Novosti
NACIONALNI ISPITI U PETIM I OSMIM RAZREDIMA

Standardizirani ispiti pokazat će
pravo znanje hrvatskih učenika
Objavljeno 27. rujna, 2021.
Učenici petih razreda polagat će tri ispita, a osmaši pet * Pilot-projekt će se provoditi u 80 škola

U sklopu kurikularne reforme hrvatskog obrazovnog sustava Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja razradio je projektne aktivnosti za razvoj i provedbu nacionalnih ispita i razvoj samovrednovanja u osnovnim školama. Prema riječima v. d. ravnatelja NCVVO-a Vinka Filipovića, "cilj je toga dijela projekta uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja te sustava kvalitete. Predviđeno je da se projekt s tim ciljem provede u 80 osnovnih škola".



"Mala matura"


Nacionalni ispiti već su popularno nazvani "malom maturom" i u javnosti se propituje potreba njezina uvođenja i svrha koja se time želi postići. Vinko Filipović najavio je ukupno osam ispita iz šest nastavnih predmeta. Učenici petih razreda polagat će tri ispita kako bi se provjerili usvojeni ishodi i nastavni sadržaji u prva četiri razreda iz hrvatskoga jezika, matematike te prirode i društva. Na kraju osmog razreda učenici će polagati pet ispita, koji će obuhvatiti ishode i nastavne sadržaje hrvatskoga jezika, matematike, biologije, kemije i fizike. Učenici neće dobiti klasičnu brojčanu ocjenu koja se upisuje u e-dnevnik, nego "povratnu informaciju o rezultatu koji su ostvarili s brojem bodova i pripadajućom razinom postignuća".

Uvođenje nacionalnih ispita još je jednom aktualiziralo pitanje načina vrednovanja učenikovih znanja i postignuća, brojčanog ocjenjivanja, kao i vjerodostojnost ocjena kao mjerila znanja.

Božica Majhen, ravnateljica OŠ Eugena Kumičića Slatina, ističe da u školi prioritet mora biti znanje, a ne ocjena, a razlog uvođenja nacionalnih ispita vidi u potrebi smanjenja pritiska na učitelje na kraju nastavne godine. "Mislim da smo se previše vezali za ocjenu i da ocjena nije mjerilo znanja u našim školama. Pritisak na učitelje čine roditelji, koji nikako da shvate da ne moraju svi učenici imati petice i biti odlikaši jer nemaju svi iste sposobnosti. Učitelji znaju koliko dijete zna, ali roditelji su često toliko uporni i čine takav pritisak da dijete na kraju dobije ocjenu koju nije zaslužilo. Zbog takvih popuštanja imamo potpuno nerealno stanje i mislim da ćemo standardiziranim ispitima dobiti povratnu informaciju gdje smo mi kao škola, i gdje su naša djeca u odnosu prema ostaloj djeci, a učitelj iz povratne informacije doznaje do koje je razine njegov učenik svladao ishode i kako raditi dalje. To je povratna informacija i roditeljima, ali i vrednovanje učitelja. Mislim da će se standardiziranim ispitima unaprijediti rad škola. U početku će biti nesnalaženja, ali dugoročno to je dobra zamisao. Učitelji vjerojatno neće biti oduševljeni, jer time se ipak na neki način kontrolira njihov rad. Državna matura odlična je upravo zato što svi dobiju iste testove", kaže Majhen.

Jasnija slika


Vesna Košutić, učiteljica razredne nastave u OŠ Eugena Kumičića, također smatra da su nacionalni ispiti korisni jer učitelj svake godine doživljava velik pritisak roditelja da daje petice. "Roditeljima će se približiti spoznaja o znanju njihove djece i onim očekivanjima koja oni imaju. Dobro je što će učenici dobiti povratnu informaciju o rezultatima koje su ostvarili u obliku broja bodova i s pripadajućim opisom razine postignuća koje su ostvarili. Oni i sada imaju povratnu informaciju, ali je ne prihvaćaju realno. Roditeljima su poznati ishodi koje bismo trebali ostvariti, ali svi imaju visoko mišljenje o svojoj djeci i žele samo petice i odličan uspjeh. Informaciju o pripremanju nacionalnih ispita učenici su prihvatili prilično ravnodušno, a roditelji pokazuju određenu zabrinutost. Za njih su ti ispiti veći stres nego za učenike. Smatram da učenike nije potrebno posebno pripremati, drilati, nego treba nastaviti raditi kao i inače. I mnogi od nas smatraju se dobrim učiteljima, ali nacionalni ispiti pokazat će koliko smo doista dobri. Nacionalne ispite za učenike četvrtih razreda ja bih organizirala u svibnju, pri kraju nastavne godine, a ne početkom petog razreda, u listopadu. U dvomjesečnom periodu odmora i opuštanja tijekom ljeta djeca ipak mnoge stvari zaborave", ističe Košutić.      

Ksenija Vujanović Juras, ravnateljica OŠ Josipa Kozarca Slatina, uvjerena je da će vanjsko vrednovanje pridonijeti jasnijoj slici o nastavnom procesu, radu učenika, ostvarivanju ishoda učenja kod učenika, kao i radu učitelja. "Ali smatram da je potrebna jako dobra priprema, što znači da bi određena istraživanja trebala pokazati vrijednost nacionalnih ispita. Trebalo bi više godina pokusne primjene da bi se vidjela vrijednost tih rezultata. Naime, može se dogoditi da to doista dovede do još jačeg stresa, jer već treću školsku godinu doista smo pod velikim stresom, kako ravnatelji i učitelji tako i svi radnici u školama, a djeca i roditelji da ne govorim. Inače, osobno, smatram da je vanjsko vrednovanje neizbježno jer je potrebno znati kakve su rezultate ostvarili učenici škole. Ali ono bi trebalo služiti upravo tome da dobijemo podatke koji bi onda bili osnova za unaprjeđivanje nastavnog procesa, a nikako za ocjenjivanje učenika", smatra Vujanović.


Petar Žarković
cilj
DOBITI POVRATNU INFORMACIJU O ZNANJU

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs je uoči nove nastavne godine potvrdio da cjelovita kurikularna reforma u hrvatskim školama nije stala, samo je zbog aktualnih problema s pandemijom i potresima ponešto usporena, a uvođenje nacionalnih ispita priprema se kao što je najavljeno krajem prošle školske godine. Nedavno je izjavio kako "kurikule možete mijenjati na ovakav ili onakav način, ali ako satnica poučavanja ostane ista, onda se neće postići željeni bitno bolji rezultati te da kvantum znanja koje učenici trebaju dobiti po pojedinim obrazovnim ciklusima bude kakav želite". Objasnio je da treba, kako bi se to postiglo, analizirati sustav i vidjeti što je u njemu dobro, a što loše, te loše mijenjati, a dobro i unaprijediti. Zato ćemo, najavio je Fuchs, u ovoj školskoj godini krenuti u nacionalne ispite kako bismo vidjeti kakvo je stanje, ustvrdivši kako je šteta da nacionalni ispiti nisu bili davno prije uvedeni. Dodao je da su vjerojatno Grčka i Hrvatska jedine zemlje Europske unije koje nemaju takve nacionalne ispite, koji pak služe onima koji se u državi bave obrazovnim politikama da ih usmjeravaju u pravom smjeru. "Ne može se generalizirati i napraviti neki generalni test jer, konačno, znanje je individualno i nisu svi učenici nešto usvojili, a nešto nisu, ali učitelji to moraju identificirati i ponašati se u skladu s time", izjavio je ministar Radovan Fuchs.

Ivan Drokan

učitelj tehničke kulture

OCJENA JE DIJAGNOZA, TERAPIJA I MOTIVACIJA

Ivan Drokan, učitelj tehničke kulture u OŠ Eugena Kumičića i razrednik 6. razreda, načelno podržava uvođenje nacionalnih ispita, i poslije male mature, jer, kaže, djeci je prirodno znati gdje je njihovo znanje. "Učenici i sada dobivaju ocjene, što je prikaz njihova trenutačnog stanja, i opisne riječi ponekad daju bolju sliku stanja učenika nego brojčana ocjena. Načelno sam za takvo vrednovanje, premda neki kolege učitelji smatraju da je to dodatni stres. Ako je učitelj predan svome radu, ako je profesionalan, ocjena mature i njemu će biti kontrolni pokazatelj, a učenicima će svakako biti povratna informacija o njihovu radu. Imali smo kurikularnu reformu i promjenu pristupa učenju, mislim da treba vidjeti je li to sve vrijedilo, a to bi mala matura mogla pokazati. Zbog napretka tehnologije učitelj je postao više moderator i ‘usmjerivač‘ aktivnosti učenika nego izvor znanja. Ocjena je dijagnoza, ali i terapija i motivacija, pa se uvijek pitamo hoćemo li učenika ocjenom dodatno motivirati ili destimulirati", kaže Ivan Drokan.

Hana Tepeš

prof. hrvatskog jezika

PROBLEM JE HIPERINFLACIJA ODLIKAŠA

Hana Tepeš, prof. hrvatskoga jezika u Osnovnoj školi Josipa Kozarca u Slatini, misli da bi trebao postojati određeni oblik vanjskog vrednovanja i slaže se da je hiperinflacija odlikaša problem. "Učenicima treba konkretna informacija o usvojenim ishodima na temelju standardiziranih testova koji bi se pisali na kraju svakog razreda iz određenih predmeta. Mislim da bi mala matura bila bauk i stres učenicima, a sigurno bi manje stresno bilo provjeravanje znanja na kraju svakog razreda. Mislim također da bi dobro bilo ukinuti sadašnji oblik općeg uspjeha i zaključivanje ocjena, bilo bi dovoljno zbrojiti ocjene i izračunati prosjek na dvije decimale. Naime, sada istu ocjenu ‘dobar‘ dobiju učenici s velikom razlikom u znanju, i učenik s prosjekom 2,5 i onaj s prosjekom 3,4", ističe profesorica Hana Tepeš.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana