Magazin
DAVOR GJENERO NEZAVISNI POLITIČKI ANALITIČAR

Mudrošću izbjeći žrtve, a ostvariti cilj neupitan je patriotizam
Objavljeno 24. travnja, 2021.

Što danas znači biti domoljub, kad taj pojam-odrednicu stavimo u kontekst demokracije, napose zapadnjačke? Koliko su različiti domoljublje u ratu i domoljublje u miru? Winston Churchill je Britancima na početku Drugog svjetskog rata domoljubno govorio: "Ne mogu vam obećati ništa osim krvi, patnje, suza i znoja", a i Tuđman je naglašavao hrvatsku domoljubnost u Domovinskom ratu... Za odgovore na ta i druga pitanja zamolili smo Davora Gjenera, nezavisnog političkog analitičara s Krka:

IZRAZI PATRIOTIZMA
- U miru, unutar konsolidirane ustavom definirane države, domoljublje se prije svega odnosi na "konstitucionalni patriotizam", na vjernost ustavu i demokratskom poretku, ispunjavanju građanskih obveza i radu koji pridonosi jačanju, napretku i razvoju domovine. U liberalno-demokratskom smislu the state is the nation, država je nacija, a politički narod definiran je državnim granicama. Konstitucionalni patriotizam obuhvaća sve pripadnike političkog naroda, bez obzira na njihovo, Amerikanci bi rekli, etničko podrijetlo.

Kad govorimo o naciji, ona je uvijek zajednica sudbine i karaktera i temeljno je obilježje nacije, vidljivo u situaciji ratne ugroze ili ratne prijetnje, svijest da je napad izvana na jedan dio nacije/države ujedno napad na cijelu naciju/državu, a da su svi pripadnici te političke zajednice ugroženi u trenu kad je ugrožen i jedan dio nacije.

Položaj Hrvatske u vrijeme agresije Miloševićeve Srbije na nju bio je specifičan u nekoliko aspekata. Jedan od njih bila je činjenica da je agresija vođena i kao operacija iskorištavanja dijela stanovništva Republike Hrvatske, onog srpskog nacionalnog identiteta, koje je godinama prije agresije bilo pripremano za političko povezivanje s Beogradom, a ne sa svojim hrvatskim sudržavljanima. Istovremeno, pripadnici drugih nacionalnih manjinskih zajednica u tom su se razdoblju posve integrirali u hrvatski politički narod, djelovali kao konstitucionalni patrioti, a dali su velik doprinos i u neposrednoj obrani od agresije i pomažući u izgradnji veza s državama svoga matičnog naroda, pa su služili kao svojevrsni mostovi između Hrvatske, kao svoje domovine, i svojih "starih domovina".

No za Hrvatsku je dodatni problem nastao kad je Milošević napao Bosnu i Hercegovinu...?

- Druga specifičnost situacije u vrijeme agresije Republike Srbije bila je činjenica što je osim hrvatske države i "matičnog" naroda bio ugrožen i onaj dio hrvatskog narodnosnog korpusa koji je živo u Bosni i Hercegovini. Najteži izazov za Hrvatsku bio je kako u tom razdoblju istovremeno zaštititi nacionalni korpus i Hrvate u Bosni i Hercegovini. Hrvatima u Vojvodini Hrvatska tada nije mogla pomoći na drugi način nego da im otvori svoje granice, i integrira ih u svoj korpus, nakon što su stravičnom represijom bili istjerani iz svog tradicionalnog zavičaja. Otvorenost Hrvatske prema sunarodnjacima iz susjednih država u tim je okolnostima bila vjerojatno jedino političko rješenje, a integracija iseljeništva, koje je ekonomski i na druge načine snažno podupiralo Hrvatsku, bila je također snažan obrambeni mehanizam. U takvim uvjetima "ograničavanje" nacije državnim granicama nije bilo moguće. Kad govorite o Churchillovoj krilatici o krvi, znoju i suzama, ona ne govori samo o patriotizmu nego i o snažnom i odgovornom liderstvu. Winston Churchill je vođenje britanskog kabineta preuzeo nakon tužne epizode s Nevilleom Chamberlainom, koji se povlačio pred objektivno slabijim, a izrazito agresivnim Hitlerom, uvjeren da takvim povlačenjem ostvaruje "viši cilj" - očuvanje mira. Si vis pacem, para bellum (Ako želite mir, pripremite se za rat) latinska je izreka koja objašnjava jedinu racionalnu mirovnu strategiju, a upravo je nju Churchill primijenio.

Uostalom, i Hrvatska se, koliko je to mogla, pripremala za obranu od agresije Republike Srbije i Miloševićeva režima, koliko je to mogla u uvjetima zadanima tadašnjim okvirom jugoslavenske države, koja se naočigled raspadala, ali je Miloševićev režim preuzimao njezine represivne aparate i u vrlo ograničenom vremenu, u vrijeme prije rata i tijekom rata, sudjelovanje u pripremama za obranu, kao i naravno u samoj obrani, bio je izraz patriotizma. Nenadoknadiva je šteta napravljena time što je dio tog procesa pripreme za obranu kontaminiran ratnim profiterstvom i stjecanjem osobnog bogatstva nekih ljudi, na račun javnih fondova i općeg dobra.

OD RATA DO MIRA
Gledajući širu sliku, od Tuđmanove ideje pomirenja do današnjih još uvijek spornih mišljenja o, primjerice, "domoljubnom" pozdravu ZDS, jesmo li i u kojoj mjeri domoljublje/patriotitzam poimali na ispravan način ili oko toga i dalje lutamo? Gotovo polovina Hrvata smatra se velikim domoljubima...

- Svi koji su u vrijeme agresije bili odrasli i pamte tadašnje društvene i političke procese sjećaju se da se Thompsonova pjesma "Bojna Čavoglave" pojavila mimo mainstream medija, da je značila svojevrsnu pobunu protiv establišmenta, a da je taj nesretni "za dom spremni" na početku pjesme legao kao svojevrstan odgovor na permanentno bombardiranje beogradskih medija i politike, koji su nas sve koji smo bili u Hrvatskoj i podupirali obranu od agresije nazivali ustašama. Neki kao da su rekli: O.K., ako smo ustaše, tako ćemo i nastupati! Svi također znaju da je iz oficijelnih krugova, pa i od samog pokojnog predsjednika Tuđmana, dolazilo neskriveno nezadovoljstvo zbog pojave "ustaške ikonografije" i da je on inzistirao da se to, koliko je god moguće, potisne, pa i da je objašnjavao zašto je to štetno za hrvatsku državu. Svaka zabrana čini to da je zabranjeno voće samo slađe, pa je taj Thompsonov "pastirski rock" postao oblik pobune protiv establišmenta, koji je dio javnosti smatrao "previše umjerenim". U takvim emocionalnim uvjetima lako je radikalnom retorikom i ikonografijom zapaliti ljude, pogotovo ako se ne razmišlja o šteti koja se time čini.

U domoljubnom kontekstu, napose Domovinskog rata, poseban je slučaj HOS...?

- Slična je stvar i s jedinicama HOS-a, koje su formirane kao stranačka milicija, a u vrijeme rata nije ih bilo ugodno gledati pred zagrebačkim Starčevićevim domom, iz kojeg su deložirali Udruženje likovnih umjetnika, a pred Domom je stajala naoružana straža s nekakvim starim, vjerojatno neupotrebljivim malim topom. HOS, međutim, na početku rata nije bio tek stranačka milicija nego i kanal za odlazak na front ljudima koji su se htjeli pridružiti obrani domovine a sustav novačenja ih zbog različitih razloga nije pozivao i uključivao u obranu. Država je pokušala biti, koliko se moglo sređena, pa je inzistirala na redovitim, a ne dragovoljačkim i partijskim jedinicama, što je mnoge domoljube koji i nisu dijelili svjetonazor tadašnjih pravaša dovelo u te jedinice. Postupno su one integrirane u redovitu Hrvatsku vojsku, a insignije te jedinice ostale su povijest. Taj "za dom spremni" na njihovu amblemu ima slično podrijetlo protesta, kao i uzvik na početku prve Thompsonove uspješnice.

