Novosti
VESNA ŠENDULA-JENGIĆ RAVNATELJICA PSIHIJATRIJSKE BOLNICE RAB

Stalno razvijamo nove terapijske modele kako bismo pacijentima omogućili bolju kvalitetu života
Objavljeno 25. rujna, 2021.
Nadam se razvoju zajedničke strategije zdravstvenog turizma u svim segmentima

Izv. prof. prim. dr. sc. Vesna Šendula-Jengić, dr. med., spec. psihijatrije, grupni psihoterapeut, subspec. forenzičke psihijatrije, 36 godina aktivno djeluje u Psihijatrijskoj bolnici Rab. Dugi niz godina voditeljica je Odjela za forenzičku psihijatriju, posljednjih 20 godina ravnateljica ustanove te je izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu i Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci.



Već duže od godinu dana izloženi smo pandemiji koja zahtijeva tzv. novonormalno, s drukčijim normama ponašanja. Kakve su posljedice na dinamiku unutar zajednice i obitelji i kako si olakšati situaciju?

- Značajna je društvena perspektiva utjecaja epidemije kao i posljedica COVID-19. Ovo "novonormalno" učinilo je nejasnijima postojeće, ali i postavilo nove granice prihvatljivosti nekih ponašanja te nametnulo dodatna opterećenja na emocionalno zdravlje ljudi. Naš osobni i društveni život satkani su od bezbroj isprepletenih spona koje nas povezuju međusobno i s prirodom oko nas. Nešto što djeluje neznatno i nebitno može u konačnici imati značajne učinke, to je takozvani efekt leptira. Društvene okolnosti i aktivnosti utječu na naše emocije i mentalno zdravlje. Zdravo društvo ima zdrave ili bar zdravije pojedince i obrnuto. Put do zdravlja, kako tjelesnog, tako i duševnog, u malim je koracima, a nerijetko se na isti način odvija i put do bolesti. Zato je važno u životu prakticirati za zdravlje pozitivne aktivnosti, jer koliko god sitne bile, sinergijski djeluju kao prevencija bolesti.

Uvjeti za zdrav razvoj


Postoje li analize, utemeljene na analitici zdravstvenih kretanja i je li ugroženije mentalno zdravlje urbanih ili ruralnih sredina?

- Brojne su studije i prije pandemije proučavale eventualni nepovoljni utjecaj urbanih sredina na mentalno zdravlje. Neka recentna istraživanja upozoravaju na više razine anksioznosti i depresije u gradovima u odnosu prema ruralnim sredinama u vrijeme COVID pandemije, međutim nema ih dovoljno da bismo sa sigurnošću o tome govorili niti se dovoljno zna o uzročno-posljedičnim vezama koje dovode do takvih rezultata. Upornost nekih istraživača i isključivost tvrdnji u dokazivanju neke teze treba preispitati metodološki i znanstveno. Uostalom živimo u vremenu pandemije, o ishodima ćemo znati više nakon završetka pandemije. Ne treba, međutim, biti znanstvenik pa da vidimo da se puno toga oko nas promijenilo i utjecalo na naš život protekle dvije godine.

Mladi su posebno osjetljiva skupina, kako im pružiti podršku u vrijeme pandemije?

- Mladi se nalaze u društveno najintenzivnijoj fazi svog života i samo zamislite sebe sa 16 ili 18 godina, a da vam netko kaže kako ne možete otići na koncert, popiti kavu s prijateljima ili otići u školu odnosno na fakultet. Uza sav pritisak i očekivanja da ostvare uspjeh u školi, da idu na dodatne aktivnosti ili budu vrhunski sportaši, te istovremene mjere održavanja socijalne distance, danas im je posebno teško naći psihičku ravnotežu. Društvo mladima mora omogućiti uvjete za zdrav razvoj i odrastanje, pružiti podršku da razviju samopouzdanje, da ostvare emocionalnu stabilnost te da budu sposobni stvarati i održavati bliske i sigurne odnose. To je u ovim uvjetima poseban izazov. Iako društvene mreže i "online život" donekle ublažavaju teret socijalnog distanciranja, ipak je prijeko potreban osobni kontakt u "stvarnom svijetu".

Kako prepoznati stres i tjeskobu u novonastaloj situaciji i kako se postaviti?

- Stres sam po sebi nije nešto loše, međutim njegova jačina i trajanje imaju ukupno negativan kumulativan učinak na čovjeka. Danas smo neupitno izloženi višoj razini svakodnevnog stresa jer se većina ljudi nalazi u izmijenjenim ulogama tijekom pandemije, a njezin je kraj neizvjestan. Načini suočavanja sa stresom vrlo su individualni. Dugotrajni stres može biti pokretač niza zdravstvenih problema, vrlo različitih po vrsti i intenzitetu. Važno je raditi na prevenciji bolesti jer, što je ona izraženija i dugotrajnija, potrebno je uložiti više vremena i truda za oporavak. U ovom pogledu vrijedi istaknuti antistres programe koje nudimo, u ugodnom okruženju poput terapijskih vrtova ili senzornog kabineta.

Senzorni kabinet


Svjedoci smo porasta sveprisutnog "burnout" sindroma na poslu. Koji su pristupi liječenju?

- U današnjim uvjetima, u kojima dio ljudi primjerice radi od kuće, sve se češće brišu i fizička i vremenska granica između obavljanja posla i vremena s obitelji, što dovodi do većeg stresa. S druge strane, osobe čija priroda posla zahtijeva velik rizik izloženosti infekciji ili pak čitavom nizu djelatnosti koje su se usložile tijekom pandemijskog vremena, gdje zaposlenici zbog apsentizma suradnika rade prekovremeno i u otežanim uvjetima, a pri tome im obveze prema ukućanima i domaćinstvu ostaju neispunjene, izloženi su znatnom stresu i iscrpljenju. "Burnout" sindrom podrazumijeva kroničnu izloženost stresu koja postupno dovodi do akumulacije fizičkog i/ili psihičkog umora, iscrpljenosti, osjećaja otuđenosti, bespomoćnosti, neuspjeha. Popratni simptomi mogu biti iritabilnost, napetost, ali i depresija, apatija, nesanica, problemi s prehranom itd. Pristupi tretmanu mogu biti različiti, ovisno o uzroku, životnoj situaciji, crtama ličnosti osobe i dr. Psihijatrijska bolnica Rab nedavno je otvorila senzorni kabinet s tzv. Snoezelen sobom, odnosno multisenzornim okruženjem koje se može koristiti i u tretmanu "burnouta". U našoj bolnici, kao prevencija profesionalnom izgaranju, njezino korištenje omogućeno je i zaposlenicima. Ovo je posebice bitno za zdravstvene djelatnike koji su u uvjetima COVID pandemije izloženi povišenim razinama stresa, ali i svim ostalim građanima koji rade u takvim uvjetima.

PB Rab nudi i jedinstveni projekt Terapijski vrtovi. Komu su namijenjeni i koja im je važnost?

- Brojna istraživanja tijekom posljednjih tridesetak godina ukazuju na značajan pozitivan utjecaj prirode na tjelesno i mentalno zdravlje. Fizičko okruženje preko svih osjetila utječe na čovjeka, zato je ono važan salutogeni čimbenik. Cilj terapijskih vrtova je koristiti namjenski dizajnirane vanjske prostore za korisnike sa specifičnim potrebama. To može uključiti neurokognitivnu rehabilitaciju, psihoterapiju, socioterapiju i druge. Ti su prostori također poticajni za socijalnu interakciju, opuštanje i imaju niz drugih za čovjeka blagotvornih učinaka. Ovaj je projekt rezultat višegodišnje sjajne suradnje s prof. Danielom Winterbottomom, stručnjakom za projektiranje terapijskih i senzornih vrtova i parkova, profesorom na Fakultetu za krajobraznu arhitekturu Sveučilišta u Seattleu države Washington u SAD-u. U svemu su volonterski sudjelovali i njegovi studenti, ali i naši zaposlenici, na čemu smo im beskrajno zahvalni.

Kakva je vrijednost novog Senzornog kabineta PB Rab za zdravstveni turizam?

- Kontinuirano razvijamo i poboljšavamo terapijske modele s ciljem da, uz personaliziran pristup i liječenje, povećamo raznovrsnost terapijskih pristupa i kvalitetu programa liječenja te svojim korisnicima omogućimo brži oporavak i bolju kvalitetu života. Posljednji dodatak terapijskoj ponudi jest Senzorni kabinet - posebno dizajniran prostor namijenjen multisenzornoj stimulaciji koji pruža sigurno okruženje za relaksaciju i terapiju. Često se koristi u radu s osobama s raznim psihičkim i tjelesnim poteškoćama, osobama s problemima pažnje te osobama koje imaju poteškoće s "burnoutom" ili imaju razvijen "burnout" sindrom. Pojedini elementi multisenzornog okruženja već su testirani u tretmanu pojedinih post COVID poremećaja, a dugoročno planiramo iskoristiti sve prednosti ovakvog okruženja u okviru zdravstvenog turizma.

Imaju li otoci Hrvatske perspektivu u gospodarskom razvoju preko zdravstvenog turizma?

- Naša je zemlja površinom mala, ali bogata različitostima i odlično prometno povezana, što je za turizam znatna prednost. Trenutačno nedovoljno koristimo komplementarnost otoka i zaleđa, koji su na samo nekoliko sati udaljenosti, a nadam se da je samo pitanje vremena kada ćemo razvijati zajedničku strategiju zdravstvenog turizma, i to u svim njegovim segmentima, jer razvoj zdravstvenog turizma na način da se razvije samo jedan segment zdravstvene zaštite smatram promašajem. Ne manje bitno, sukladno rejtingu stranih stručnjaka, zdravstvena zaštita u Hrvatskoj je visoko pozicionirana, a osnovna zdravstvena sigurnost je temelj za zdravstveni turizam. U konačnici, na nama je da razvijemo usluge vrhunske kvalitete i zadovoljimo potrebe koje očigledno postoje te da osnažimo gospodarski razvoj suradnjom s lokalnim dionicima. Vrijedi spomenuti i prednost u pogledu osjetno nižih cijena zdravstvenih usluga od usporedivih usluga na konkurentskim tržištima.

PB Rab proslavila je 66. godišnjicu rada, jeste li zadovoljni postignutim rezultatima i poslovanjem?

- Najveća smo ustanova sekundarne zdravstvene zaštite kojoj je vlasnik i osnivač Primorsko-goranska županija. Kao otočna zdravstvena ustanova poslujemo u otežanim uvjetima, međutim drago mi je što mogu reći da smo jedna od rijetkih bolnica u Hrvatskoj koja već dugi niz godina posluje pozitivno, nije kreditno opterećena i nema dospjelih dugova prema dobavljačima. Kontinuirano ulažemo u infrastrukturu, razvijamo nove pristupe i usluge te kao nastavna baza za šest fakulteta na tri sveučilišta sudjelujemo u obrazovanju mladog kadra u zdravstvu. Danas naša terapijska ponuda, uz osnovnu djelatnost psihijatrije, uključuje neurologiju, internu medicinu te fizikalnu medicinu i rehabilitaciju uz prateće multidisciplinarne timove stručnjaka. Također su raspoložive usluge logopeda, kliničkih psihologa i nutricionista. U cilju postizanja visokih standarda zdravstvene zaštite stanovnika ovoga otoka, kao i šire regije, osim stacionarne, nudimo i integrativnu i cjelovitu zdravstvenu zaštitu te rehabilitaciju na polikliničkoj razini.



Jasminka Knežević
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

STOŽER: U HRVATSKOJ 1301 NOVOZARAŽENI, 19 UMRLIH

OBŽ: Novopozitivnih 96, jedna osoba preminula

2

PRAVNA I SOCIJALNA ZAŠTITA ČLANSTVA

Josip Đakić i peti je put izabran za čelnika Hvidre

3

ČELNIK VLADE I HDZ-A O IZBORIMA, KREDITIMA I SIROMAŠTVU

Plenković: Sve što ova vlada radi, radi na tome da se u Hrvatskoj živi bolje