Magazin
MARIJANA SUMPOR

Uvođenje eura smanjuje financijske rizike
Objavljeno 11. rujna, 2021.

Pandemija nas je zatekla iako su upravo u planiranju razvojnih scenarija i rizika često spomenute kao ekstremne situacije s kojima se čovječanstvo povremeno mora boriti. Živimo sada već godinu i pol u uvjetima pandemije COVID-19, no duboka neizvjesnost s kojom smo se suočili nakon gotovo potpunog zatvaranja svijeta u prvim mjesecima sve je manja. Iako se ovakvo stanje, prema procjenama nekih epidemiologa, može odužiti za još godinu ili dvije - kaže dr. sc. Marijana Sumpor, direktorica konzultantske tvrtke Euro ekspertize j.d.o.o. iz Zagreba, te dodaje:



- Kako se napori u suzbijanju širenja virusa na svjetskoj razini povećavaju, tako se i društvo polagano prilagođava novim uvjetima života i rada. Ukidanjem strogih mjera zaštite od širenja koronavirusa jasno se smanjuje i pritisak na određene gospodarske djelatnosti. Bilo je nejasnoća u odlukama Stožera vezano uz uvođenje i ukidanje zabrana rada nekim djelatnostima, a prouzročene štete trebale bi biti kompenzirane. U uvjetima oporavka gospodarstva opravdano je razmotriti postupno ukidanje mjera onima koji imaju dovoljno snage da krenu djelovati bez dodatne pomoći države. Svima je jasno da se radi o kriznim, a ne trajnim mjerama pomoći. Dolazi ponovno vrijeme da se podsjetimo s kojim problemima se gospodarstvo suočavalo prije proglašenja pandemije. Upravo u takvim vremenima pokazalo se da dugoročne razvojne strategije mogu biti oslonac u pronalaženju i povratku na put prema ostvarenju utvrđenih razvojnih ciljeva.

Državni proračun se odlično puni, kako to objašnjavate, ipak smo još u koronakrizi...?

- Povećanje priljeva u državni proračun rezultat je povećanja potrošnje koju generiraju građani i inozemni gosti koji su ove godine u povećanom broju odlučili posjetiti hrvatsku obalu. Gospodarstvo je živnulo, manje je nametnutih prepreka redovnom poslovanju i kretanju stanovništva. Prošlogodišnji proračun bio je pod dvostrukim udarom u smislu istovremenog snažnog pada prihoda i povećanih potreba u zdravstvu, uz silne štete izazvane razornim potresima u Zagrebu i na Banovini. Prisjetimo se, smanjeni su proračunski prihodi zbog smanjene gospodarske aktivnosti, potrošnja je smanjena zbog zatvaranja niza trgovina i međunarodna razmjena je na određeno vrijeme bila obustavljena. S druge strane, povećane su potrebe zbog isplate pomoći poduzetnicima kako bi se osigurale plaće i smanjio rizik od otpuštanja u uvjetima kada su bile na snazi zabrane rada. Olakotna okolnost bila je ta da smo kao članica Europske unije imali pristup jeftinijim zajmovima, kojima je država uspjela zadovoljiti povećane potrebe u zdravstvu, gospodarstvu i lokalnih jedinica.

S obzirom na zasad pozitivne ekonomske trendove, uključujući i vrlo uspješnu turističku sezonu, može li se zaključiti da je hrvatsko gospodarstvo na putu značajnog oporavka...?

- Rekordna međugodišnja stopa rasta realnog BDP-a u iznosu od 16,1 % u drugom tromjesečju 2021. odlična je vijest, no nije i dovoljan pokazatelj o stanju gospodarstva u Hrvatskoj. Ključne teme koje su mučile hrvatsko gospodarstvo krajem 2019. godine, nakon iznimno neizvjesne i teške 2020. godine, i dalje su aktualne. Tu posebno treba izdvojiti nisku zaposlenost i ograničenu raspoloživost radne snage te standardna pitanja rasta izvoza i ulaganja u produktivne djelatnost. Rezultati turističke sezone zasvijetlili su krajem ljeta 2021. kao svjetionik u mraku, no je li to dovoljan doprinos oporavku hrvatskog gospodarstva i sustizanju drugih država članica EU-a? Ekonomski analitičari ukazuju na dobre i loše trendove, a političari se uglavnom hvale uspjesima onih kojima najmanje upravljaju, a manje ugodne neuspjehe iz vlastite domene prešućuju kao što su: polovično provedena reforma obrazovanja, financijski kolaps zdravstvenog sustava, kroničan nedostatak kvalificirane radne snage, vječno prisutan problem institucionalnih kapaciteta za razvoj, te loši međuljudski odnosi u mnogim organizacijama uz klijentelizam i korupciju.

Koja su još otvorena pitanja, ali i problemi koje treba riješiti da bi održiv razvoj bio dugoročan? BDP je važan, ali što još...?

- Snažan rast BDP-a je i politički važan, jer se na njemu temelji projekcija proračunskih prihoda za sljedeću godinu. Ako ima više prihoda, ima više mogućnosti za povećanje rashoda koji bi trebali biti maksimalno korišteni za oporavak gospodarstva i obnovu nakon potresa. Isto tako, čini se da je porast BDP-a signal da se gospodarstvo oporavlja. Jasno je da smo u geostrateškoj prednosti i da je situacija sa širenjem koronavirusa početkom ljeta bila lošija u drugim turističkim destinacijama. Tako smo zbog spleta okolnosti ostvarili uspjeh koji nam u procesu oporavka puno znači. I dalje ostaje otvoreno pitanje - radi li se o održivom oporavku?

Usporedno s već poznatim gospodarskim i društvenim procesima, političke strukture ne nude jasna rješenja za razvoj gospodarstva. Ako osvijestimo da demografska politika kakvu Republika Hrvatska vodi ne može riješiti problem kroničnog manjka radne snage, ako obrazovna politika ne nudi rješenja za potrebe na tržištu rada sada kada su radnici potrebni, potpuno je nejasno zašto se ne krene razgovarati o sustavnoj politici otvaranja države prema strancima koji bi bili zainteresirani doći u državu u kojoj mnogi rado ljetuju. Je li je vrijeme da počnemo govoriti o imigracijskoj politici u Hrvatskoj? Uz jačanje međunarodne vidljivosti Hrvatske kroz sport, turizam i kulturu, treba dodatno uložiti napore u otvorenost države za ulaganja. U tom kontekstu dobrodošle su i najnovije inicijative kao što je privlačenje digitalnih nomada.

Porast cijena nekih roba i usluga te najave veće inflacije pozivaju na oprez. Vaš komentar?

- Porast cijena je očit i on je prije svega rezultat istovremeno povećane potražnje i smanjene ponude zbog smanjenih kapaciteta proizvodnje uslijed razdoblja zatvaranja koja su utjecala na planiranje procesa proizvodnje. Značajan porast u turizmu je također utjecao na povećanje potrošnje i time i povećanje poreznih prihoda, posebno kroz PDV. Potrošili smo ove godine više novca za iste usluge na godišnjem odmoru nego prijašnjih godina. Posljedice potresa doprinijele su povećanoj potražnji u građevinskom sektoru i poskupljenje građevinskog materijala globalno znatnije je poskupilo gradnju, time i predstojeću obnovu kao i provedbu već pokrenutih projekata.

Iako su velika sredstva osigurana za Republiku Hrvatsku iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, te posebno iz mehanizma za oporavak i otpornost te Fonda solidarnosti za obnovu nakon potresa, inflatorni pritisci predstavljaju značajnu prijetnju za provedbu projekata, posebno onih infrastrukturnih. Ako su cijene građevinskih radova porasle za 30-40 posto u odnosu na prethodne godine kada su planirani projekti, pripremana tehnička dokumentacija i troškovnici, potpuno je jasno da će oni značajno poskupjeti. S druge strane, nepredvidljivo divljanje cijena ne bismo trebali očekivati, pogotovo u uvjetima uvođenja eura, jer taj proces značajno doprinosi smanjenju financijskih rizika u srednjem i dužem roku. (D.J.)
Možda ste propustili...

HRVOJE TRAVNIKAR, DIREKTOR PRO GRUPE ZA KREDITNO POSREDOVANJE

Nije bilo nikakvog koordiniranog plana banaka za zaradu na klijentima

ZDENKO ADROVIĆ PREDSJEDNIK HRVATSKE UDRUGE BANAKA (HUB)

Banke posluju u skladu sa zakonskom regulativom

PRIM. DR. SC. DIJANA MAYER, SPECIJALIST EPIDEMIOLOG

Vjerujem da će razum u onih koji se protive cijepljenju ipak prevladati

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

RAZGOVOR: ANA RIMAC SMILJANIĆ/SANDRA PEPUR/JOSIP VISKOVIĆ

Posljedice potpisivanja
na brzinu ili jednog klika
mogu biti vrlo skupe

2

REPORTAŽA: KAKO SAM OSVAJAO MONT BLANC

Život je kratak,
trčanje ga čini dužim

3

HRVATSKA NARODNA BANKA

Omogućiti bolju zaštitu potrošača