Magazin
PROF. DR. SC. IVANA GRGUREV, PRAVNI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Suvremeno doba nosi nove izazove pred zakonodavca i socijalne partnere
Objavljeno 30. travnja, 2021.

Premda je 1. svibnja kao Praznik rada ustanovljen u SAD-u, dakle u kapitalističkom sustavu, proslave Praznika rada posebno su bile impresivne u socijalističkim zemljama. No kad se socijalistički san rasplinuo, sve se svelo uglavnom na simboliku, a tako je i danas.

O svemu tome za ovotjedni prvosvibanjski Magazin Glasa Slavonije, razgovarali smo s prof. dr. sc. Ivanom Grgurev, redovitom profesoricom na Katedri za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prof. Grgurev stručno se usavršavala u Beču, Heidelbergu i Budimpešti. Objavila je veći broj radova iz područja radnog prava (zabrana diskriminacije, menadžerski ugovori itd.). Članica je europske mreže stručnjaka za radno pravo koji savjetuju Europsku komisiju. Sudjelovala je u radnim skupinama za izradu nacrta Zakona o zabrani diskriminacije i Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Bila je prodekanica za nastavu na Pravnom fakultetu u Zagrebu i predsjednica Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti.

UTJECAJ PANDEMIJE
Što datum 1. svibnja danas uopće znači u kontekstu trećeg desetljeća 21. stoljeća, koronakrize i tzv. novog normalnog?

- Obilježavanje Praznika rada i dalje ima svoju svrhu. Puno je onih na tržištu rada na čije probleme treba upozoravati. Pritom mislim na one koji rade u neformalnoj ekonomiji, ali i na one koji rade u formalnoj ekonomiji, ali su potplaćeni i rade u neadekvatnim uvjetima. Javljaju se i novi oblici rada, koje omogućuje suvremena tehnologija, kao što je rad preko platformi. Ti su radnici nezaštićeni. Na njih se ne odnosi ograničavanje radnog vremena, zaštita na radu ni ostala radnopravna zaštita.

Obilježavanje Praznika rada vezuje se uz sindikalni pokret. Sindikati upozoravaju na probleme koji su posljedica utjecaja pandemije na radne odnose. Izbijanje pandemije dovelo je brojne skupine radnika u nepovoljan položaj. Zdravstveni radnici su u iznimno nepovoljnom položaju kako u pogledu pretjerano dugog radnog vremena tako i u pogledu neodgovarajuće zaštite od zaraze na radu. Istraživanja provedena u inozemstvu upozoravaju kako je pandemija produbila diskriminaciju na tržištu rada jer u sektorima koji su osobito izloženi zarazi (zdravstveni sektor, sektor socijalne skrbi) dominira ženska radna snaga.

Nadalje, pandemija je dovela do procvata rada na izdvojenom mjestu rada, a većini radnika koji su poslani da rade od kuće, poslodavci ne isplaćuju naknadu troškova vezanih uz obavljanje poslova od kuće. Većina radnika kod kuće nema odgovarajuće uvjete za rad, a nema ni odgovarajućeg načina ograničenja trajanja radnog vremena. Kad djeca imaju online nastavu, radnici koji rade od kuće teško pomiruju svoje privatne i profesionalne obveze.

I na to trebaju sindikati glasnije upozoravati. Uloga sindikata važna je i prilikom predlaganja mjera za očuvanje radnih mjesta ne samo u doba pandemije već i u svakom gospodarski nepovoljnom razdoblju.

Dakle, suvremeno doba nosi nove izazove pred zakonodavca i socijalne partnere, a ranjivih skupina na tržištu rada uvijek ima. Na njihove probleme treba upozoravati i predlagati rješenja.

Praznik rada usko je povezan sa sindikalnom scenom. No dojam je da su sindikati već niz godina nekako u dubokom snu i da je njihova nemoć sve evidentnija ili se ipak radi o pogrešnom dojmu. Gdje su, u kakvom su položaju, što čine i kako funkcioniraju danas sindikati u svijetu i u RH?

- Što se tiče sindikalnog pokreta u Europi, opće je poznato kako je najveći postotak sindikalne organiziranosti tradicionalno u nordijskim zemljama: Švedskoj, Danskoj i Finskoj, u kojima je oko 70 % radnika udruženo u sindikate. Za Hrvatsku, u odnosu prema ostalim državama članicama EU-a, procjenjuje se kako imamo relativno visok broj sindikalnih članova (35 %), međutim, primarno su koncentrirani u javnom sektoru. U većini država članica EU-a opada broj članova sindikata, u prosjeku ih je 23 %.

Pogrešan je dojam da su sindikati nemoćni. Uključuje ih se u radne skupine koje sastavljaju nacrte propisa usmjerenih zaštiti radnika, ali i pri oblikovanju mjera – odgovora na koronakrizu. U istraživanju o radnim odnosima u vrijeme pandemije, koje smo nedavno proveli Potočnjak i ja, predstavnici udruga sindikata i poslodavaca koje su reprezentativne za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini, iskazali su zadovoljstvo načinom njihova uključivanja u postupak oblikovanja mjera Vlade RH koje služe kao odgovor na nepovoljan utjecaj pandemije na radne odnose.

Uloga sindikata ne iscrpljuje se više, kao što je to nekad bilo, u ograničavanju radnog vremena i osiguravanju minimuma radnopravne zaštite, već im je uloga u postizanju višeg standarda zaštite. Bilo bi dobro da ih se čuje i izvan nastojanja za podizanje razine materijalnih prava radnika (viših plaća i dodataka na plaću). Dakle, da su glasniji pri zaštiti dostojanstva radnica od spolnog uznemiravanja i da upozoravaju na potrebu zaštite radnika koji rade preko digitalnih platformi. Ima još puno prostora za njihov angažman s obzirom na broj ranjivih skupina na tržištu rada kojima mogu pomoći.

NOVI OBLICI ZAŠTITE
Kad se sve uzme u obzir, je li Praznik rada danas izgubio svoj smisao? Drugim riječima, tko će u digitalnoj i globalno umreženoj "radnoj budućnosti" i hoće li uopće i kako slaviti Praznik rada? Ujedno i pitanje - kakva je budućnost sindikata s obzirom na suvremena tržišta rada? I, naravno, pitanje i kakva je budućnost rada u postkorona godinama koje slijede?

- I danas i ubuduće bit će potrebe za promicanjem prava radnika preko sindikalnog udruživanja jer je malo onih sa subspecijaliziranim znanjima kojih manjka na tržištu rada i koji stoga mogu sami izboriti povoljne uvjete rada.

Sindikatima zakonodavac daje i davat će ubuduće značajnu ulogu. Naime, tamo gdje nema radničkih vijeća, njihove funkcije preuzimaju sindikalni povjerenici. Dakle, oni u tom slučaju provode radničku participaciju. To znači da odluke koje su važne za položaj radnika, poslodavac ne smije donijeti bilo bez savjetovanja sa sindikalnim povjerenicima bilo bez njihove suglasnosti.

Društveni razvoj, promjene u organizacija rada, uvelike uvjetovane i novim tehnologijama, otvorile su nova pitanja i prostore za zaštitu. U tom kontekstu bitno je djelovanje socijalnih partnera, osobito sindikata. Drugo je pitanje jesmo li zadovoljni načinom na koji oni pristupaju rješavanju problema na tržištu rada. U nas je sindikalna scena razjedinjena, velik je broj "malih" sindikata. Heterogenost je obilježje hrvatske sindikalne scene. Homogena sindikalna scena u Hrvatskoj te otvaranje više prostora socijalnim partnerima da kolektivnim ugovorima prilagode uvjete rada gospodarskoj situaciji samo su neki od odgovora na pitanje uloge i snage sindikata u suvremeno doba.

Što se tiče budućnosti rada u doba koje slijedi nakon pandemije, to razdoblje treba najprije dočekati. Nedvojbeno, velik broj poslodavaca neće opstati bez pomoći subvencija države. I prije je bilo velikih gospodarskih kriza, koje smo s više ili manje uspjeha prebrodili, pa treba s optimizmom gledati i na postpandemijsko razdoblje. (D.J.)
Sindikatima zakonodavac daje i davat će ubuduće značajnu ulogu. Naime, tamo gdje nema radničkih vijeća, njihove funkcije preuzimaju sindikalni povjerenici...
Za RH, u odnosu prema ostalim članicama EU-a, procjenjuje se kako imamo relativno visok broj sindikalnih članova (35 %), međutim, primarno su koncentrirani u javnom sektoru...
Obilježavanje Praznika rada vezuje se uz sindikalni pokret. Sindikati upozoravaju na probleme koji su posljedica utjecaja pandemije na radne odnose...
Možda ste propustili...

UNIVERZALNO ISKUSTVO DRUŠTVA U KRIZNOJ SITUACIJI

Tjeskoba je opasna rana

DR. SC. TENA ČAČIĆ DOKTORICA KOMUNIKOLOGIJE

Budilica nam zvoni sve jače i jače

RAZGOVOR: KATE ELIZABETH RUSSELL

Sjeme priče bačeno je kad sam pročitala Lolitu

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DR. SC. ŽELJKO PAVIĆ, FILOZOFSKI FAKULTET U OSIJEKU

Laž se i ne mora često ponavljati, dovoljno ju je dobro upakirati

2

TAJVAN: MALI OTOK U SJENI VELIKE KINE

Pacifička zona nervoze

3

DAVOR GJENERO, POLITIČKI ANALITIČAR S KRKA

Medijsku interpretaciju kaosa u državi stvara predsjednik Milanović