Ekonomija
U PORASTU ŠTETE KOJE DIVLJAČ ČINI POLJOPRIVREDNICIMA

Iz plodoreda izbacuju kulture koje posebno privlače divljač
Objavljeno 28. travnja, 2021.
Za ovu godinu u proračunu osigurano 60 milijuna kuna za osiguranje od šteta

Štete koje divljač čini poljoprivrednicima u stalnom su porastu, a dolazak divljih svinja i vukova u dvorišta osim materijalne štete donosi i druge probleme, poput straha za imanje, životinje...


Ta nesigurnost u kojoj poljoprivrednici rade i žive iziskuje hitnu reakciju i primjerena rješenja, rekla je, između ostaloga, Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, koji je raspravljao o štetama koju divljač čini na usjevima, kao i o do sada provođenim mjerama, naknadama za načinjenu štetu, mogućnostima prevencije i smanjenja šteta, oblicima provođenja mjera zaštite i utjecaju tih mjera na očuvanje okoliša i bioraznolikosti u Republici Hrvatskoj.


Petir je naglasila kako je riječ o velikom problemu koji ne ostavlja posljedice samo na poljoprivrednim usjevima nego i na poljoprivrednom zemljištu, poljoprivrednoj mehanizaciji, a posljedično i na završnom računu poljoprivrednih proizvođača.


Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Šime Mršić istaknuo je kako od 2018. godine Ministarstvo poljoprivrede financira policu osiguranja za štete od divljači u prometu te da su za njih do sada izdvojena 67,4 milijuna kuna. Krajem 2020. Ministarstvo je pokrenulo javnu nabavu za jedinstvenu policu osiguranja, na koju nije pristigla ni jedna ponuda. U tijeku je valorizacija pristiglih šteta od divljači u prometu, a za 2021. godinu u proračunu je osigurano 60 milijuna kuna za osiguranje zbog šteta od divljači, od toga 45 milijuna kuna za dospjele štete u prometu i 15 milijuna kuna za štete na poljoprivrednim usjevima.


- Oštećenici su dužni prijaviti nastalu štetu, a za najveće štete koje počine strogo zaštićene vrste, u čemu prednjači vuk, na godišnjoj razini isplati se oko 1,75 milijuna kuna - izjavio je državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat. Također je istaknuo važnost nastavka financiranja aktivnosti zaštite kroz Mjeru 4.1.1. – Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša, i proširivanja te mjere na obnovu postojećih nastambi za stoku te dodao da važnim drži i podizanje svijesti o provedbi tih mjera među poljoprivrednicima.
Visoki troškovi

Predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Đuro Dečak upozorio je na važnost pronalaženja modaliteta za rješavanje problema šteta od divljači i podsjetio da je divljač imovina Republike Hrvatske, za koju ne mogu odgovarati lovačka društva. Upozorio je na nedostupnost podatka i informacija od Ministarstva poljoprivrede, visoke troškove utvrđivanja šteta i uputio apel za smanjenje administrativnih barijera i pojednostavljenje postupka izrade lovnogospodarskih osnova po uzoru na druge države članice Europske unije. Rješenje problema vidi u policama osiguranja, a što bi bilo dobro i za poljoprivrednike, koji su većim dijelom i lovci.


Miroslav Benko, iz Hrvatskog šumarskog instituta, podsjetio je kako štete koju počine divlje svinje čine 90 posto svih šteta koje počini divljač. Razlozi šteta vezani su uglavnom uz klimatske promjene, napuštene poljoprivredne površine, ali i povećanje migracija zbog nedostatka predatora koji mogu kontrolirati tu populaciju. Politika gospodarenja divljom svinjom ovisi i o suradnji s državama u okruženju, pa ju je potrebno rješavati zajednički sa svim državama jugoistočne Europe preko resornih ministarstava i partnerskih institucija u okviru istraživačkih projekata. Rezultat provođenja te vrste projekta bilo bi uspostavljanje trajnog sustava praćenja i upravljanja brojnim stanjem populacije divlje svinje i štete koju ona počini.


Predsjednik Udruženja uzgajivača mesnih pasmina goveda Rodoljub Džakula mišljenja je kako su važeće lovnogospodarske osnove netočne i da ih je potrebno revidirati, čime bi se utjecalo i na mogućnosti smanjenja brojnog stanja divljači. Posebno se osvrnuo na teško stanje na Banovini, koja uz saniranje posljedica potresa vodi borbu s divljači. Mišljenja je kako je postupke prijave šteta potrebno ubrzati i prilagoditi trenutnom stanju na terenu, kao što je u suradnji s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju potrebno pronaći modalitete kojima bi se osiguralo da u slučajevima šteta od divljači na poljoprivrednim usjevima, poljoprivrednici ne ostanu bez prava na plaćanja.
Najugroženija Baranja

Predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore Petar Pranjić upozorio je da su zbog velikog broja divljači koja čini štete na usjevima, a na to nema adekvatnog odgovora, morali iz plodoreda izbaciti neke poljoprivredne kulture koje su posebno privlačne divljači, kao što su kukuruz i šećerna repa, što proizvođačima stvara dodatni trošak, utječe na bioraznolikost, ali i dovodi do depopulacije sela. Potrebna su konkretna rješenja i potpore kako bi poljoprivrednici te kulture vratili u plodored. Rekao je da repelenti i električni pastiri nisu dovoljno učinkovito sredstvo za sprječavanje šteta od divljači na poljoprivrednim usjevima.


Stipan Šašlin upozorio je kako štete od divljači rastu, što je dijelom prouzročeno i izostankom komercijalnog lova zbog pandemije bolesti COVID-19, ali i promjenama u staništima zbog intenziviranja poljoprivredne proizvodnje i drastičnih mjera, kao što je podizanje žilet-žice na hrvatsko-mađarskoj granici. Sve to dovodi do velike koncentracije divljači na pojedinim područjima, a, kako je istaknuo, Baranja je jedno od najugroženijih područja s aspekta šteta od divljači. Upozorio je i kako prema trenutačnom cjeniku Hrvatskog lovačkog saveza, u slučaju korištenja cijele lovne osnove, lovačka društva ne bi mogla pokriti svu nastalu štetu. Pozvao je na pronalaženje hitnih rješenja u dijalogu Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskog lovačkog saveza.


Josip Đakić rješenja problema vidi u povezivanju prava na plaćanja koje ostvaruju poljoprivrednici s obvezom osiguranja usjeva. Postavio je upit o ukupnom iznosu prikupljenih sredstava od zakupnina i koncesija za lovišta i načinima korištenja tih sredstava jer smatra da bi se upravo iz tih sredstava mogle podmiriti štete.


Ljubomir Kolarek upozorio je na problem visoke divljači u sjevernoj Hrvatskoj. Površina poljoprivrednog zemljišta se smanjuje, pa time i staništa za divljač, te je uz police osiguranja od šteta koju čini divljač u prometu i na poljoprivrednim usjevima potrebna stručna procjena i planiranje učinkovitih metoda.


Na problem nepostojanja podataka o ukupnom broju divljači u Republici Hrvatskoj, čemu djelomično pridonose i zastarjele metode popisa divljači, upozorio je Siniša Jenkač istaknuvši važnost postojanja informacija o broju divljih svinja kako bi se na temelju toga mogle provesti konkretne mjere.
Ujednačavanje naknada

Goran Ivanović istaknuo je kako ova tema nije samo problem lovstva, nego da se moraju uključiti svi nadležni te je rekao kako bismo trebali koristiti dobre prakse drugih država članica, kao što su to, primjerice, mjere koje provodi Bavarska.


Zbog nepostojanja podataka o štetama na poljoprivrednim usjevima, čemu je uzrok nepostojanje obveze njihove dostave od lovoovlaštenika, Marijana Petir je mišljenja kako je to potrebno regulirati te da je nužno uspostaviti mjere koje će osigurati učinkovito upravljanje divljim životinjama, održivost poljoprivredne proizvodnje i očuvanje okoliša. Na razini Republike Hrvatske potrebno je procijeniti koje mjere zaštite su najučinkovitije te jesu li nam potrebne i neke druge mjere, a sve to bi trebalo uzeti u obzir pri programiranju sredstava iz EU-a. Stava je da općenito trebamo biti proaktivniji u pronalaženju sredstva u EU fondovima za financiranje projekata koji se odnose na segment upravljanja s divljači. "Republika Hrvatska bi na sastancima Vijeća trebala inicirati raspravu i raditi na ujednačavanju iznosa naknada za štete koje počini divljač, posebice zaštićene vrste, jer u odnosu prema, primjerice, francuskim poljoprivrednicima, hrvatski poljoprivrednici dobivaju crkavicu kao naknadu", rekla je Petir. Ona je izrazila čuđenje zbog enormnog porasta šteta u odnosu prema prijašnjem razdoblju koje počine zaštićene vrste ptica, poskok i dabar te je upitala koje se aktivnosti planiraju vezano uz upravljanje tim vrstama zaštićenih životinja.
Zdenka Rupčić
Posljednih se godina površina poljoprivrednog zemljišta smanjuje, pa time i staništa različite divljači
Lani je odstrijeljeno 37.089 divljih svinja
Šime Mršić istaknuo je kako je u 2020. godini odstrijeljeno 37.089 divljih svinja, ukupno raspoloživ iznos za štete na poljoprivrednim usjevima iznosi 15 milijuna kuna, a Ministarstvo poljoprivrede razmotrit će prijedlog proširivanja aktivnosti koje će financirati unutar Mjere 4.1.1. Ministarstvo poljoprivrede planira osnivanje fonda kao zasebnog javnopravnog tijela, za što je potrebna i izmjena Zakona o lovstvu, a dio ovlasti u provedbi sanitarnog ili redukcijskog odstrjela prenesen je na županije. Ukupno je prikupljeno 30 milijuna kuna od naknada za korištenje lovišta, što nije dostatno za rješavanje problema šteta. Mile Horvat zauzeo se je za donošenje cjelovitog rješenja te je rekao da se na planu gospodarenja vukom u Republici Hrvatskoj radi i da bi trebao biti gotov do kraja lipnja. Za štete od dabra istaknuo je kako su one u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede te kako se nada da će plan upravljanja dabrom biti uskoro donesen. Zastupnici su izrazili stav kako bi se na osnovi primjera gospodarenja, isplate šteta i vođenja evidencije strogo zaštićenih vrsta od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja trebale pokrenuti i aktivnosti gospodarenja ostalom divljači koja je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana