacionalna pripadnost. Nas je ipak zainteresiralo njegovo krajnje egzotično ime. Pretresajući internet u potrazi za odgovorom pronalazimo da je Ante Subota podrijetlom iz sela Pokrovnika. Prema popisu iz 1991. 99,43 posto njegovih stanovnika izjašnjavali su se kao Hrvati. Drugim riječima, Minja Subota je cijeli svoj život skrivao svoje korijene po ocu (majka mu se zvala Desanka) i očevo ime jer je ono zvučalo kao crvena krpa ne samo u Vučićevom i Miloševićevom, nego i u Brozovom Beogradu. Zanimljiva je to činjenica koju je zgodno znati. Nije Minja Subota jedini bio koji je uspješno tajio svoje podrijetlo.

Nekadašnji srbijanski ministar športa Vanja Udovičić rodio se kao Franjo. Ime je promijenio nakon što nije više mogao podnijeti brojne udarce šakom svojih vršnjaka. Manje je poznato da se legendarna pjevačka zvijezda srpskog folka Silvana Armenulić pravim imenom zvala Zilha Barjaktarević. Zilha ili Zilhidža na arapskom jeziku označava 12. mjesec hidžretske godine. Nada Topčagić, to je ona koja je odmah nakon pada Vukovara pjevala srpskim “oslobodiocima”, rodila se kao Senada. Rođena je u Modriči, za razliku od Armenulićke koja je podrijetlom iz Doboja. Daleko najegzotičnije podrijetlo ima pjevačica folka Izvorinka Milošević. Njezino pravo ime je Funtinjora Funta Lunga. Po podrijetlu je pripadnica etničke skupine Vlaha, zapravo kriptorumunja koji svoju nacionalnost nisu smjeli naglas izgovoriti u Brozovoj Jugoslaviji, jer su automatski smatrani Srbima. Potpisnik ovih redaka sjeća se prave drame koja se odigrala u vojarni JNA u Makedoniji u proljeće 1986. kada je vojnik Ljubiša U. iz sjevernoistočne Srbije, ne bez goleme frustracije, saznao da je zapravo Rumunj nakon što je naš zajednički kolega Jon M. iz rumunjskog sela u Vojvodini progovorio na svom materinskom jeziku.

Najčitanije iz rubrike