Dome slatki dome
RASTU NEUSPOREDIVO BRŽE OD ZIMZELENIH

Jesen je najbolja za sadnju listopadnih stablašica
Objavljeno 30. rujna, 2021.
Nigdje se za jakih vrućina ne možemo ugodnije osjećati nego u hladovini drveta

Listopadne stablašice rastu neusporedivo brže od zimzelenih, te od njih možemo brzo - već za koju godinu - formirati pravi raj za sjedenje i uživanje u hladovini. Zimzelene stablašice rastu mnogo sporije, ali one mogu biti poseban prostor za hladovinu.



Hladovina je uz vodu tijekom ljetnih žega naš osnovni faktor osvježenja. Nigdje se za jakih vrućina ne možemo ugodnije osjećati nego u hladovini ispod nekog drveta, osobito ako se radi o listopadnim stablima čiji listovi na najmanji dašak vjetra lepršaju i stvaraju poseban osjećaj osvježenja.

Listopadne stablašice imaju višestruke prednosti, ali i nedostatke. Naime, većina njih brzo raste, mogu se formirati i oblikovati prema želji. Međutim, jedna od velikih prednosti im je i ta da obično imaju velike listove, te ih i najmanji dah vjetra zanjiše i time stvara efekt lepezastog vibriranja zraka. Kod zimzelenih vrsta to nije prednost i odnos je sasvim drukčiji. Uz to, stabla koja gube listove tijekom zime omogućavaju nam da kuća bude osvijetljena i tada koristimo svaki trenutak sunca. Time postižemo bolju prozračnost i manje vlage u kući.

Nedostatak listopadnih stablašica u odnosu prema zimzelenima je taj što stvaraju mnogo više smeća pri cvatnji, odnosno precvjetavanju. One, za razliku od većine zimzelenih stabala, redovito cvatu. Opadanjem ocvalih cvjetova stvara se smeće koje možemo koristiti za kompost. Najesen otpadaju i listovi, pa ponovno moramo nekoliko dana redovito mesti prostor za sjedenje. No, kod nekih listopadnih biljaka pojavljuju se najesen i plodovi koji svojom dekorativnošću mogu resiti i uljepšavati samo stablo tijekom cijele zime, pa tako i vrt i prostor za sjedenje. Kod zimzelenih stabala to je neusporedivo manji problem. Velika je prednost kod listopadnog bilja i ljepota i miris njihovih cvjetova, kojima se možemo stoga dvostruko diviti. Sva stabla možemo oblikovati prema našoj želji. Zimzelena stabla obično traže samo rez na formiranje, a većina listopadnog bilja za sjenu traži na proljeće i drastično prikraćivanje svojih prošle godine izraslih grana. Posebno je važno kako odabiremo biljke za sadnju i kakvu hladovinu želimo postići. Jedno stablo obično nam neće potpuno zadovoljiti potrebe za hladovinom, premda pravilnim uzgojem i formiranjem i to možemo postići. Kod nekih stabala možemo za određeni broj godina formirati stablo tako da je unutar njegove krošnje slobodan i zasjenjen prostor, a okolne grane mogu visjeti čak do poda. Za takve izuzetne efekte u vrtu moramo imati i dovoljno prostora da bi takve forme došle do izražaja. Sadnju za stvaranje sjene i debele hladovine možemo obavljati i u parovima, čime dobijemo kompleksniji sjenoviti prostor. Saditi možemo i u trokut, četverokut, do osmerokuta, te takvom sadnjom i uzgojem postići efekt slobodno rastućeg drveća i potpuno prirodne sjenice. Dakako, pri takvim sadnjama moramo dobro kontrolirati rast kako bi u tom slučaju sjenice bile što prirodnije, odnosno da ne djeluju zagušujuće.

Ljudi obično ne žele čekati dok stabla za sjenu, a pod kojima bi se htjeli odmah hladiti, narastu. Srećom, u našim većim vrtlarijama često možemo kupiti i već velika stabla. Tako, primjerice, možemo kupiti stablo koje će već za dvije do tri godine stvarati zadovoljavajuću hladovinu u kojoj ćemo opušteno uživati.

Za listopadne stablašice najbolje je da se već sada interesiramo. Najbolje je zasaditi ih ujesen, čim im otpadnu listovi. Tako će se tijekom zime korijenov sustav dobro razviti, pa će se na proljeće naša sadnica ili više njih početi brzo razvijati. Svakako, tu ne smijemo zaboraviti redovito zalijevanje tijekom ljeta, poglavito u prvim godinama kad je biljkama voda nužna za brzi i normalan razvoj. S godinama naše će stablašice trebati sve manje vode, ali ipak, za jakih suša, tijekom ljeta trebat će ih možda u dva do tri navrata dobro zaliti. Pri sadnji ne zaboravimo zabiti kolac sa sjeverne strane sadnice i privezati je za njega. Tako ćemo tijekom prvih nekoliko godina nakon sadnje čuvati stablo od jakih vjetrova dok se ono dobro ne ukorijeni i ne učvrsti. Biljka će nam tada rasti uspravno, što joj daje i elegantniji izgled.

Jasminka Knežević
Vrt
hladovina za

vruće dane

Većina listopadnog bilja traži na proljeće i drastično prikraćivanje svojih prošle godine izraslih grana

Rezidba i formiranje
Kod manjih vrtova biljkama će trebati dati malo više pozornosti, poglavito pri rezidbi i formiranju, jer ćemo time postići optimalan izgled u odnosu prema veličini vrta. Ne zaboravimo - hladovina je uz vodu osnovni element osvježenja u našem vrtu. Kombinacija hladnih temperatura i jesenje kiše omogućava drveću da uspostavi korijenje. Jesen olakšava prilagođavanje biljaka na ekstremne vrućine i sušna ljeta.

Zaliti odmah nakon sadnje
Prsten malča debljine oko 5 cm treba staviti oko podnožja stabla. Nemojte gomilati malč tik uz stablo. Drvo je potrebno zaliti odmah nakon sadnje, a zalijevanje će biti potrebno i tijekom jeseni. Količina vode i učestalost zalijevanja razlikuju se za svako drvo, zavisno od veličine, vrste, mikroklime i položaja. Ako je kišovito, možda zalijevanje nije ni potrebno.

Sadnja dok se tlo ne smrzne
Sadnja drveća je sigurna sve dok se tlo ne smrzne. Jesenja sadnja mnog je bolja od proljetne jer jača korijenov sustav, a potrebno je u startu manje održavanja nego kada se drvo posadi na proljeće. Mnogi se boje da mlado drveće ne može izdržati zimu. Drveće zimi miruje, što je ekvivalentno hibernaciji. Ovo stanje “spavanja” usporava rast drveća i potrošnju energije.

Možda ste propustili...

DEKOR PUSTITE MAŠTI NA VOLJU

Iskoristite ljepotu trendovskih uzoraka

JEDNOSTAVNO U JEDNOM POTEZU

Usisavanje i brisanje

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SEZONSKI LOOK

U bojama jeseni

2

JEDNOSTAVNO U JEDNOM POTEZU

Usisavanje i brisanje

3

VRT JESENSKA SADNJA RUŽA

Ruže sadimo u listopadu