Kultura
OD KRAJA 1968. DO 1984.

Fitz: Knjiga i projekt o digitalnoj umjetnosti
Objavljeno 15. travnja, 2021.
U suvremenom društvu kompjutori su sveprisutni, a gotovo je svako umjetničko djelo, bar u nekom segmentu, digitalno. No u vrijeme pojave prve digitalne umjetnosti bilo je potrebno programirati svaki rad - nije bilo gotovih softvera, kao ni računala u širokoj upotrebi. Upravo našom ranom digitalnom umjetnošću od kraja 1960-ih do sredine 1980-ih, bavi se Darko Fritz u, nadasve, zanimljivoj knjizi i projektu. Prvi digitalni umjetnici u Hrvatskoj mahom su bili znanstvenici. Vladimir Bonačić bio je fizičar i voditelj laboratorija za kibernetiku pri Institutu Ruđer Bošković, gdje su nastali prvi digitalni umjetnički radovi - upravo na ovakvom računalu. Surađivao je s Piceljom, izlagao u sklopu Novih tendencija, srodnih s našom ranom digitalnom umjetnošću.

- Oni su zastupali taj racionalni pristup umjetnosti i tu se digitalna umjetnost vrlo lijepo nastavila, zato što su ti radovi mogli biti isprogramirani, samim time ta neka estetika se podudara s radovima Novih tendencija, gdje je zapravo vrlo teško razlučiti je li nešto rađeno s kompjutorom ili bez - kaže Darko Fritz, autor knjige i projekta “Digitalna umjetnost u Hrvatskoj 1968.-1984.”

Računala su tada bila dostupna rijetkima, a među pionirima digitalne grafike i animacije bio je i slikar Tomislav Mikulić, koji je animirao brojne špice tadašnje Radiotelevizije Zagreb, a kompjutorskim grafikama iz hobija se bavio i filmaš Nikola Tanhofer.

- Kompjutorske grafike su najraširenije, no ovdje postoje vrlo zanimljivi primjeri arhitekture koja je digitalno projektirana, kao što je slučaj Andrije Mutnjakovića. U njegovoj staroj zagrebačkoj gradskoj vijećnici, gdje su svi stropovi zapravo 1970. već isprogramirani na kompjuteru, trodimenzionalno, a postoje i svjetlosne instalacije - dodaje Fritz.

Urednica knjige “Digitalna umjetnost u Hrvatskoj 1968. - 1984.” Markita Franulić napominje da ima dosta podataka i o tehnici i tehnologiji koja je korištena za izradu radova.

- Tu je i kontekst informatizacije u Hrvatskoj, prvog robota, proizvodnje računala u Hrvatskoj - zaključuje Franulić.

Od revolucionarne 1968., kada su javno izloženi prvi radovi digitalne umjetnosti u Hrvatskoj, do orvelovske 1984. - kada je u Jugoslaviji dopušten uvoz računalne opreme za osobnu upotrebu - nastajali su radovi, iz perspektive postdigitalnog doba - doista povijesni artefakti. T.K.