Magazin
AKCIJA EUROPSKE UNIJE: ZAJEDNO ZA SPAS SREDOZEMLJA I CRNOG MORA

Nova strategija za ribarstvo i akvakulturu
Objavljeno 17. srpnja, 2021.
Crveni alarm: Crno more uništavaju izlov, onečišćene rijeke, invazivne vrste i klimatske promjene

Gledano u širem geostrateškom kontekstu, Crno more sve do prije nekoliko godina uglavnom nije bilo posebno interesantno izvan lokalnih zemljovidnih granica i onih koji tamo žive. Sve do 2014. godine, kad se dogodila ruska aneksija Krima! Uglavnom, Putin je jednostavno poništio odluku šefa Komunističke partije Sovjetskog Saveza (KPSS) Nikite Hruščova iz 1954. godine o poklanjanju tog poluotoka Ukrajini. Od tada Krim postaje "nosač zrakoplova" za ruske interese na jugoistočnom krilu NATO-a.



Inače, područje oko Crnog mora - za razliku od Mediterana ili Baltika - nije povijesno-kulturno homogeno. U vrijeme Hladnog rata onuda je prolazila granica između Istoka i Zapada. Danas se doslovce usred otvorenog mora susreću tri sile: Rusija, Turska i Zapad. I opet se ne radi o harmonizaciji, nego o stabilizaciji utjecajnih zona. Drugim riječima, Crno je more danas polazna točka za nove/stare sukobe.

POLAGANO UMIRANJE


Crno more, kao najistočniji dio Sredozemnoga mora, obuhvaća površinu od 453 000 km². Prostire se između Europe i Azije, s Mramornim morem povezuje ga prolaz Bospor, a s Azovskim Kerčka vrata. Osim što je dio geostrateških, a time i političkih, interesa koji generiraju međunarodne napetosti između Rusije, Ukrajine i Europske unije (ali i NATO-a i Rusije, Rusije i SAD-a), to je golemo vodeno područje već desetljećima u "posebnom režimu", izloženo zagađivanju, klimatskim promjenama i ekološkim poremećajima dramatičnih razmjera. Konkretno, život u Crnom moru sve je siromašniji zbog njegove poluzatvorenosti, koja je uzrok slabog protoka kisika i drugih tvari, a situaciju dodatno pogoršavaju pretjerani ribolov, onečišćene rijeke, izgrađene brane, invanzivne vrste i promjena klime, upozoreno je nedavno na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.

Specifičan položaj Crnog mora, koje sa Sredozemnim spaja tjesnac Bospor, uzrok je slabog protoka vode što dovodi do brojnih problema u bioraznolikosti toga područja. "Crno more je blizu takozvane crvene linije, iza koje bi proces propadanja ekosustava mogao postati nepovratan", upozorila je dr. Radoslava Bekova s Instituta za oceanologiju Bugarske akademije znanosti u studiji "Bugarsko ribarstvo i akvakulture u Crnom moru" te dodala kako na bioraznolikost najveći utjecaj ima industrijski ribolov.

Zalihe ribe ubrzano se smanjuju, a izumiranje pojedinih vrsta dosegnulo je kritičnu razinu. Najugroženije su skuša, jesetra i haringa, a izrazito je ugrožen obični dupin, navodi se u studiji koju je u suradnji s bugarskom akademijom objavila Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF). Prema UN-ovima podatcima, od svih svjetskih mora riblji je fond u najgorem stanju na Mediteranu i Crnom moru.

Crno more ugrožavaju i klimatske promjene, zagađenje i sve lošije stanje obale. Prema nedavnim istraživanjima, najvidljiviji zagađivač je plastika, koja čini 85 posto smeća, a promjena klime utječe na više temperature mora. Bugarski eurozastupnik Ivo Hristov, iz redova socijaldemokrata, upozorio je u Europskom parlamentu da su u opasnosti sve vrste osim papaline. Europarlamentarci su na plenarnoj sjednici usvojili njegovo izvješće "o izazovima i mogućnostima za crnomorski ribarstveni sektor", u kojem poziva na poduzimanje hitnih mjera, piše za Hinu Blanka Kufner.

JESETRE SVE MANJE


Crno more graniči sa šest zemalja, ali se njegov slijev prostire na čak 23 države, a najveći utjecaj imaju rijeke Dunav i Dnjepar. Sve su veća područja s izrazito niskom zasićenošću kisikom (poznata kao mrtve zone), gdje život ribljeg fonda nije moguć. Gotovo 90 posto vode toliko je siromašno kisikom da je nastanjiv samo površinski sloj. Prirodnu ravnotežu narušavaju različiti antropogeni faktori, poput industrijske proizvodnje i poljoprivrede, a zbog intenzivne gradnje brana i sustava navodnjavanja proteklih desetljeća smanjen je dotok slatke vode i kisika.

Gradnja brana, osim toga, sprječava migraciju, pa je ribama onemogućeno da dođu do svojih tradicionalnih područja mriješćenja. Stoga Hristov u izvješću poziva na stvaranje koridora. Zbog degradacije staništa, poremećaja migracijskih koridora, prekomjernog iskorištavanja radi kavijara i mesa te zbog onečišćenja jesetra je u Dunavu i Crnom moru na rubu izumiranja, pa je hitno potrebno uspostaviti područja u kojima se može oporaviti, upozorava se u izvješću bugarskog zastupnika.

Koliko je stanje s ribljim fondom teško, svjedoči i zabrana lova jesetre u Bugarskoj i Rumunjskoj koja se trenutno provodi. Inače je u Bugarskoj manje od deset posto biljnih i životinjskih vrsta koje živi u sredozemnom bazenu, a glavni je problem ilegalni, neprijavljeni i neregulirani ribolov, o čemu se pisalo u izvješću Europske komisije još 2015. godine. Tada su znanstvenici primijetili da je 74 posto zaliha ribe u Crnom moru bilo pretjerano izlovljeno, potpuno izlovljeno ili uništeno, a samo 17 posto fonda naknadno se uspjelo oporaviti. "U Bugarskoj se 95 posto ribarske flote sastoji od malih ribarskih brodica. Izuzetno je važno omogućiti tim ribarima da stavljaju svoje proizvode na tržište", kazao je Hristov i dodao da se u Bugarskoj i Rumunjskoj konzumira najmanje ribe i ribljih proizvoda po stanovniku u EU-u. On smatra da bi poticaji za uzgajališta akvakulture mogli smanjiti pritisak na zalihe divlje ribe.

VELIKO CVJETANJE ALGI


Stručnjaci vjeruju da je ključni problem starenje vodenog ekosustava, tzv. eutrofikacija - proces intenzivnog rasta algi, što je uzrok smanjenih količina kisika. U prirodi eutrofikacija traje milenijima, a ljudskim se utjecajem skraćuje na samo nekoliko godina. Uočljiv je paradoks da veća proizvodnja hrane u državama crnomorskog slijeva dovodi do manjeg ribljeg fonda u Crnom moru. Naime, putujući rijekama, poljoprivredna gnojiva završavaju u moru, gdje potiču prekomjeran rast fitoplanktona. U drugoj polovini prošloga stoljeća, biomasa fitoplanktona enormno se povećala, što je dovelo do procesa cvjetanja algi, koje blokiraju Sunčevo svjetlo da prodre u dublje vode, upozoravaju znanstvenici. Kad alge uginu, tonu na dno, a razgrađuje ih bakterija koja zahtijeva veliku količinu kisika. Na taj način poluzatvoreno more vrlo lako može postati barom, upozoravaju znanstvenici. Ozbiljna prijetnja je i prodor invazivnih vrsta zbog intenziviranja međunarodnog pomorskog prometa. Poznat su primjer rebraši, koji u Crnom moru nemaju prirodnih neprijatelja, a intenzivno konzumiraju hranu i jaja ribe, čime su izazvali goleme ekonomske gubitke ribolovnoj industriji.

JEDINSTVENI MORSKI PUŽ


No ponekad je stvari moguće okrenuti u vlastitu korist - primjer je azijski morski puž Rapana venosa. Ta vrsta nema prirodnih neprijatelja u Crnom moru te se brzo razmnožila u sloju bogatom kisikom i čini ozbiljnu prijetnju populaciji drugih organizama. Prvi put je u Crnom moru primijećena 1947., a genetička ispitivanja pokazala su da su jedna jedina ženka i jedan mužjak odgovorni za cjelokupnu populaciju, koja je u međuvremenu eksplodirala. Našla se na vrhu hranidbenog lanca, što je dovelo do znatnog pada populacije nekoliko dotadašnjih komercijalnih vrsta. Međutim, s vremenom je taj puž postao važan izvor prihoda lokalnom stanovništvu. Danas se priprema u domaćim restoranima, ali i masovno izvozi u rodnu istočnu Aziju, gdje se tradicionalno konzumira. Taj prijelaz od početnog bujanja populacije i utjecaja na bioraznolikost do komercijalno važnog resursa moguće je primijeniti i na neke druge invanzivne vrste u Mediteranu, smatraju stručnjaci.

Niski salinitet u gornjim slojevima, u usporedbi sa salinitetom oceana, još je jedna važna karakteristika Crnog mora. Prema procjenama Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO), niži salinitet znači manju biološku raznolikost, ali se zbog većeg unosa slatke vode fitoplankton bolje razvija u Crnom nego u Sredozemnom moru. Gustoća zooplanktona također je relativno visoka. Zbog toga postoje dobri izgledi za razvoj određenih sektora, kao što je akvakultura vrsta koje mogu živjeti i napredovati u bočatim vodama, navodi se u izvješću.

KORACI PREMA OPORAVKU



Zemlje Sredozemlja i Crnog mora trebaju se ujediniti kako bi izgradile novu strategiju za ribarstvo i akvakulturu, slažu se znanstvenici i visoki dužnosnici EU-a. Kako bi se riješila teška situacija, promiče se multilateralna suradnja u upravljanju ribarstvom, koje je poboljšano donošenjem izjave iz Malte i izjave iz Sofije. "Potpisivanjem MedFish4Ever i Sofijske deklaracije napisali smo povijest. Dali smo obećanje stotinama tisuća ljudi u regiji Sredozemnog i Crnog mora koji ovise o zdravim morima i održivom ribarstvu", izjavio je Virginijus Sinkevičius, povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo, nakon potpisivanja deklaracije u Sofiji. Deklaraciju MedFish4Ever 2017. na Malti potpisalo je uz posredovanje EU-a 15 sredozemnih zemalja, a ona čini "desetogodišnje obećanje o radu na spašavanju ribljih stokova u Sredozemlju te zaštiti ekološkog i ekonomskog bogatstva te regije", kako navodi KomIsija. Sofijsku deklaraciju, koja postavlja konkretne ciljeve i akcije za pomoć u razvoju sveobuhvatnog regionalnog upravljanja, potpisali su 2018. ministri i visoki predstavnici crnomorskih obalnih zemalja.

Za oporavak je važna i Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030., kojoj je cilj omogućiti da se europska bioraznolikost do 2030. počne oporavljati. Kako bi se to postiglo, u dokumentu su predviđene konkretne mjere i obveze za bolju integraciju okolišnih aspekata u sektorske politike, navodi na kraju Blanka Kufner.

 

PIše: Blanka Kufner

Znanstvenici su upozorili da je 74 posto zaliha ribe u Crnom moru bilo pretjerano izlovljeno, potpuno izlovljeno ili uništeno, a samo 17 posto fonda naknadno se uspjelo oporaviti...

Specifičan položaj Crnog mora, koje sa Sredozemnim spaja tjesnac Bospor, uzrok je slabog protoka vode što dovodi do brojnih problema u bioraznolikosti toga područja...

Crno more obuhvaća površinu od 453 000 km². Prostire se između Europe i Azije, s Mramornim morem povezuje ga prolaz Bospor, a s Azovskim Kerčka vrata.

Hrvatska briga za Sredozemno more
Na nedavnom predstavljanju Europskog klimatskog pakta, nove inicijative Europske komisije, stručnjaci su upozorili da je Sredozemno more i dalje najugroženije područje na svijetu kada je u pitanju plastični otpad, a sve je veći problem i “enormna potrošnja” vode u plastičnim bocama. Prema izvještaju Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF-a, 55 posto svjetskog plastičnog otpada akumulirano je u Sredozemnom moru, a uz loše gospodarenje otpadom i masovni, stihijski turizam bez adekvatne infrastrukture sve je veći problem i velika potrošnja plastične ambalaže, posebno flaširane vode. “Mediteran je najugroženija svjetska regija kada je u pitanju plastični otpad. Mi se doslovno gušimo u plastici. U Hrvatskoj se kupuju goleme količine vode u plastičnim bocama. Nemojte kupovati vodu u plastici, Hrvatska je zemlja bogata izvorima vode”, poručila je Nataša Kalauz iz WWF-a Adria na online predstavljanju Europskog klimatskog pakta u utorak u Zagrebu.

Inicijativu Europski klimatski pakt pokrenula je Europska komisija u 27 država članica EU-a s ciljem osvješćivanja o problemu klimatskih promjena i poticanja na zajedničko djelovanje. Za područje Hrvatske i Slovenije koordinator projekta je WWF Adria. Stručnjaci su na panelu poručili da se samo sinergijom javnog, privatnog i civilnog sektora može osigurati da se promjene zaista dogode te da svaki pojedinac može pridonijeti smanjenju negativnog utjecaja na prirodu. “Iako je na zakonodavcima i velikim kompanijama najveća odgovornost, ne zaboravimo da i mi, građani, možemo uvelike utjecati, kao glasači i kao potrošači”, rekla je Kalauz.

Julije Domac, posebni savjetnik predsjednika za energiju i klimu te ambasador Europskog klimatskog pakta, rekao je da, “ako budućnost ne bude zelena, nećemo ju ni imati”. Dodao je da Hrvatska, kao zemlja na rubu EU-a, može biti primjer u regiji. “Naša je odgovornost da širimo poruku održivosti u naše susjedstvo, jugoistočnu Europu…” rekao je Domac. Napomenuo je i da Hrvatska, kao zemlja koja je bogata obnovljivim resursima, može upravo u tome prepoznati veliku priliku, ne samo u proizvodnji energije za svoje potrebe nego i za izvoz. “Na globalnoj razini možda petina proizvodnje energije dolazi iz obnovljivih izvora (…), a za dvadesetak godina trebali bismo doći do toga da to budu četiri petine. Tu je prilika za Hrvatsku”, navodi Domac.

Kao velike probleme s kojima se u ovom trenutku susreće Hrvatska Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, navela je neodrživost aktualnog modela turizma, odnosno “devastaciju i degradaciju prostora u svrhu turizma, uz korupciju u prostornom planiranju” u okviru masovnog turizma.

Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, podsjetila je kako je 2. lipnja Ministarstvo donijelo novu niskougljičnu strategiju, “koja propisuje na koji način će Hrvatska postupno ići u smjeru tranzicije društva i gospodarstva s nultim emisijama”. Također je najavila da je u izradi popratni akcijski plan. “Čekamo nove europske zakone, koji su najavljeni za sredinu srpnja, dakle za oko dva tjedna imat ćemo nove zakone kroz koje će se ta najnovija europska ambicija smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. za 55 posto (...) vidjeti kroz naše propise i zakone”, najavila je Mazzocco Drvar.

Na panelu su spomenuti i rezultati nedavno provedene studije među mladima u EU-u, koji pokazuju da, iako je njih 78 posto zabrinuto za klimatske promjene, velika većina, 90 posto, ipak nije spremna odreći se raznih udobnosti kako bi smanjila svoj štetni utjecaj na okoliš. Mazzocco Drvar je napomenula da je prijeko potrebna edukacija svih građana o održivom načinu življenja i korištenja energije, “ne samo djece i mladih u školama”. “Pred nama je nekoliko godina u kojima bismo mogli napraviti najveći iskorak u borbi protiv klimatskih promjena. Moramo se stoga prije svega obratiti građanima koji su nositelji kućanstava (…) i koji donose odluke”, rekla je Mazzocco Drvar.

U sklopu panela predstavljena je platforma CountUsIn (https://www.count-us-in.org/en-gb/), na kojoj građani mogu odabrati jedan od načina na koji će smanjiti svoj štetni utjecaj na okoliš ili na drugi način pozitivno utjecati na klimatsku krizu, a platforma omogućuje i prikaz konkretnog rezultata svakog pojedinog odabira. Online panel prvi je događaj u okviru projekta Europski klimatski pakt, a iz WWF-a najavljuju da će se uskoro održati novi paneli, tribine i drugi oblici edukacije i interakcije s građanima s ciljem osvješćivanja o problemu klimatskih promjena i podrške građanima u njihovim nastojanjima da sami pridonesu pozitivnim promjenama. (H/DJ)

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TJEDNI OSVRT

Istina o Škorinoj ostavci tek će isplivati

2

RAZGOVOR: KRISTINA ERCEGOVIĆ

Fokusirati se na ono što imamo, a ne što nemamo

3

NOVI OBLICI TURIZMA: OTVARANJE NAKON PANDEMIJE

Imamo potencijale za brz oporavak u postkorona razdoblju