Magazin
ROBERT HORN, BIVŠI DIREKTOR FRANCUSKOG INSTITUTA U ZAGREBU

Vratiti dignitet francuskom jeziku
Objavljeno 30. travnja, 2021.

Bio sam direktor Francuskog instituta u Zagrebu od 1998. do 2002. Bilo je to u doba kada je francuski jezik bio od velike važnosti za moje kolege i mene samog. Programi koje smo mjesečno i tromjesečno objavljivali diljem svijeta bili su pisani na francuskom i prevedeni na jezik država u kojima smo radili (osim, naravno, u zemljama francuskog govornog područja poput Maroka, u kojemu sam radio od 1992. do 1998., prije nego što sam bio imenovan u Zagrebu). Tako sam funkcionirao u zemljama u kojima sam djelovao i prije i poslije Hrvatske: u Egiptu, Palestini i Libanonu. Stoga sam bio jako iznenađen kad sam otkrio da se posljednjih godina komunikacija nekih francuskih instituta odvija samo na engleskom jeziku - kaže Robert Horn, bivši direktor Francuskog instituta u Zagrebu.

Francuski jezik praktički više nije tražen na hrvatskom tržištu rada. Niti na tržištu prisutne francuske tvrtke pri zapošljavanju daju prednost hrvatskim frankofonima. Kako to komentirate...?


- U svijetu se francuski sve manje govori, dok se engleski koristi (i razumije) ovladavanjem više ili manje 300 riječi u nekim bivšim državama engleskog govornog područja. I u Bruxellesu svi komuniciraju na engleskom! Situacija je toliko apsurdna da tamo Francuzi čak i sa svojim sunarodnjacima razgovaraju na “globišu” - tom “globaliziranom engleskom”, svedenom na manje od 1500 riječi, koje svi mogu razumjeti. Dakle, iako je francuski i danas peti govorni jezik na svijetu, nemoguće je ne zamijetiti njegovu deprecijaciju u određenim područjima poput znanosti, istraživanja i gospodarstva. Pierre Tapie, 2013. direktor ESSEC-a (francuska Visoka škola za ekonomske i komercijalne znanosti) i Konferencije Grandes Ecoles (zajednice francuskih najprestižnijih visokoškolskih ustanova), ustvrdio je: “Francuska mora skromno priznati da veći dio svijeta ne govori francuski. Ako želi zadržati svoje mjesto u obučavanju svjetskih elita, mora evoluirati po tom pitanju.” Na taj se način jasno pozicionirao usred kontroverze oko Zakona Fioraso - onog koji je visokoškolskim ustanovama omogućio da se studenti u Francuskoj obrazuju i na stranim jezicima. Na kraju se dogodilo to da niti jedan francuski znanstveni časopis ne figurira na ljestvici najboljih znanstvenih časopisa na svijetu, a koju je objavio CNRS - francuska krovna istraživačka organizacija. I to zato što se od njih zahtijeva da objavljuju na engleskom kako bi bili repertorirani i rangirani.

Paradoksalno, unatoč opadanju interesa za francuski jezik u svijetu, on ostaje treći poslovni jezik nakon engleskog i mandarinskog. Svjetski uspjeh Thomasa Pickettyja i Nobelove nagrade Esther Duflo i Jean Tirole primjeri su koji potvrđuju da se čak i na polju ekonomije može valjano razmišljati na francuskom. Štoviše, francuski jezik je organizirana snaga: OIF Međunarodna organizacija frankofona (La Francophonie) strukturirana je oko Samita šefova država koji se nalaze svake dvije godine. Ima 54 države članice i 38 pridruženih članova ili promatrača kako bi zajedno ispunjavali misije iz područja kulture, prava i ekonomskog razvoja te težili u međunarodnim tijelima i važnim pregovorima.

No francuski jezik i francuska kultura i dalje se promoviraju preko francuskih instituta...?

- Francuski jezik djeluje kao organizirana snaga i preko mreže francuskih instituta (poput Institut Français de Zagreb), 850 ustanova za učenje francuskog jezika (Alliance Française) u 157 zemalja, 460 liceja (Lycée) i drugih francuskih obrazovnih ustanova, čemu treba dodati komunikacijske mreže svih vrsta. Dakle Frankofonija je i dalje sila, svijet cijeni francuske demokratske i slobodarske vrijednosti.

Nažalost, baš je u europskim institucijama korištenje francuskog pretrpjelo svoj najtrajniji pad. I to počevši od trenutka kada se Pariz nije usprotivio pregovorima na engleskom jeziku prilikom pristupanja EU-u država koje su smatrane frankofilskim: Poljske, Bugarske i Rumunjske. Potom je udio službenih dokumenata pisanih na francuskom s 38 % u 1996. pao na 6 % u 2015. Nakon Brexita Irska je ostala jedina članica u EU-u u kojoj je samo engleski službeni jezik. Kako je ona Frankofoniji pristupila u Erevanu 2018. (Hrvatska je to učinila još 2014.), položaj svih europskih jezika, ne samo francuskog, mogao bi se popraviti. Pod uvjetom da za to postoji politička volja. Npr., konstatiran nepovoljni trend uporabe francuskog jezika još uvijek je moguće ispraviti smislenom strategijom i akcijama. Prvo, jer interes za francusku kulturu nije iscrpljen. Drugo, jer još nije kasno usprotiviti se sve agresivnijoj hegemoniji engleskog jezika, kako u UN-u i EU-u, tako prilikom međunarodnih susreta i simpozija, pa čak i regionalnih znanstvenih konferencija... ili lokalnih sastanaka velikih francuskih komercijalnih grupacija, kao što su Renault, Peugeot, Total i drugi. Tu samo francuska vlada može intervenirati, a, nažalost, njezina je aktualna politika oživljavanja francuskog jezika prilično sramežljiva.

Što se još može učiniti da se stanje popravi...?

- Nameću se dvije dodatne mjere. Prvom bi trebalo ojačati prisutnost francuskih srednjih škola u inozemstvu (a ne zatvarati neke od njih jer su nerentabilne). Drugom bi trebalo znatno povećati broj stranih studenata (iz frankofonskih država i onih koje to nisu) na francuskim elitnim sveučilištima tako da se izbjegne momentalno prakticirana drastična selekcija zbog proračunskih ograničenja. Radi se o formiranju intelektualne elite naše sutrašnjice.

Još puno treba učiniti kako bi se francuski jezik vratio na poziciju koju je zauzimao prije samo nekoliko desetljeća. Tako bi u UN-u gdje je francuski jedan od šest službenih jezika i, uz engleski, drugi radni jezik, predstavnici Francuske (i drugih frankofonskih zemalja) trebali zahtijevati da se poštuju postojeća, službeno usvojena pravila. Kao što je to trebalo učiniti u srpnju 2018. godine, kada je Odbor UN-a za ljudska prava usvojio tekst kojim je upozorio na to da je Kanada prekršila obveze preuzete prilikom pridruživanja. Engleska, španjolska, arapska, ruska i kineska verzija tog teksta bile su dostupne na web-stranici UN-a. Ali ne i na francuskom, iako se radi o državi koja pripada Frankofoniji. Francuska bi vlada, njezini diplomati i njezini predstavnici takve situacije trebali ozbiljno shvaćati.

Kakva bi bila poruka čitateljima Magazina Glasa Slavonije...?

- Sanjam o danu kada će francuski instituti određenih zemalja ponovno biti, kao nekad, francuski instituti s univerzalnom porukom, koje s interesom posjećuju stranci iz cijelog svijeta. (S. VUJAČIĆ)

Darko Jerković
Možda ste propustili...

FRANCUSKO-HRVATSKO PRIJATELJSTVO

Veze su duboke i neizbrisive

EUROPSKA SIGURNOST: VRIJEME NOVIH IZAZOVA

Zadržati temeljne vrijednosti, sinergiju i solidarnost

GENERACIJA Z: TEMELJI ZA BUDUĆNOST

Poduzetnici za novu, modernu ekonomiju

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

OSJEČKA SPORTSKA POVJESNICA

Čerkezi u Parku kulture

2

TJEDNI OSVRT

“Reper” i političar Škoro niže gaf do gafa

3

KORONA I DRUŠTVO: GLOBALNE I LOKALNE POSLJEDICE

Odgovornost za spas planeta
pada na pandemijalce