Magazin
PRIM. DR. SC. DIJANA MAYER, SPECIJALIST EPIDEMIOLOG

Vjerujem da će razum u onih koji se protive cijepljenju ipak prevladati
Objavljeno 25. rujna, 2021.

Ako se prisjetimo situacije s kraja prošle i početka ove godine, poglavito vezano uz brojeve dnevno novozaraženih te teško oboljelih i hospitaliziranih građana, sva naša očekivanja glede suzbijanja pandemije bila su usmjerena prema što bržem započinjanju cijepljenja, koje je, ne zaboravimo, bilo popraćeno i nizom problema poput onih vezanih uz kašnjenja i količine isporučenoga cjepiva, dvojbi vezanih uz uspješnosti cjepiva različitih proizvođača, skladištenja i distribucije te s tim u vezi i početnih organizacijskih poteškoća - kaže prim. dr. sc. Dijana Mayer, dr. med., specijalist epidemiolog, znanstveni suradnik, voditeljica Odjela za praćenje i unaprjeđenje zdravlja školske djece i mladih, Služba za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.



Kako, međutim, postići značajniju, masovniju procijepljenost stanovništva u Hrvatskoj?

- Kad je sve uspješno otklonjeno i kada su osigurane konstantne dovoljne količine, pa i sam izbor različitih cjepiva, te omogućila masovna dnevna cijepljena, uočen je izraženi pad interesa građana za cijepljenje, što je neizbježno rezultiralo usporavanjem i manjim brojem procijepljenog stanovništva od planiranoga, usprkos svim kampanjama za bolje razumijevanje dobrobiti cijepljenja, koje se konstantno do danas provode preko svih dostupnih medija. "Misli na druge - cijepi se" nije slučajno odabran naziv kampanje, već odražava ono najvažnije što se kontinuirano naglašava građanima, odnosno da svatko od nas, uz osobnu dobrobit cijepljenjem, pridonosi i dobrobiti cijele zajednice, sudjelujući na taj način u stvaranju kolektivnog imuniteta, za koji je potrebna visoka procijepljenost ukupnoga broja stanovništva koja se prema različitim procjenama kreće između 75 i 85 posto. Istine radi, treba reći da Hrvatska nije izdvojen slučaj, nego da i unutar samog EU-a više država nastoji pronaći i uzroke i način za rješenje problema nezainteresiranosti, ili otpora prema cijepljenju znatnog dijela svojega stanovništva, odnosno motivirati svoje građane da se cijepe. To više što smo, suočeni danas i s četvrtim valom zaraze, svjesni da u nadolazećim jesenjim i zimskim mjesecima epidemija može ponovno poprimiti zabrinjavajuće razmjere ne uspostavi li se uskoro zadovoljavajući broj dnevno cijepljenih građana i time bitno poveća broj ukupno procijepljene populacije. U tom smislu nastavlja se s edukativnim kampanjama, ali se uvode i neke nove mjere, poput one o uvođenju obveznih potvrda o cijepljenju, preboljenju ili negativnom testu, prilikom dolaska na radno mjesto, za zaposlene u zdravstvu, od 1. listopada, jer doista nema racionalnoga opravdanja da se ljude koji dolaze po pomoć u zdravstvene ustanove istovremeno izlaže opasnostima zaraze od samih zdravstvenih radnika. Vjerujemo i nadamo se da će razum u dijelu stanovništva koje se još uvijek protivi cijepljenju ipak prevladati, te da neće biti potrebe i za uvođenjem daljnjih mjera poput ove. No ako se to ne ostvari, i uz pretpostavku daljnjega jačanja epidemije, sigurna sam da se neće dvojiti o uvođenju i drugih restriktivnijih mjera u cilju zaštite pučanstva.

BRIGA ZA ZDRAVLJE


Jedan dio stanovništva i dalje zazire od cijepljenja, a to koriste antivakseri i antimaskeri i drugi anti-svega, koji prosvjeduju protiv epidemioloških mjera, uz uobičajene teoretičare urota kojih je pun internet. Kakva je u cijelom tom kontekstu uloga medija?

- Činjenica je da će u svakom društvu jedan dio stanovništva na neki način pokloniti povjerenje ljudima koji su zaduženi za rješavanje nekog problema, dok će jedan dio prema istima izraziti određenu zadršku, pa i otpor iz ovih ili onih razloga. Vjerujem da se u većine ljudi koji dvoje o tome trebaju li se cijepiti doista radi o bojazni od mogućih posljedica cijepljenja, koje možda u nekoj manjoj mjeri i nisu potpuno neutemeljene, poput onih koje su se pojavile vezane uz vrlo rijetke komplikacije zgrušavanja krvi kod određenog cjepiva, no najčešće se ipak radi, usuđujem se reći, o potpuno iracionalnim tezama različitih teorija zavjera, poput one o "čipiranju", ili pak sterilnosti, bez apsolutno ikakvih indicija, a kamoli dokaza ili znanstvene utemeljenosti. Nažalost, u današnjoj eri dostupnosti i razmjene informacija, nerijetko nam je vrlo teško razlučiti što je istina, a što ne, i kome vjerovati, a kome ne, stoga je vrlo vjerojatno da će negativni stavovi prema cijepljenju, makar objektivno bez ikakve znanstveno utemeljene osnove, ipak u određenoga broja ljudi izazvati sumnju prema potrebi cijepljenja kao i sustavu koji ih nastoji uvjeriti u suprotno. Upravo to smatramo našom zadaćom i odgovornošću, odnosno da edukacijom o dobrobiti cijepljenja, iznošenjem znanstveno utemeljenih činjenica te sasvim otvorenim i istinitim izvještavanjem, pridobijemo povjerenje većine stanovništva i uvjerimo je u nužnost cijepljenja; kako radi osobne zaštite svakoga pojedinca, tako i radi dobrobiti zajednice u cjelini. Mislim da bez jasne i široke podrške medija to ne bi bilo moguće, počev od svakodnevnog izvještavanja i iznošenja posljednjih spoznaja i informacija o pandemiji i bolesti u Hrvatskoj i svijetu do pružanja različitih informacija vezanih uz utjecaj pandemije na sva područja života. Naravno da je u demokratskom društvu, pa tako i medijima, sasvim normalno izražavanje i drukčijih mišljenja i stavova, pa makar i onih za koje smatramo da su neutemeljeni i iracionalni, no to nam samo treba predstavljati dodatni motiv u nastojanjima da uvjerimo većinu stanovništva u ispravnost upravo naših stavova. Pritom ne treba zaboraviti da je zadaća HZJZ-a briga za zdravlje cjelokupne populacije i u tom smislu na isti način ćemo se boriti i za zdravlje svakoga pojedinca, bez obzira na to radi li se o antivakseru, antimaskeru ili nekom drugom anti-svega, kako ste to duhovito naveli.

MASKE I POTVRDE


Pretpostavljam da ste se osobno cijepili, no kakvo je Vaše mišljenje o nošenju zaštitnih maski kao obvezi, kao i tzv. COVID potvrdama? I tu ima puno različitih stavova, čak i među znanstvenicima, da o političarima i ne govorimo, što dodatno zbunjuje javnost...

- Da, čim sam došla na red, sukladno utvrđenome rasporedu za cijepljenje, iskoristila sam tu mogućnost, ne samo radi osobne zaštite, jer nisam oboljela, odnosno preboljela COVID-19, već upravo stoga što sam kao zdravstveni radnik sudjelovala u cijepljenju stanovništva, te bi s bilo kojega aspekta doista bilo neprihvatljivo da kao takva budem potencijalna opasnost od zaraze za ljude koji su dolazili cijepiti se. Naravno, ako to bude potrebno, nastavit ću i s docjepljivanjem, već sukladno odlukama koje će se o tome donositi.

Isto tako, kao zdravstveni radnik, profesionalac, ni u jednom trenu nisam dvojila o potrebi nošenja zaštitne maske, ne samo na radnom mjestu nego i u svakodnevnim situacijama prilikom kontakta s ljudima. Ponekad mi se čini da smo možda previše usmjereni na komentiranje potrebe nošenja zaštitnih maski samo radi COVID-19 epidemije, gubeći iz vida da su one odavno prisutne, kao standard, ne samo u zdravstvu nego i u drugim sferama života, na primjer: efikasna zaštita od prašine u građevinarstvu ili od udisanja raznih kemijskih supstanci, ili pak u prehrambenoj industriji i mnogim drugim područjima i usuđujem se ustvrditi da nisam primijetila da javnost negoduje radi obveze nošenja maske na primjer radnika koji sudjeluju u izradi kolača, i obrnuto: zamislite kakve bi reakcije javnosti, pa i "antimaskera" izazvao prizor takvoga radnika bez zaštitne maske ili rukavica i kape. Pa zašto je onda jednom dijelu stanovništva toliko neprihvatljivo nošenje zaštitne maske, kada se u osnovi radi o istim mehanizmima, odnosno sprečavanju širenja zaraze mikrokapljicama, kašljanjem, kihanjem, govorom na maloj distanci od drugih osoba, ili udisanjem virusa iz aerosola koji nastaje disanjem i govorom drugih u našoj blizini. U tom smislu uvjerena sam da se ne može osporiti određenu značajnu djelotvornost zaštitne maske, no krajnosti, bilo da se naglašava apsolutna zaštita ili se pak negira ikakva zaštita, sigurno utječu zbunjujuće na stav javnosti o tome, naročito kada se propitkuju, odnosno osporavaju preporuke, ili obveze nošenja zaštitne maske u situacijama za koje se unaprijed može pretpostaviti da će biti vrlo nevoljko prihvaćene od jednog dijela stanovništva.

Što se tiče COVID potvrde o cijepljenju, ona je zamišljena kao dokument koji će pomoći građanima u slobodnom kretanju ne samo između država koje ju kao takvu prihvaćaju nego isto tako i unutar matične zemlje, odnosno u situacijama kada se zahtijeva određen dokaz o zdravstvenom statusu u odnosu prema COVID-19, što bi trebalo biti znatno jednostavnije i lakše u odnosu prema dokazivanju statusa testiranjem. Mislim da je to dobro osmišljeno rješenje, no isto tako mi je razumljivo da protivnici cijepljenja ne dijele takvo mišljenje.

VRATITI POVJERENJE


Kakva nam je budućnost? Uzimajući sve u obzir, možemo li ipak biti optimistični ili će nam strahovi i dalje biti sastavni dio svakodnevice, napose kad se radi o koronavirusima, pandemiji... Vaš komentar?

- Normalno je da nas sve to najviše zanima, no vrlo je nezahvalno prognozirati do kada pandemija može potrajati, to više što se mnoga predviđanja o tome do sada i nisu pokazala previše točnima, a uz to ni trenutačna situacija s četvrtim valom pandemije, s obzirom na dnevno rastuće brojeve novozaraženih, hospitaliziranih i umrlih bolesnika, ne ostavlja previše prostora za optimizam. No mislim da, ako uspijemo vratiti povjerenje u cjepivo i uvjerimo u nužnost cijepljenja građane koji još uvijek o tome dvoje, te tako dostignemo željene razine procijepljenosti ukupne populacije, i prije svega budemo li se i nadalje pridržavali protuepidemisjkih mjera, mogli bismo očekivati znatnije popuštanje epidemije već sredinom sljedeće godine, no, naravno, uz navedeno na to može utjecati i pojava novih sojeva virusa te brzina kojom će se pronalaziti na njih adekvatni odgovori. (D.J.)
Ni u jednom trenu nisam dvojila o potrebi nošenja zaštitne maske, ne samo na radnom mjestu nego i u svakodnevnim situacijama prilikom kontakta s ljudima...

Ne treba zaboraviti da je zadaća HZJZ-a briga za zdravlje cjelokupne populacije i u tom smislu na isti način ćemo se boriti i za zdravlje svakoga pojedinca, bez obzira na to radi li se o antivakseru, antimaskeru...

Možda ste propustili...

EUROPSKE PERSPEKTIVE: OGNIAN ZLATEV, VODITELJ PREDSTAVNIŠTVA EK-A U HRVATSKOJ

Europska unija snažno štiti svoju pravnu stečevinu i demokratske standarde

MARIN ZOVKO ČLAN UPRAVE PLINACROA

Transportni sustav je spreman za sezonu grijanja

DR. SC. IGOR DEKANIĆ UMIROVLJENI PROFESOR S RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNOG FAKULTETA

Cijena energije iz obnovljivih izvora bit će viša

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana