Magazin
PROF. DR. SC. DUBRAVKA MILJKOVIĆ UČITELJSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Željeni ishod odgoja i obrazovanja je znati misliti
Objavljeno 30. travnja, 2021.

Prije nešto više od pet godina za jedan hrvatski portal prof. dr. sc. Dubravka Miljković (Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) duhovito je, između ostalog, navela kako će vječnu bajku o Crvenkapici ispričati generacija Z, ona rođena na prijelomu milenija, negdje između 1995. i 2009.

U međuvremenu se puno toga dogodilo, uključujući i pandemiju korone, pa možda za spomenutu bajku imate i neki dodatak...?


- Da, Crvenkapica je prije tih pet i više godina na računalu pisala baki mail jer ju je vuk stalno presretao u šumi. I u “prikvačmentu” joj je slala voće, kolače, vino i lijekove. Danas bi ju presretala korona (svagdje osim u šumi) pa bi baki na pametni telefon poslala pozivnicu za Zoom - sastanak i linkove preko kojih sebi baka sama može naručiti sve što joj treba.

U jednom istraživanju iz 2015. godine više od tri četvrtine sudionika u dobi od 18 do 24 godine složilo se s tvrdnjom: Kad nisam ničim zaokupljen(a), prva stvar koju ću napraviti jest posegnuti za mobitelom. Isto će to napraviti samo 10 % onih od 65 i više. Danas su za sve te brojke sigurno više. Danas ni oni stariji po kafićima više ne čitaju novine, nego po mobitelu traže izvještaje o broju zaraženih, a mladi “listaju” mobitele čak i ako jesu ili bi trebali biti zaokupljeni nečim; npr. nastavom, učenjem ili druženjem.

Inače, koliko pratim situaciju, generaciju Z krste i mnogim drugim imenima. Kojima najčešće i što nam to sve govori o toj i takvoj društvenoj skupini?

- Prije svega, taj Z je iz termina homo zapiens, koji je skovan prema zap-zap-zap, kako se glasa lasersko oružje u SF filmovima. U ovom je kontekstu to metafora za brzinsko skeniranje informacija iz različitih izvora. I doista, kad gledamo kojom brzinom i spretnošću mladi danas uspijevaju istovremeno pisati zadaću i SMS-ati, slušati glazbu, obnavljati Facebook profil itd., mora nam se činiti kako je to nešto nadnaravno, vještina s kojom mora da su rođeni. Zato se ova generacija naziva i digitalnim urođenicima. Ipak, nisu se oni rodili s tom vještinom, nego su ju počeli jako rano razvijati, a, bome, stalno ju i usavršavaju. No to i dalje ne znači da zbilja razumiju što se tu zbiva i da se svim tim medijima koriste na pravi način. Važno je znati - masovne medije mladi danas nit’ gledaju, nit’ slušaju, niti im vjeruju. Dominantni medij komuniciranja i primarni izvor informiranja im je pametni telefon. (Da se razumijemo, telefon je pametan zato što je bio pametan onaj tko ga je smislio; onaj tko ga rabi i ne mora nužno biti pametan.)

Gladajući širi “psihološki profil”, da se tako izrazim, generacije Z, koje su joj najvažnije značajke? Nije li generacija Z (koja se nadovezuje, recimo tako, na generaciju Y - milenijalci) ipak još premlada i premalo iskusna da bi, za sada, igrala važniju ulogu u društvu općenito, počevši od politike preko ekonomije do kulture, znanosti...?

- U pravilu, pripadnici generacije Z jesu premladi za “glavnije role”, ali to pravilo ima i izuzetaka. Npr. aktivistica za zaštitu okoliša Greta Thunberg (rođ. 2003.) ili Malala Yousafzai (rođ. 1997.), koja je sa 17 godina dobila Nobelovu nagradu za mir. Prethodna generacija, dakle oni koji su svoju punoljetnost dostigli na prijelazu milenija, najobrazovanija je generacija. Još ćemo vidjeti hoće li ju Z-ovci nadmašiti. Za sada se vidi da, u usporedbi s prijašnjim generacijama, manje čitaju, rječnik im je siromašniji, a školski uspjeh slabiji (pa je pritisak na učitelje veći). Kao da, s obzirom na mogućnost brzog pristupa svim informacijama, u njihovim očima, pada važnost i vrijednost formalnog obrazovanja. No, ponavljam, jedno je doći do informacija, a drugo je pametno se njima koristiti. Željeni ishod odgoja i obrazovanja je znati misliti. Zasad smo na željama. A nastava nam je trenutno nalik na seansu prizivanja duhova: Haaaalo, čujete li me? Javite se...

U nekim komentarima generaciju Z smatra se ranjivom, previše vazanom uz tehnologiju, premda ona najviše prihvaća različitosti... Vaš komentar na sve to?

- To bi moglo biti i povezano. Naime, jedan od najvažnijih faktora u prihvaćanju različitosti svakako su kontakti s različitima. Pritom prestaje biti važno tko je koje boje kože i u kojeg boga (ne) vjeruje. S druge strane, “pretjerano umrežavanje” ili, preciznije rečeno, previše vremena koje se troši u online prostoru može prouzročiti i nedostatak kretanja i nedostatak spavanja, što se onda negativno odražava na cjelokupno funkcioniranje (tjelesno, kognitivno, emocionalno i socijalno). Već ima istraživanja koja pokazuju da je depresija kod mladih u porastu (i javlja se u sve mlađoj dobi pa se teško i prepoznaje; tko bi pomislio da dijete s osam ili manje godina može biti depresivno).

U odnosu prema svijetu, kakvo je stanje s potencijalima, znanjem i mogućnostima generacije Z u Hrvatskoj? I da ne zaboravim - govori se i o novoj skupini, generaciji alfa, što od nje očekivati...?

- Odrastanje generacije Z u Hrvatskoj pratile su posljedice Domovinskog rata, izgradnja novih društvenih vrijednosti, osobito zaokret prema individualizmu. (U tom smislu, možda bi umjesto poruke Misli na druge, cijepi se, efikasnija bila Misli na sebe, cijepi se!) Osobito su ugroženi oni u tinejdžerskoj dobi - oni još nemaju jasnu sliku o sebi, traže sebe i svoje mjesto pod suncem, a najčešća, više ili manje direktna, povratna informacija koju u ovo ludo doba dobivaju je Opasni ste za svoje djedove i bake! Generaciju alfa čine oni rođeni između 2010. i 2020. Prva su kompletna generacija rođena u 21. stoljeću pa joj otud valjda i naziv alfa. (Pogodite kako će se zvati oni rođeni ove godine!) (D.J.)

Možda ste propustili...

UNIVERZALNO ISKUSTVO DRUŠTVA U KRIZNOJ SITUACIJI

Tjeskoba je opasna rana

VALDIS DOMBROVSKIS IZVRŠNI POTPREDSJEDNIK EUROPSKE KOMISIJE

Suzbiti nepoštene prakse koje narušavaju tržište

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DR. SC. ŽELJKO PAVIĆ, FILOZOFSKI FAKULTET U OSIJEKU

Laž se i ne mora često ponavljati, dovoljno ju je dobro upakirati

2

TAJVAN: MALI OTOK U SJENI VELIKE KINE

Pacifička zona nervoze

3

DAVOR GJENERO, POLITIČKI ANALITIČAR S KRKA

Medijsku interpretaciju kaosa u državi stvara predsjednik Milanović