Magazin
DINO IVAN DOGAN

Pretjerana je ovisnost državnog budžeta o turističkoj sezoni
Objavljeno 11. rujna, 2021.

Prema nedavnom izvješću Državnog zavoda za statistiku, hrvatsko gospodarstvo bilježi rekordni rast za čak 16,1 posto na godišnjoj razini, najviše još od 1996. O tome što je uzrok takvom uzletu, unatoč tome što problemi s pandemijom još traju, kao i o drugim aktualnim temama i ekonomskim predviđanjima, za Magazin govori dr. sc. Dino Ivan Dogan, poslovni savjetnik i viši predavač na Zagrebačkoj Školi Ekonomije i Managementa.



Može li se na temelju sadašnjih pozitivnih pokazatelja zaključiti da je Republika Hrvatska i službeno izišla iz recesije?

- To su načelno odlične vijesti. Hrvatskoj bi trebalo nekoliko godina zaredom takve stope rasta da bi se odlijepila od začelja Europske unije po pitanju ključnih gospodarskih pokazatelja i kako bi se osjetno i održivo poboljšao životni standard građana te time zaustavio egzodus stanovnika. Kada podrobnije pogledamo izvješće, vidimo da najveći doprinos godišnjem rastu BDP-a dolazi od rasta osobne potrošnje koja je bila viša za 18,4 % te izvoza roba i usluga koji je porastao za 40,9 % zbog većeg oporavka turističkih djelatnosti. Drugim riječima, građani sada kupnjom nadoknađuju ono čega su se odrekli u 2020. godini pod prvim dojmovima pandemije. To potvrđuje i porast građanskih kredita s 74.244,6 Mio. HRK iz srpnja 2020. na 76.680,5 Mio. HRK u srpnju ove godine. Tzv. izvoz uglavnom se svodi na znatno bolju turističku sezonu u 2021., u odnosu na prošlu godinu. Međutim, ohrabruju činjenice da je relativno skroman BDP iz proizvodnje i poljoprivrede u drugom kvartalu 2021. čak malo premašio razinu iz 2019. godine.

Stvarni i trajni izlazak iz recesije jedino je moguć snažnim podizanjem stvorene dodatne vrijednosti u Hrvatskoj koje se ne temelji na turizmu. Za to su, između ostaloga, potrebne strukturne reforme i raspolaganje s dovoljno kvalificirane radne snage. Glede oba faktora ni kratkoročno ni srednjoročno ne vidim veliki preokret nabolje zbog latentnog neuspjeha politike koja grčevito provodi negativnu selekciju kadrova.

Optimističke prognoze, uključujući i najave ministra Marića, nagovještavaju da bi BDP mogao porasti čak za sedam posto. To su također odlične vijesti, koji su glavni generatori rasta BDP-a u Hrvatskoj ove godine? Uspjeh turističke sezone vjerojatno je jedan od glavnih faktora.

- Prema podacima Svjetske Banke, hrvatski BDP je u 2019. iznosio 60,75 Mrd. USD, da bi u 2020. pao na 55,97 Mrd. USD. Utoliko su najave ministra Marića o opravku BDP-a na prvi pogled dobre vijesti. Usporedbe radi, BDP malog Luksemburga je 2019. iznosio 71,10 Mrd. USD, da bi unatoč pandemiji u 2020. godini rastao na 73,26 Mrd. USD. Očigledno je politika u Luksemburgu stvorila uvjete da se tamo razvije rezilijentno, tj. na krize otporno gospodarstvo. Suprotno tome, 2021. do sada je još jednom pokazala fatalnu ovisnost hrvatskog državnog budžeta o turizmu. Udjel turizma u cjelokupnom BDP-u je iznad 20 % i niz godina alarmantno ukazuje na nezdravu strukturu hrvatskog gospodarstva. Posljedično, mnogo toga je podređeno turizmu - od plaćanja doprinosa turističkoj zajednici, iako se konkretno uopće ne bavite turizmom, do otvaranja granica za turiste, unatoč niskoj stopi procijepljenosti u cijeloj Europi.

Ministar Marić ipak upozorava na rastrošnost, a na pitanje kakva nas jesen čeka s obzirom na inflaciju, i osobito rast cijena hrane, odgovorio je da najnoviji podaci pozivaju na oprez. Vaš komentar? Koliko je realna opasnost da inflacija počne "divljati"?

- Globalni opskrbni lanci su zbog geopolitičkih previranja i pandemije ozbiljno uzdrmani. S obzirom na veliku ovisnost Hrvatske o uvozu, takvi poremećaji imaju veliki utjecaj na raspoloživost i cijenu sirovina i dobara. Rast zaduženja na državnoj i građanskoj razini također nam ne ide u prilog. Dodamo li tome scenariji poskupljenja novca, apsolutno se mogu složiti s pozivom ministra Marića na oprez.

I sami ipak upozoravate na oprez, jer, kako ističete, rast nije isto što i razvoj. No, s obzirom na sadašnje pozitivne trendove, ako se oni nastave do kraja godine, možemo li za iduću 2022. očekivati nov zamah hrvatskog gospodarstva, još bolju stabilizaciju financija, uz minimalno zaduživanje, kao i porast investicija... Usput rečeno, što s reformamama ako se koronakriza produži, neke će vjerojatno opet izostati, vezano uz ekonomiju, smanjenje PDV-a, porezna rasterećenja...?

- Krizna vremena obično su predestinirana za provođenje drastičnih korektivnih mjera. Hrvatska dosadašnji tijek pandemije nije iskoristila za istinski novi početak u gospodarskom smislu. Fundamentalne reforme pravosuđa, zdravstva, poreznog sustava, da samo nabrojim neke, izostale su. Prema podacima Transparency Internationala ionako se visoko percipirana korupcija u Hrvatskoj u posljednjih pet godina još povećala. Na temelju analiza koje sam proveo može se utvrditi vrlo visoka negativna korelacija između percipirane korupcije i bruto domaćeg proizvoda po stanovniku tijekom posljednjih 20 godina. Dakle što je više korupcije u zemlji, to je životni standard građana niži. Umjesto konkretne i dosljedne borbe protiv korupcije, medijalno se forsiraju gradnja Pelješkog mosta, ulazak Hrvatske u Schengen, uvođenje eura i nabava vojnih zrakoplova. Sve su to dobre stvari, ali ne rješavaju elementarne probleme hrvatskog društva i gospodarstva.

I dalje sam uvjeren da Hrvatska ima odlične potencijale za snažan i održiv gospodarski rast te znatno bolji životni standard ne samo za tzv. elite, nego za sve građane. Ali mi se sve više nameće dojam da takav razvoj situacije ne odgovara svima. (D.J.)
Možda ste propustili...

IZV. PROF. DR. SC. ANITA PEŠA PROČELNICA ODJELA ZA EKONOMIJU SVEUCILISTA U ZADRU

Građani o financijama uče na vlastitim pogreškama

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

RAZGOVOR: ANA RIMAC SMILJANIĆ/SANDRA PEPUR/JOSIP VISKOVIĆ

Posljedice potpisivanja
na brzinu ili jednog klika
mogu biti vrlo skupe

2

REPORTAŽA: KAKO SAM OSVAJAO MONT BLANC

Život je kratak,
trčanje ga čini dužim

3

HRVATSKA NARODNA BANKA

Omogućiti bolju zaštitu potrošača