Magazin
SAŠA DREZGIĆ

EU fondovi značajno relaksiraju državni proračun
Objavljeno 11. rujna, 2021.

Što je uzrok velikom rastu hrvatskog BDP-a za čak 16,1 posto na godišnjoj razini, i što to znači za hrvatsku ekonomiju i gospodarstvo, pitali smo izv. prof. dr. sc. Sašu Drezgića s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te voditelja Centra za podršku pametnim i održivim gradovima Sveučilišta u Rijeci?



- Takva su kretanja vezana uz više segmenata. Prije svega, treba reći da smo mi kao mala otvorena ekonomija, izuzetno ovisna o međunarodnoj trgovini i turizmu, jako ciklički osjetljivi. Naime, karakteristično je za nas da negativni ekonomski šokovi kod nas imaju najintenzivnije i najduže djelovanje. Prema intenzitetu nadmašuju nas jedino male baltičke zemlje koje su u tom smislu još otvorenije, ali su iste fleksibilnije te kod njih recesivna razdoblja traju znatno kraće.

Isto tako, kada se uspoređuju ista razdoblja prethodne godine, mi smo bilježili razmjerno veći pad BDP-a u odnosu na druge zemlje, pa je normalno da usporedivi kvartal tekuće godine bilježi znatno veću vrijednost. Drugi razlog je što smo jedna od najmanje razvijenih zemalja EU-a, pa je kod nas taj učinak baze najveći. Naime, svaka promjena BDP-a u relativnom smislu znatno je veća, u negativnom ili pozitivnom smislu, kod nas nego u odnosu na razvijenije zemlje. Zato u recesiji imamo znatno veći pad, a u konjukturi veći rast. Mi ovisimo o domaćoj potražnji, ali isto tako i o tuzemnoj, bilo kroz izvoz ili kroz turizam. Stoga, kad EU kihne, mi se prehladimo. Međutim, unatoč tome treba podsjetiti da mi od 2013. godine, nakon ulaska u EU, bilježimo pozitivni saldo platne bilance ili, drugim riječima, proizvodimo više nego trošimo. Na robnoj razmjeni u minusu smo, ali usluge u okviru sektora turizma dovode nas u plus. Zaključno, možemo ipak biti zadovoljni, jer smo u gornjoj polovini zemalja EU-a prema kriteriju rasta BDP-a u drugom kvartalu. Prosjek EU-a je oko 13 %.

S tim u vezi, kako tumačite rekordnu fiskalizaciju i odlično punjenje državnog budžeta? To se doima poput malog financijskog čuda...

- Punjenje budžeta implikacija je prethodno spomenutog rasta osobne potrošnje, domaćeg i inozemnog stanovništva. Isto tako, rekordna fiskalizacija koja se očituje u prihodima uz smanjen broj računa, upućuje na pojavu rasta cijena. Naime, mjerenje inflacije tradicionalno je i vrlo ograničeno, već dugo se nije prilagodilo stvarnim potrebama gospodarskih sustava. Zasniva se na mjerenju cijena dobara opće potrošnje u koju nisu uključena brojna dobra i usluge koje su bitne za utvrđivanje stvarne razine cijena i, u konačnici, našeg raspoloživog dohotka. Primjerice, u tekućoj godini cijene turističkog smještaja i povezanih usluga strahovito su poskupjele, što nije evidentirano u službenoj statistici. Da ne spominjemo sektor građevinarstva, itd. Sve to dovodi do visokih prihoda za državni proračun i predstavlja dijelom takozvani inflacijski porez.

Hrvatska koristi značajna financijska sredstva iz EU fondova, koliko to utječe na proračun uz, dakako, priliv sredstava iz turizma?

- Uz činjenicu da se naše gospodarstvo u zadnjim godinama ipak u određenoj mjeri transformiralo i napravilo značajne iskorake prema tržišnoj ekonomiji, ne treba zaboraviti da su se od 2018. godine strahovito povećali iznosi isplaćenih nepovratnih sredstava EU-a preko kojih su se počele dominatno generirati investicije javnog i privatnog sektora. EU fondovi značajno relaksiraju državni proračun u kontekstu javnih investicija, ali i subvencija prema privatnom sektoru. To pruža mogućnosti za značajno smanjenje deficita i javnog duga, ili alternativno značajno porezno rasterećenje. Nažalost, čini mi se da još uvijek nismo iskoristili ovakvu situaciju za ozbiljniju konsolidaciju javnog sektora u smjeru racionalizacije, ali i poboljšanja učinkovitosti i djelotvornosti. Naravno, turizam je naša nafta te, u fiskalnom smislu, turisti preko plaćenog PDV-a te ostalih poreza i naknada plaćaju naš životni standard, dio javne infrastrukture i dio javnih potreba.

Ministar Marić upozorava na rastrošnost, a mnogi analitičari upozoravaju na rast inflacije. Vaš komentar?

- Ministar Marić svakako mora kočiti prohtjeve. Povećanje BDP-a te posljedično i proporcionalno, fiskalnih prihoda nužno povećava apetite. Ali u dobra vremena treba štedjeti za loša. Mi smo napravili određene iskorake, ali ne dovoljne. Velika je neizvjenost u pogledu nastavka ekonomskog ciklusa, jer je dominantno određen epidemiološkim okolnostima. Osim navedenog, svjetska monetarna ekspanzija te poremećaji u distributivnim lancima koji induciraju sektorske poremećaje dodatno povećavaju kompleksnost te izauivaju smanjenu mogućnost prognostike. Inflacija je već tu, ali čini se da je sektorski distribuirana. Na neki način i rast ulaganja u kriptovalute treba gledati kao kanal novca koji traži povrat kroz alternativna tržišta, jer su tradicionalna zasićena. U tom smislu financijsko tržište korelira za financijskim derivatima koji su inicirali financijski kolaps 2008. godine.

Zaključno - neke prognoze za 2022. godinu, što možemo očekivati, zasad su pokazatelji vrlo dobri, a stalno se govori i o reformama?

- Iduća 2022. još je uvijek neizvjesna, ali čini se ipak da epidemiološka situacija postaje kontrolabilna. U tom smislu očekujem ipak znatno povoljniju situaciju od prethodne godine. Isto tako, ohrabruje činjenica da je politička i institucionalna elita naučila na pogreškama iz prethodne krize te se odobravaju tehnički prihvatljiva rješenja. Nema više ideologija i vjerovanja, primjerice, da će monetarna ekspanzija dovesti do kolapsa putem inflacije. To ne znači da ne treba kontrolirati inflaciju i imati monetarna ograničenja. To znači da fiskalna i monetarna politika imaju moćne anticikličke alate i da ih treba koristiti. Ekonomska struka ipak je došla do izražaja, i to budi optimizam da ćemo moći savladati inflaciju i druge poremećaje, ako do toga dođe. Nažalost, značajnije reforme u našem javnom sektoru tradicionalno izostaju, što nam značajno reducira razvojni potencijal. Država treba biti manja, ali djelotvornija. Ako ne iskoristimo pomoć EU-a na pravi način, zauvijek ćemo ostati na društvenom i gospodarskom začelju. (D.J.)
Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: DRUŠTVENE ANOMALIJE

Dezinformiranje koči brži izlazak iz koronakrize

ZDENKO ADROVIĆ PREDSJEDNIK HRVATSKE UDRUGE BANAKA (HUB)

Banke posluju u skladu sa zakonskom regulativom

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

RAZGOVOR: ANA RIMAC SMILJANIĆ/SANDRA PEPUR/JOSIP VISKOVIĆ

Posljedice potpisivanja
na brzinu ili jednog klika
mogu biti vrlo skupe

2

REPORTAŽA: KAKO SAM OSVAJAO MONT BLANC

Život je kratak,
trčanje ga čini dužim

3

HRVATSKA NARODNA BANKA

Omogućiti bolju zaštitu potrošača