Magazin
TAJVAN: MALI OTOK U SJENI VELIKE KINE

Pacifička zona nervoze
Objavljeno 8. svibnja, 2021.
Oaza demokracije pod kišobranom SAD-a: Vječni strah od zauzimanja Tajvana od strane Pekinga

Provociranje, otvorene prijetnje, zveckanje oružjem, hibridna djelovanja i ostale predratne tehnike iznova naprežu ionako napregnute odnose Narodne Republike Kine i Republike Kine (Tajvan). Ukupno uzevši, Tajvan ne želi s NR Kinom, a ona opet ako želi biti velesila, mora pod svoj utjecaj što prije pridobiti vlastito dvorište, u kojemu posebno mjesto zauzima odmetnuti Tajvan.

(NE)PRIZNATA DRŽAVA
Međutim, NR Kina ne može, ni u perspektivi, integrirati Tajvan mirnim putem, te će prije ili poslije doći do rata. U Tajvanu se na to pripremaju gomilanjem uvoznog i proizvodnjom vlastitog naoružanja. Stoga Narodnooslobodilačka vojska Kine sve češće prikriveno ili potpuno otvoreno provocira Tajvan i njegove zaštitnike. Tako su u ožujku, tko zna koji put, izvršili upad zrakoplovima u tajvansku Zonu za identifikaciju protuzračne obrane (ADIZ). Upalo je tada najmanje dvadeset zrakoplova, a prisutni su bili bombarderi s nuklearnim kapacitetima, lovci te vojni zrakoplovi specijalizirani za borbu protiv podmornica. Nekoliko dana nakon zrakoplovne uslijedila je i sveobuhvatna mornarička vježba koju je predvodio nosač zrakoplova Liaoning i novi razarač Nanchang. Zatim je početkom tjedna skupina brodova predvođena drugim kineskim nosačem zrakoplova Shandong započela niz vježbi u Južnokineskom moru. Uvježbavanje borbenih djelovanja u koje pripadaju manevri brodova, podmornica i upadi zrakoplova, najčešće se događaju oko i iza zamišljene (neslužbene) linije razdvajanja u Tajvanskom tjesnacu, morskom prolazu u Južnom kineskom moru koji razdvaja kontinentalnu Kinu od Tajvana. U tjesnacu su glavna žarišna točka tajvanski priobalni otoci Quemoy (Kinmen), Matsu i Tachen. Tajvan tu ima snažne garnizone, jakosti 58 tisuća vojnika na otočju Quemoy (Kinmen) te 15 tisuća na Matsu i 10 tisuća na Tachen otočju. Kinmen je mali arhipelag od dvanaest otoka površine 150 četvornih kilometara koji leži duž kineske obale u provinciji Fuchien. Otoke Matsu čini devetnaest manjih otoka ukupne površine 12 četvornih kilometara oko tristo kilometara sjevernije od otoka Kinmen. Otoci Tachen (Dachen) su najsjeverniji, leže ispred kineske provincije Zhejiang. Sva tri otoka su naseljena sa 150 tisuća ljudi, a gospodarstvo je uglavnom u funkciji opskrbe vojnih garnizona. Budući da je većina otoka od osam do dvadeset kilometara udaljena od kineskog kopna, razmjena neprijateljstava između kineske i tajvanske vojske bila je (bit će) izvediva uporabom topničke vatre. Tako je na primjer tijekom Druge tajvanske krize (1958.) Narodnooslobodilačka vojska NR Kine na Kinmen ispalila 450 tisuća granata, na što su Tajvanci uzvratili istom mjerom. Kako god da je bilo, zaostali topnički materijal bio je osnovni izvor čelika za lokalnu metalurgiju čiji je najpoznatiji proizvod bio kinmenski nož! A dobar je kinmenski kovač od jedne topničke granate proizvodio približno 60 noževa. Originalni kinmenski nož danas ima kultni status i svaki ga kineski restoran koji drži do sebe mora imati u kuhinji. Replika noža je i popularni turistički suvenir, a original se ponekad koristi u lokalnoj diplomaciji kao izraz dobrih namjera.

Dakle, Tajvan (Formoza - hrv. lijepi otok) u formalnopravnom smislu je nepriznata odnosno djelomično priznata država (priznaje ga 18 država svijeta) punim imenom Republika Kina. U Tajvanu žive 23 milijuna stanovnika, a u glavnom gradu Taipeiju nastanjeno je njih tri milijuna. Na otoku su do dolaska Han Kineza u 17. stoljeću živjeli domoroci. Na temelju ugovora iz Shimonosekia 1895. Kina je Japanu ustupila Tajvan (koji oni kulturno i industrijski unificiraju). Poslije japanskog poraza u Drugom svjetskom ratu, otok biva vraćen Kini. U Pekingu je 1. listopada 1949. proglašena Narodna Republika Kina, a 10. prosinca je vođa poražene nacionalističke stranke Kuomintang Chiang Kai-Shek zrakoplovom pobjegao na otok Tajvan (Formozu), gdje je prebačena i vlada Kuomintanga, kao i nekoliko stotina tisuća vojnika. S nacionalističkom vojskom na otok od šest milijuna stanovnika dolaze još dva milijuna prognanika. Nakon izbijanja Korejskog rata, SAD pruža vojnu i političku pomoć stranci Kuomintang te gradi veliku vojnu bazu kod grada Taichunga na kojoj su bili razmješteni bombarderi B-52, a dopremljeni su i suvremeni projektili Matador opremljeni taktičkim nuklearnim bojnim glavama, koje su sve do 1974. ostale na Tajvanu. Kombinacija zaštite 7. flote Ratne mornarice SAD-a i "bijelog terora" Chiang Kai-Sheku i Kuomintangu omogućila je potpunu konsolidaciju vlasti. Uspostavljanjem odnosa između Washingtona i Pekinga, 1971. godine Tajvan je izgubio mjesto koje je imao kako predstavnik Kine kao stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, koje otada pripada Pekingu. Amerikanci 1979. fizički napuštaju Tajvan, nakon čega naglo opada političko, ali raste gospodarsko značenje Tajvana.

UČVRŠĆIVANJE BEDEMA
Nakon smrti Chiang Kai-Sheka i odlaska Amerikanaca za Kuomintang je započeo svojevrsni indetitetski i politički sunovrat. Polovinom osamdesetih dopuštaju djelovanje oporbenih političkih stranaka i ukidaju izvanredno stanje koje je bilo na snazi od 1949. godine. Na predsjedničkim izborima 2000. pobijedio je kandidat oporbene Demokratske napredne stranke ("Svezelena koalicija") koja se zauzima za proglašenje potpune neovisnosti Tajvana. Tako je u samo osamdesetak godina stranka Kuomitang, negdašnji saveznik, zatim organski neprijatelj NR Kine, ponovno postao prihvatljivi tranzicijski partner Pekingu. Tiha okupacija Tajvana, do pojave koronavirusa, radila se preko novca, odnosno dozvola za pristup tajvanskim elitama u gospodarstvo NR Kine. Međutim i prije virusa blokirali su ih jaka "Svezelena koalicija" te ponovno iskrcavanje američkih vojnih instruktora i plebiscitarna želja stanovništva za zadržavanjem statusa quo. U trenutačnom vakuumu američki vojni instruktori užurbano implementiraju suvremena naoružanja i osnažuju Vojsku Republike Kine kao bitne sastavnice pomorskog, podmorskog i zračnog bedema tvrđave Indo-pacifik.

ORUŽANE SNAGE
Podsjetimo, Vojska Republike Kine brani teritorij Tajvana i osigurava suverenitet na moru i kopnu do dolaska Amerikanaca. Prema posljednjim procjenama obrambena je sposobnost šest dana, a još je devedesetih mogla odbijati napade puna tri mjeseca. Približno 80 posto borbenih snaga nalazi se na samom Tajvanu, a 70 tisuća vojnika razmješteno je na priobalnim otocima poput opisanih Quemoy (Kinmen), Matsu i Tachen. Nekada je vojska brojala 450 tisuća aktivnih pripadnika, ali se od devedesetih ona postupno smanjuje. Danas broji, poput Njemačke, 170 tisuća profesionalaca organiziranih u kombinirane brigade. Podaci su nepotpuni, ali se pretpostavlja da je pod Glavnim stožerom približno 28 pješačkih brigada, tri motorizirane pješačke brigade, tri oklopne pješačke brigade i šest oklopnih brigada. Kadrovi se školuju na Kineskoj vojnoj akademiji (CMA) osnovanoj 1924. Tajvan na naoružanje troši 10 milijardi dolara godišnje (3 % BDP-a). Opći nedostatci tajvanskih obrambenih snaga su nemogućnost prilagodbe zajedničkom ratovanju i predimenzionirani, birokratizirani i samodopadni časnički zbor koji zbunjuje vojsku i svjesno prikriva probleme u sustavu. Dodatni je problem visoki standard opće populacije, zbog čega obrazovani Tajvanci ne žele biti vojnici, pa sustavu nedostaje domoljubljem motiviranog, izdržljivog i tehnički osposobljenog kadra. Uz sve vojni je rok 2016. skraćen na četiri mjeseca. Pobornici militarizacije naglašavaju da bi se mladi Tajvanci trebali ugledati na vršnjake u Južnoj Koreji, Singapuru i Izraelu, gdje vojna služba traje znatno više od godinu dana. Što se tiče rezervnih snaga, njih realno nema više od 700 tisuća i smatra se da bi mobilizacijski odaziv bio spor, a rezervisti su tromi i nespremni za borbu.

Da bi popravila takvo stanje, Vlada Tajvana najavljuje reformu vojne pričuve uvođenjem dvotjedne obuke počevši sa sljedećom godinom. Uglavnom, ukupna prodaja oružja Tajvanu tijekom Trumpove administracije iznosila je 15 milijardi dolara, a za vladavine Baracka Husseina Obame je prodano oružja u vrijednosti od 14 milijardi dolara. Najjača sredstva odvraćanja su im protubrodski projektili i modernizirani višenamjenski razarači. Slabost su im podmornice, ali će to pokušati nadoknaditi izgradnjom nove flote, iako nemaju iskustava u naprednoj brodogradnji. Unatoč svemu Kina će srednjoročno, dok ne potkopa Tajvan iznutra, teško moći izvršiti invaziju na centralni otok. Naime, Kini je problem, iako posjeduje na tisuće raketa kratkog i srednjeg dometa s konvencionalnim i nuklearnim punjenjem, flotu podmornica, brodova, ribarsku paravojsku te nadolazeću nuklearnu podmornicu, treći kineski nosač zrakoplova i nove razarače, što se ne može bez prekršaja pomaknuti iz svojih teritorijalnih voda u Pacifik. Za isti onaj Pacifik u čije su osvajanje u Drugom svjetskom ratu krv prolile stotine tisuća američkih vojnika.

Sve u svemu, zaključak bi zasad bio da NR Kina neće ući u rat ako ostane status quo ili ako se dogovori koncept "jedna država dva sustava". Kina je spremna za rat ako Tajvan proglasi državnost, ako se bitno promijene odnosi snaga u Tajvanskom tjesnacu (instaliranje nuklearnih potencijala) i ako se iscrpe sve mogućnosti za ujedinjene. Šezdeset posto stanovništva otoka smatra se isključivo Tajvancima, a 40 posto njeguje dvojni tajvansko-kineski indetitet, što su također važni identitetski faktori o kojima ovisi budućnost otoka.

Piše: Dario MAJETIĆ
Približno 80 posto borbenih snaga nalazi se na samom Tajvanu, a 70 tisuća vojnika razmješteno je na priobalnim otocima poput opisanih Quemoy (Kinmen), Matsu i Tachen...
Početkom tjedna skupina brodova predvođena kineskim nosačem zrakoplova Shandong započela je niz vježbi u Južnom kineskom moru. Dovoljan povod za nervozu u Washingtonu...
Ribarska paravojska
Kinesku ribarsku paravojsku nazivaju "mali plavi čovječuljci". Ova paravojska zajedno s pravim ribarima ima na raspolaganju 180 tisuća brodova. Dio su treće tajnovite pomorske vojske Kine u kojoj su još regularne snage, Ratna mornarica i Obalna straža. Glavna svrha im je dolazak i polaganje prava na teritorij i pomorska dobra. Naoružani su lakim naoružanjem, brzi su te se lako grupiraju kako bi prepriječili put drugim brodovima ili ih ometali na različite načine. (D.Ma.)
Indo-pacifička strategija
Kineski analitičari vjeruju da su geopolitičke promjene koje je donio uspon Kine glavni razlog zašto Washington ulaže napore u jačanje indo-pacifičkih saveza, a indo-pacifičkom strategijom namjerava se zaštititi od kineskih vanjskih i sigurnosnih prijetnji. Mnogi znanstvenici tvrde da je Trumpova indo-pacifička strategija bila nadogradnja Obaminog “rebalansa”, kojeg sada nastavlja Biden. Xue Li, istraživač na Kineskoj akademiji društvenih znanosti, vjeruje da je nova strategija potrebna zbog strateške kulture i potrebe za ravnotežom snaga u Sjedinjenim Državama. Kao takve, promjene u geopolitičkom okruženju u azijsko-pacifičkoj regiji temeljni su uzroci koji motiviraju stvaranje indo-pacifičke strategije. U pozadini relativnog slabljenja dominantnog položaja SAD-a i sve većeg pomaka geopolitičke i ekonomske gravitacije na Indo-Pacifik, cilj je preoblikovati saveze i partnerstva kako bi se na vrijeme odgovorilo na uspon NR Kine. (D.Ma.)
Uspon gospodarstva
Ulaganja u tehnološki razvoj i obrazovanje te privlačenje stranih investicija, uz jeftinu i stručnu radnu snagu, pogodovali su ekonomskom razvoju Tajvana, pa je i u 21. st. ostao među gospodarski vodećim zemljama u svijetu. Vrijednost BDP-a od 446,1 milijardu USD (2010) uvećana je na 572,6 milijarda USD (2017) te na 589,3 milijarde USD (2018); BDP po stanovniku iznosio je oko 24 840 USD (2018). Stopa nezaposlenost je 3,8% (2017), a udjel siromašnoga stanovništva 1,5% (2012). U sastavu BDP-a (2017) vodeći je uslužni sektor (62,1%), a slijede industrijski (36%) i poljoprivredni sektor (1,9%). U industriji prevladava proizvodnja računala i elektroničkih proizvoda i opreme, naftnih prerađevina, oružja i vojne opreme, kemikalija, tekstila, željeza, čelika, cementa, strojeva, vozila, lijekova, hrane i dr. Glavni su poljoprivredni proizvodi riža, kukuruz, voće, povrće i čaj; razvijen je uzgoj svinja, peradi i goveda te ribolov. Od prirodnih bogatstava manja su ležišta ugljena, prirodnoga plina, vapnenca, azbesta i mramora. Vrijednost izvoza 2017. bila je 349,8 milijarda USD, a uvoza 259 milijarda USD. U izvozu prevladavaju računala, elektronički i metalni proizvodi, kemikalije, strojevi, tekstil, plastični proizvodi, automobilski dijelovi i dr. Uvoze se najviše sirovine, nafta i kemikalije, elektronički proizvodi i oprema, vozila, strojevi, precizni instrumenti, tekstil i dr. Prema udjelu u izvozu (2017) vodeći su partneri Kina (41,2%), SAD (11,8%), Japan (6,9%), Singapur (5,2%) i Južna Koreja (4,8%); uvozi se najviše iz Kine (19,3%), Japana (16,2%), SAD-a (11,7%) i Južne Koreje (6,5%). Veličina je javnoga duga 35,7% BDP-a (2017). (Izvor: Hrvatska enciklopedija/D.Ma.)
Politički sustav
Prema Ustavu od 25. XII. 1947 (izmijenjen amandmanima iz 1992., 1994., 1997., 1999., 2000. i 2005) Tajvan je republika s predsjedničkim sustavom vlasti. Predsjednik republike poglavar je države i vrhovni zapovjednik oružanih snaga; među državljanima Tajvana starijima od 40 godina, na općim i tajnim izborima biraju ga građani za najviše dva mandata u trajanju od po 4 godine. Izvršnu vlast obnaša Izvršni Yuan (Xingzheng Yuan), na čelu kojega je premijer. Imenuje ga predsjednik republike, koji na prijedlog premijera imenuje i ministre. Najvišu zakonodavnu vlast ima jednodomni Zakonodavni Yuan (Lifa Yuan), sa 113 zastupnika izabranih na općim i tajnim izborima (šest zastupnika bira domorodačko stanovništvo). Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi državljani s navršenih 20 godina života. Sudbenu vlast ima Sudbeni Yuan (Sifayuan), s 15 sudaca, koje imenuje predsjednik republike.Dan republike, 10. listopada (1911). (Izvor: Hrvatska enciklopedija/D.Ma.)
Možda ste propustili...

RAZGOVOR: TOMISLAV FAIN, PREDSJEDNIK UDRUGE HRVATSKIH PUTNIČKIH AGENCIJA

Pokazatelji su dobri, ali do oporavka put je još dug

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

POČETAK TURISTIČKE SEZONE

Hrvatska u zelenoj zoni, slijedi invazija turista

2

OZDRAVLJENJE PLANETA: BITKA KOJU NE SMIJEMO IZGUBITI

Klimatske promjene prilika su
za razvoj održive energetike

3

TERORIZAM NA MREŽI: INTERNETSKO BOJNO POLJE

Virusi opasniji od korone