Magazin
DR. SC. VELIMIR SRIĆA SVEUČILIŠNI JE PROFESOR NA EKONOMSKOM FAKULTETU U ZAGREBU

Danas nam trebaju mitovi temeljeni na poduzetničkim uspjesima
Objavljeno 17. srpnja, 2021.

Pitanja koja se odnose na hrvatske mitove, odnosno na hrvatsku društvenu i političku mitologiju, traže odgovore koji nisu nimalo jednostavni, naprotiv, mogu biti vrlo izazovni i kompleksni, uostalom kao i bespuća prošlosti i bespuća sadašnjosti o kojima raspravljamo. Da prokomentira ovotjednu temu Magazina zamolili smo dr. sc. Velimira Sriću, sveučilišnog profesora u trajnom zvanju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.



TRGOVANJE LAŽIMA


Zašto postoje mitovi i koliko su oni važni označitelji društva, njegove prošlosti, sadašnjosti, ali i budućnosti? Drugim riječima, ako mit označava zabludu, pogrešno vjerovanje kojeg se ljudi drže usprkos tomu što svi dokazi ukazuju na suprotno, treba li se prema mitovima postaviti krajnje kritički...? Platon je u svome djelu "Država" pozvao na uklanjanje netočnih, štetnih mitova...

- Kažu da u Tajlandu živi slon koji cijeli dan mirno stoji u skučenom dvorištu. Stražnja desna noga vezana mu je konopcem za mali stup. Moćna se životinja bez imalo napora može osloboditi, ali joj to uopće ne pada na pamet. Vlasnik to objašnjava ovako: Kad je slon bio malen, vezali smo mu nogu za stup. Nije se mogao osloboditi pa se naviknuo. Sad je narastao, ali i dalje vjeruje da ne može, zato i ne pokušava.

Je li priča stvarna ili izmišljena? Ako je stvarna, vrlo je poučna. Vjeruješ li da nešto nisi u stanju učiniti, živjet ćeš u skladu s tim uvjerenjem pa nećeš niti pokušavati. Ako je izmišljena, onda je mit koji će se mnogima svidjeti pa će ga dalje prepričavati želeći da bude istinit.

Mitovi postoje jer su ljudi "pričonosna bića". Priče su nam utisnute u krvi i genetskom kodu. One su nas budile i uspavljivale, podučavale i odgajale, pokretale i umirivale, uzbuđivale ili plašile, veselile ili rastuživale, mirile ili svađale, zbližavale ili udaljavale. Volimo ih pričati i slušati, izmišljati i mijenjati, ismijavati ili glorificirati. Uljepšavaju nam svakodnevicu, daju smisao besmislenome i otklanjaju beznađe. U njima se miješaju mašta i stvarnost, san i java, poznato i nepoznato, ono što želimo, čemu se nadamo i veselimo, od čega strahujemo.

Zato su mitovi vječni, jer nisu ništa drugo nego priče, istinite ili ne, u koje netko ima potrebu vjerovati. Nevolja je jedino kad ti mitovi postanu "zločesti" i potiču ljude na nešto što ne valja. Onda ih zovemo "lažnim vijestima", "manipulacijama", "prodavanjem magle", ili, još gore, "zaluđivanjem masa", "huškanjem" i "poticanjem na nedjela". Takve bi, slažem se s Platonom, trebalo priječiti i uklanjati, no tada bismo uvodili neku vrstu "cenzure", a to je, u demokratskim društvima, postalo nemoguća misija.

Od svih mitova za društvo se politički mitovi čine najpogubnijima. Među ostalima, Frederic Monneyron i Antigone Mouchtouris u svojoj knjizi "Politički mitovi" upozoravaju da je glavna osobina političkih mitova ta što se u njih vjeruje bez traženja argumenata te da se takvi mitovi mogu dovesti u vezu s nacionalizmima... Vaš komentar?

- Čitava ljudska povijest u velikoj je mjeri "mitologizirana" jer su ju u pravilu, po svojem ukusu, pisali "pobjednici". Politika oduvijek razmišlja na marketinški način, što znači da je važno pristalicama prodati onu istinu u koju su spremni povjerovati. Naime, u ljudskoj je prirodi slijediti raznorazne ideje koje uopće ne moraju biti istinite. Ovih dana brojni Amerikanci vjeruju u mit da ptice više ne postoje nego ih je Vlada zamijenila dronovima čiji je zadatak da nas "špijuniraju". Facebook grupa koja iza toga stoji ima gotovo 400.000 osoba! Usprkos svim znanstvenim otkrićima i objektivno mjerljivim činjenicama, brojni ljudi vjeruju u mitove poput onog da SAD nije poslao ljude na Mjesec, već je sve snimljeno u Hollywoodu, ili da je Zemlja zapravo ravna ploča, ili da se u cjepivo protiv COVID-19 ugrađuju čipovi, ili da je Trump zapravo dobio izbore, ili da je bijela rasa nadmoćna, ili…

Spomenuli ste nacionalizme, oni se svi hrane mitovima o "odabranom narodu", "svetim bitkama", "legendarnim vođama", "prorocima" i raznoraznim čudesima. Uostalom, ne želeći uvrijediti ničije osjećaje, valja primijetiti da su sve religije ovog svijeta zapravo sazdane od mitova. U njima ima, ili nema, upravo onoliko istine koliko smo spremni povjerovati, neovisno o objektivnim činjenicama i znanstvenoj istini.

Cilj svih političkih mitova, kao i vjerskih, kao i kulturnih, sportskih ili marketinških, jest "prodati" svoju istinu (koja je često laž) i pokrenuti birače, kupce, vjernike, navijače ili mase da vas slijede poput poslušnog stada. Naime, kao što smo već rekli, nije važno što je istina, nego u što su ljudi spremni vjerovati.

JUGOMITOVI TRAJU


Jedan od duboko ukorijenjenih mitova u nas je mit o ekonomskoj snazi Jugoslavije, o tome kako se tada živjelo bolje, nije se živjelo na dug, Jugoslavije je bila gospodarska sila koja je izvozila i svi su imali posao itd. Zašto se taj mit održava i živi i kako objasniti "potrebu" ljudi za takvom iluzijom propale države i propalog sustava...?

- Trava je, kaže poslovica, uvijek zelenija u tuđem dvorištu. Također, radi se o potrebi pripadanja stadu i slijeđenja masa, uz činjenicu da u svakom društvu postoje manjine koje se opiru vladajućim idejama, vrijednostima i, ako hoćete, mitovima. Zato svaki sustav ima svoje apologete, ali ima i "unutarnje neprijatelje". Bivša država bila je zasnovana na brojnim jednostranim idejama i "istinama" o superiornosti komunizma/socijalizma nad "trulim kapitalizmom", kao što u današnje vrijeme ponekad nekritički prihvaćamo sve što dolazi od "liberalnog kapitalizma i demokracije".

U konkretnom primjeru, mit se djelomično temelji na činjenicama jer, ako me sjećanje i statistika ne varaju, Jugoslavija je početkom 60-ih godina prošlog stoljeća imala razdoblje najviših stopa rasta BDP-a u svijetu i postizala značajne vanjskotrgovinske uspjehe (posebno u brodogradnji i strojogradnji), što je dovelo do kraćeg perioda "blagostanja" u kojemu je prosječna radnička obitelj imala stan (iako u prosjeku mali), automobil (iako u prosjeku skroman), vikendicu, besplatno školstvo i zdravstvo i siguran posao (iako u prosjeku slabo plaćen). Uz to, država je bila međunarodno ugledna kao lider pokreta nesvrstanih i imala svjetskih uspjeha u znanosti (npr. Sumamed), energetici (npr. Končarove tiristorske lokomotive), sportu, kulturi itd. I na tom se primjeru vidi da se mit može sagraditi, a onda srušiti i zamijeniti negativnim mitom. Jer istina je, dugoročno povijesno gledano, obično negdje u sredini.

ŽRTVE MITOLOGIJE


Kad se radi o mitovima, posebno se zanimljivima čine ekonomski mitovi. Ekonomskih mitova nije pošteđena ni Hrvatska...?

- Nakon 30 godina samostalne države smanjuje se važnost nacionalnih mitova, a raste značaj onih vezanih uz kreativnost i stvaralaštvo. Danas nam trebaju mitovi temeljeni na poduzetničkim uspjesima poput Infobipa i njihova campusa u Vodnjanu, Bugatti Rimca i njegova campusa u Svetoj Nedjelji i sličnih inovativnih poduzeća kojih, politici usprkos, imamo sve više. Njihova je zadaća da inspiriraju sve mlade i poduzetne da ostanu ovdje i svojom energijom, znanjem i sposobnošću pretvaraju našu domovinu u ekonomskog diva.

Umjesto toga mi se još uvijek bavimo mitovima o tome čiji je otac krao, ili o tome da će Hrvatsku razviti 200 najbogatijih obitelji, aili o tome da ćemo zauvijek živjeti u balkanskoj krčmi, kao žrtve masonskih urota, zavjera briselske birokracije i mutnih poslova aktera raznoraznih teorija konspiracije.

Da se za kraj malo našalim, jedini mit u Hrvatskoj koji traje od osamostaljenja, a ujedno je duboko istinit, to je onaj da smo žrtve "mitologije" (mita i korupcije). Stanemo li na kraju tom mitu, svima će nam biti bolje! (D.J.)
Mitovi postoje jer su ljudi “pričonosna bića”. Priče su nam utisnute u krvi i genetskom kodu. One su nas budile i uspavljivale, podučavale i odgajale, pokretale i umirivale...

Nakon 30 godina samostalne države smanjuje se važnost nacionalnih mitova, a raste značaj onih vezanih uz kreativnost i stvaralaštvo...

Ovih dana brojni Amerikanci vjeruju u mit da ptice više ne postoje nego ih je Vlada zamijenila dronovima čiji je zadatak da nas “špijuniraju”. Facebook grupa koja iza toga stoji ima gotovo 400.000 osoba...

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TJEDNI OSVRT

Istina o Škorinoj ostavci tek će isplivati

2

RAZGOVOR: KRISTINA ERCEGOVIĆ

Fokusirati se na ono što imamo, a ne što nemamo

3

NOVI OBLICI TURIZMA: OTVARANJE NAKON PANDEMIJE

Imamo potencijale za brz oporavak u postkorona razdoblju