Regija
VUKOVARSKO-SRIJEMSKI LOVCI TRUDE SE SAČUVATI STANIŠTA

Napučuju lovišta s divljači i
stimuliraju odstrel predatora
Objavljeno 25. rujna, 2021.
ŽUPANJA



Lovački savez Vukovarsko-srijemske županije ima 65 članica - 60 lovačkih društava, odnosno udruga, i pet pravnih osoba zakupnika državnog lovišta, s ukupno 1908 lovaca, od kojih su lani osposobljena 62 nova.



Na području Vukovarsko-srijemske županije ustanovljena su ukupno 53 zajednička i 20 državnih lovišta. Članice Saveza gospodare s ukupno 157.090 hektara zajedničkih lovišta i s 13 državnih lovišta ukupne površine 34.569 hektara. U svome izvješću za predstojeću Županijsku skupštinu, koja će razmotriti stanje lovstva u VSŽ-u u 2020. godini, predsjednik Saveza Blaženko Bajić upozorava na svakodnevno narušavanje i uništavanje biocenoze, što za posljedicu ima trajno nestajanje pojedinih vrsta divljači s tih prostora i lovišta prouzročeno izravnim i neizravnim utjecajima ljudske aktivnosti.

Lovišta su dana na gospodarenje lovcima i oni se hvataju u koštac sa svime što ugrožava postojanost biocenoze unutar lovišta. U tome imaju pomoć Županije, koja je prepoznala probleme i uključila se u njihovo rješavanje.

Bajić ističe da lovišta zahtijevaju dobrog gospodara, a da bi sačuvali staništa i divljač, Lovački savez VSŽ-a među glavne je zadatke postavio napučivanje lovišta s divljači i stimuliranje odstrela predatora. Lovci ističu da su svjedoci svakodnevnog smanjivanja broja sitne i krupne divljači. Velik dio populacije srne obične odnesu proljetni proljev i tretiranje usjeva otrovima protiv miševa, a tu je i pojava nosnog štrka te sve prisutniji čagalj. Fondovi krupne divljači planiraju se obnoviti sukladno lovnogospodarskim osnovama reduciranim odstrelom. A da bi popravili fondove sitne divljači, lovci, uz reducirani odstrel, lovišta moraju njome i napučivati.

Lovački savez već dugi niz godina kupuje odrasle fazane za svoje lovačke udruge, i njihov broj u dogledno vrijeme treba povećati. Što se tiče zeca običnog, njegovo se brojno stanje iz godine u godinu povećava, ali bi svejedno, smatraju lovci, trebalo unijeti svježu krv.

- Iz dana u dan sve je veći broj lisica na našem području, a u posljednjih nekoliko godina sve je prisutniji i čagalj, čiji se areal proširio na područje cijele županije, i to zato što nema prirodnih neprijatelja i jako ga je teško loviti - napominju. Lisica je sve prisutnija u naseljenim mjestima, staništa nalazi u napuštenim kućama, štagljevima i slično, gdje se i okoti.

Savezu se često javljaju ljudi i prijavljuju nazočnost lisice u selima ili gradovima, a to su uglavnom jedinke sumnjiva ponašanja. Znajući da je lisica najveći prijenosnik vrlo opake bolesti bjesnoće, od koje može oboljeti i čovjek, lovci poručuju da cijela društvena zajednica mora reagirati.

- Čagalj je već veliki problem, a u dogledno vrijeme bojimo se da se njegova prisutnost u našim lovištima ne pretvori u pošast, pa predlažemo da se i gradovi i općine i Županija aktivno uključe u rješavanje problema lisice, a pogotovo čaglja, te da se jednim korektnim iznosom stimulira odstrel tih predatora - poručuju iz Lovačkog saveza VSŽ-a.

Upozoravaju i na svakodnevno uništavanje staništa za divljač jer međa više nema, a i kanali su ogoljeni do zemlje. Divljač iz dana u dan gubi svoja staništa i zakloništa od predatora. Stoga su lovačke udruge prisiljene kupovati zemljišta u svojim lovištima i zasađivati višegodišnje remize gdje će se divljač moći skloniti i gnijezditi, što je dosad dalo dobre rezultate.

Na području najistočnije županije policija je lani evidentirala stradavanje 181 divlje životinje u prometu na cestama. Prema vrstama divljači, to su: srna (82), srndać (30), ptice (16), divlje svinje (11), zec (11), jazavac (7), lisica (13), čagalj (4), jelen (5) i divlja mačka (2).




Marija Lešić Omerović
Na području najistočnije županije policija je lani evidentirala stradavanje 181 divlje životinje u prometu

Možda ste propustili...

DANI OKUSA HRVATSKE TRADICIJE OD 15. DO 28. STUDENOGA

Tradicijska jela ponudit će oko 110 ugostitelja iz 13 županija

"VERONIKIN RUBAC" UOČI PROSLAVE 15. GODIŠNJCE POSTOJANJA

Hodočašće u Šumanovce, Gunju i Drenovce

"ISKORIŠTAVANJE ŠUMA SPAČVANSKOG MEĐURJEČJA 1730.-1914." U STRUČNOJ LITERATURI

Ivica Ćosić Bukvin objavio knjigu o kiriji i kirijašima

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana