Magazin
PROF. DR. SC. PRIM. DARKO ROPAC REDOVNI ČLAN AKADEMIJE MEDICINSKIH ZNANOSTI HRVATSKE

Moguće je docjepljivanje svake iduće godine
Objavljeno 4. rujna, 2021.

U jednom svom osvrtu otprije godinu i pol dana prof. dr. sc. prim. Darko Ropac, redovni član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske (Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb, vanjski suradnik), između ostaloga napisao je i da "kad za nekoliko godina budemo imali na raspolaganju efikasno cjepivo protiv koronavirusa te donesemo strategiju zaštite najugroženijih, siguran sam da ćemo se početi ponašati kao i prema drugim cjepivima čiji značaj sustavno zanemarujemo".



U međuvremenu dobili smo cjepiva i počeli se cijepiti, ali pandemija i dalje traje pa imamo već četvrti val zaraze. Koji je zapravo temeljni problem zbog čega svijet nikako da iziđe nakraj s ovom pandemijom?

- Dva su temeljna razloga tome. Prvi je nedovoljna procijepljenost stanovništva, a drugi pojava novih mutiranih sojeva. Da bi se suzbilo širenje virusa u populaciji bilo bi nužno postići visoku razinu procijepljenosti. Koja je to razina, ovisi o zaraznosti svakog novog soja virusa. Računali smo da bi procijepljenost od 70 % mogla biti dostatna da prekine pandemiju. Uz proces prirodnog prokuživanja (stjecanja imunosti nakon zaraze), to bi za većinu sojeva trebalo biti dovoljno. Za invanzivnije sojeve, poput najnovijeg delta-soja, nužna je visoka razina, moguće i 90 %. Nejednaka je procijepljenost stanovništva na kugli zemaljskoj. Neke države uspjele su postići visoku razinu (Izrael i dr.), dok je u većini zemalja razina procijepljenosti još uvijek ispod 50 %. A to nije dovoljno!

Nadalje, stvoreni imunitet na virusne čestice jednog soja ne štiti u jednakoj mjeri protiv izmijenjenih antigena na mutiranom virusu. Stoga cijepljena osoba može biti ponovno zaražena, ali prema dosadašnjim saznanjima ne obolijeva od težeg oblika bolesti niti završava na respiratoru. To je već velika stvar za zdravlje, ali i za nužno rasterećenje zdravstvenog sustava. Moramo shvatiti da je sveobuhvatno cijepljenje, uz opće preventivne mjere, nužno za prekid pandemije.

Zašto mnogi još zaziru od cijepljenja, pa sada imamo, kako je kazao ministar Beroš, i epidemiju necijepljenja? Dojam je da su mnogi i dalje neodgovorni i prema sebi i prema drugima...

- Posljednjih desetak godina razvio se antivakcinalni pokret i kod nas. Posljedica je to uspješnog suzbijanja zaraznih bolesti unatrag 70 godina (nema više smrti od bjesnoće, velikih boginja, dječje paralize, tetanusa, ospica, steriliteta nakon zaušnjaka, i sl.). Ljudi više ne vide svrhu cijepljenja, a vide poneku ozbiljniju komplikaciju, pa se pitaju je li cijepljenje doista potrebno. No, upravo zbog programa obveznog cijepljenja mi više nemamo tih bolesti, pa je zaključak jasan. I dalje se moramo cijepiti, jer niska razina procijepljenosti dovodi do ponovne pojave nekih zaraznih bolesti, čemu smo svjedočili zadnjih godina i u EU-u, i kod nas.

Drugi razlog je globalizacija nepotpunih, netočnih, lažnih i zlonamjernih informacija. Internetska povezanost omogućuje širenje takvih vijesti. A ljudi su skloni povjerovati najrazličitijim teorijama zavjere. Što je ona nevjerojatnija to je za neke primamljivija. Čini mi se da je zakazao sustav informiranja od razine Svjetske zdravstvene organizacije do regionalnih i lokalnih autoriteta. Potpuna, točna i pravovremena informacija trebala je ići istim kanalima kojima idu dezinformacije, preko moćnog internetskog medija, a ne samo preko javnih servisa.

S obzirom da je novih sojeva koronavirusa sve više i da dvije doze cjepiva ne jamče sigurnost, aktualna je postala i treća doza, koju neke zemlje već primjenjuju. Što to zapravo znači...?

- Zaštita protiv zaraznih bolesti (primovakcinacija) i do sada se provodila s tri doze cjepiva. Primjerice, protiv difterije, tetanusa, hripavca, hepatitisa B, Haemophilus influenae tip B, pneumokoka i dječje paralize. A nakon određenog vremena vrši se docjepljivanje kako bi se zadržala visoka razina imunosti. Dakle, to nije nikakva novost, nego uobičajeni način postizanja visoke razine imunološke zaštite. Treću dozu uobičajeno nazivamo booster dozom, jer se njome postiže snažno poticanje imunološkog odgovora s visokom razinom specifičnih protutijela, a to je i svrha docjepljivanja. Kako za sada nemamo iskustva o trajanju specifične zaštite protiv koronavirusa ne možemo sa sigurnošću tvrditi da je treća doza potrebna. Moguće će biti pa ćemo se docjepljivati, bude li potrebno i svake godine. Za sada o tome ne znamo još ništa, jer je prekratko vrijeme od početka cijepljenja.

Uz uvođenje covid-potvrda, treba li uvesti i obvezu cijepljenja za neke kategorije stanovništva, napose one zaposlene u zdravstvenom sustavu, školama...?

- Kao profesor epidemiologije uvjeren sam u dobrobit i nužnost cijepljenja. Kako je znatan dio populacije skeptičan prema tome nužno je uvođenje određenih birokratskih zabrana koje će "natjerati" neke da se ipak cijepe. Premda iz naše Vlade dolaze uvjeravanja kako neće biti obveznog cijepljenja, smatram da bi ipak neke kategorije morale biti obvezno procijepljene. To su zdravstveni radnici (primjer prebacivanja odgovornosti na necijepljene u KBC-u Osijek), prosvjetni radnici, oni u turizmu koji iznajmljuju smještajne kapacitete, vojska, policija, kao i oni koji tijekom rada dolaze u doticaj s većim brojem ljudi. I sve to uz primjenu općih preventivnih mjera. (D.J.)
Možda ste propustili...

PRIM. DR. SC. DIJANA MAYER, SPECIJALIST EPIDEMIOLOG

Vjerujem da će razum u onih koji se protive cijepljenju ipak prevladati

PROF. DR. SC. KRISTIJAN KRKAČ, ZAGREBAČKA ŠKOLA EKONOMIJE I MENADŽMENTA

Korona prosvjedi su statistički zanemarivi

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana