Zdravlje
UTJECAJ PANDEMIJE

Jelo kao utjeha može biti prirodan odgovor na stres
Objavljeno 19. travnja, 2021.
Stres može utjecati na prehrambene navike i na motivaciju za vježbanje

Pod stresom tijelo snižava razinu neurotransmitera poput serotonina, dopamina i melatonina. Serotonin regulira emocije, apetit i probavu. Dakle, niska razina serotonina povećava anksioznost i može promijeniti čovjekove prehrambene navike.

Dopamin - još jedan neurotransmiter koji pridonosi pozitivnim osjećajima - regulira motivaciju usmjerenu prema željenom cilju. Niže razine dopamina mogu rezultirati smanjenom motivacijom za vježbanje, održavanje zdravog načina života ili obavljanje svakodnevnih zadaća. Ako ste se u vrijeme pandemije koronavirusa pretjerano udebljali ili ste se, ne želeći, suočili s gubitkom kilograma, znajte da niste sami. Postoji korelacija između prehrane, načina života, stresa i mentalnih tegoba poput anksioznosti i depresije. Rezultati američke studije pokazuju da je tijekom pandemije 42 posto ispitanika dobilo neželjene kilograme - u prosjeku 13 kilograma, a gotovo 10 posto među njima udebljalo se i više od 50 kilograma. Stručnjaci su zaključili da je zajednički nazivnik promjena tjelesne težine, osobito tijekom pandemije - stres. Podatci o neželjenim promjenama težine posebno dolaze do izražaja u stresnim vremenima poput ovih u kojima živimo, osobito u kontekstu reakcije organizma na stres, poznatije kao reakcije borbe ili bijega. Riječ je o urođenoj reakciji koja se razvila kao mehanizam preživljavanja i ljudima omogućuje da brzo reagiraju na akutni stres. Kad se suoči sa stresom, tijelo nastoji održati mozak na oprezu. Pritom smanjuje razinu nekih hormona i moždanih kemikalija da bi se otklonilo ponašanje koje neće pomoći u nekoj izvanrednoj situaciji, a povećava razinu ostalih hormona koji su od pomoći. Važno je istaknuti i da se u organizmu osoba pod stresom proizvodi manje hormona sna - melatonina, što dovodi do problema sa spavanjem.

Epinefrin i noradrenalin posreduju u fiziološkim promjenama povezanim sa stresom i u stresnim su situacijama povišeni. Takve biokemijske promjene mogu utjecati na promjene raspoloženja, na prehrambene navike osobe, smanjiti motivaciju i poremetiti cirkadijalni ritam osobe.

U svakom slučaju, stres može utjecati na vaše prehrambene navike i na motivaciju za vježbanjem ili zdravom prehranom, a prošla je godina bez sumnje bila stresna za sve nas. Mnogi ljudi utjehu pronalaze u visokokaloričnoj hrani. Primjerice, čokolada i ostale slastice mogu vam poboljšati raspoloženje jer će povećati razinu serotonina u kratkome roku. No krv se vrlo brzo rješava viška šećera, pa takav mentalni poticaj traje kratko zbog čega ljudi jedu još više. Jelo kao utjeha može biti prirodan odgovor na stres, no u kombinaciji sa smanjenom motivacijom za tjelovježbu i konzumacijom kaloričnije hrane s premalo hranjivih sastojaka, stres najčešće u nekih ljudi rezultira neželjenim debljanjem.

Pandemija je mnoge ljude zatvorila u domove. Ostali su bez uobičajenih aktivnosti i, većinom, s puno hrane.

Jasminka Knežević
Čokolada i ostale slastice mogu vam poboljšati raspoloženje jer će povećati razinu serotonina
Možda ste propustili...

URAVNOTEŽEN IMUNOSNI SUSTAV DJECE

Dobar početak za mamu i dijete

OZBILJNE ZDRAVSTVENE POSLJEDICE

I malo alkohola šteti

Najčitanije iz rubrike