Predsjednik Tuđman je ranih devedesetih bio u pravu kad je pokušavao potisnuti ikonografiju koja je suvremenu Republiku Hrvatsku vezala uz ustaški pokret. Danas je teško vratiti pastu u tubu, onu pastu koja nije trebala ni biti istisnuta u tim teškim vremenima.

Hrvatski političari i domoljublje, kako se kod njih manifestira patriotizam? Milanović i Plenković, jednako ili drukčije poimaju domoljublje?

- Rekao sam već da je u uvjetima stabilne države patriotizam onaj konstitucionalni. Patrioti smo ako se brinemo o tome da institucije države funkcioniraju, a dužnosnike možemo smatrati patriotima ako svoju dužnost obavljaju striktno u okviru zakona i Ustava. Irelevantno je govoriti o sebi kao patriotu ako tijekom obavljanja dužnosti razaraš institucije, narušavaš odnos ustuka i ravnoteže i međusobne kontrole vlasti i ako ne poštuješ procedure koje ti zadaje zakon.

NA PRAVOM PUTU
Na domoljublje se pozivaju i populisti i nacionalisti, desni i lijevi, Škoro i njegov Domovinski pokret, Suverenisti, Most... HDZ se uvijek poziva na domoljublje i Tuđmana... Vaš komentar?

- Političke aktere moramo vrednovati prema tome koliko pridonose stabilnosti demokratskog poretka u Republici Hrvatskoj, poštovanju ustavnih vrijednosti, zaštiti ljudskih prava i prava manjinskih i ranjivih zajednica, koliko pridonose javnom dobru.

Premijer Plenković maksimalno je posvećen ostvarivanju dvaju važnih nacionalnih ciljeva koji još nisu ostvareni - članstvu Hrvatske u Schengenskoj zoni i Europskoj monetarnoj uniji. U oba je projekta Hrvatska uspješna i čini se da je pitanje nekoliko godina da se oba cilja ostvare, s malo sreće i u mandatu ove administracije. Hrvatska je ostvarila dva najveća generacijska cilja, člnastvo u EU-u i NATO savezu, a prije toga je kombinacijom vrhunske vojne pripremljenosti (Bljesak, Oluja) i državničke mudrosti, uz izbjegavanje prije svega ljudskih gubitaka (mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja) uspostavila puni državni suverenitet i integritet države.

Mudrošću izbjeći žrtve, a ostvariti cilj neupitan je patriotizam, ništa manji od hrabrosti vojnika koji su oslobodili relevantan dio državnog teritorija od okupacije. Svaka druga interpretacija domoljublja i državotvornosti pokušaj je manipulacije, igra onih koji imaju neke druge ciljeve, a ne konsolidiran demokratski poredak, zaokruženu, jedinstvenu državu i preduvjete za održiv i ravnomjeran razvoj, u uvjetima zaštite ljudskih prava i vladavine prava. (D.J.)
Premijer Plenković maksimalno je posvećen ostvarivanju dvaju važnih nacionalnih ciljeva koji još nisu ostvareni - članstvu Hrvatske u Schengenskoj zoni i Europskoj monetarnoj uniji.
Irelevantno je govoriti o sebi kao patriotu ako tijekom obavljanja dužnosti razaraš institucije, narušavaš odnos ustuka i ravnoteže i međusobne kontrole vlasti i ako ne poštuješ procedure koje ti zadaje zakon.
Možda ste propustili...

TAJVAN: MALI OTOK U SJENI VELIKE KINE

Pacifička zona nervoze

EUROPSKA SIGURNOST: VRIJEME NOVIH IZAZOVA

Zadržati temeljne vrijednosti, sinergiju i solidarnost

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DR. SC. ŽELJKO PAVIĆ, FILOZOFSKI FAKULTET U OSIJEKU

Laž se i ne mora često ponavljati, dovoljno ju je dobro upakirati

2

DAVOR GJENERO, POLITIČKI ANALITIČAR S KRKA

Medijsku interpretaciju kaosa u državi stvara predsjednik Milanović

3

TAJVAN: MALI OTOK U SJENI VELIKE KINE

Pacifička zona nervoze